Satelitski snimci pokazali: Rezerve vode u Evropi sve manje
Ogromne količine evropskih rezervi vode se smanjuju, a zalihe slatke vode se smanjuju širom južne i centralne Evrope, od Španije i Italije do Poljske i delova Velike Britanije.
Foto: Pixabay
Klimatske promene su najverovatniji uzrok toga, pokazala je najnovija analiza urađena na osnovu satelitskih snimaka napravljenih u poslednjih 20 godina.
Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), u saradnji sa organizacijom Watershed Investigations napravili su analizu satelitskih snimaka napravljenih u periodu 2002-2024 godina, koji prate promene u Zemljinom gravitacionom polju, prenosi Gardijan.
Kako se navodi, nalazi otkrivaju oštru neravnotežu - sever i severozapad Evrope - posebno Skandinavija, delovi Velike Britanije i Portugala - postaju vlažniji, dok se veliki delovi juga i jugoistoka, uključujući delove Velike Britanije, Španije, Italije, Francuske, Švajcarske, Nemačke, Rumunije i Ukrajine, isušuju.
Naučnici kažu da klimatski slom može da se vidi u podacima, a profesor sa UCL Mohamed Samsadah kaže da kada se uporede ukupni podaci o zalihama vode na kopnu sa klimatskim skupovima podataka, trendovi se uglavnom podudaraju.
"To bi trebalo da bude poziv na buđenje za političare koji su još skeptični prema smanjenju emisija. Više ne govorimo o ograničavanju zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa, verovatno se krećemo prema dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a sada smo svedoci posledica", rekao je on.
Prema njegovim rečima, trend isušivanja voda u Evropi imaće dalekosežne posledice, jer će uticati na sigurnost hrane, poljoprivredu i ekosisteme koji zavise od vode, posebno staništa koja se napajaju podzemnim vodama.
Kako kaže, smanjenje rezervi u Španiji moglo bi direktno da utiče na Veliku Britaniju, koja se uveliko oslanja na Španiju i druge evropske zemlje za voće i proizvode.
"Vrste klimatskih uticaja koje smo dugo gledali širom globalnog juga, od južne Azije do Afrike i Bliskog istoka, sada su mnogo bliže nama, pri čemu klimatske promene jasno utiču na samu Evropu. Moramo da prihvatimo da su klimatske promene stvarne, da se dešavaju i da utiču na nas", rekao je Samsadah.
U studiji se izdvaja skladištenje podzemnih voda iz ukupnih podataka o kopnenim vodama i otkriva da trendovi u ovim otpornijim vodenim telima odražavaju celokupnu sliku, potvrđujući da se veliki deo skrivenih rezervi slatke vode u Evropi iscrpljuje.
Podzemne vode se smatraju otpornijim na klimatske promene od površinskih voda, ali obilne letnje padavine često znače da se više vode gubi zbog oticanja i bujičnih poplava, dok se zimska sezona obnavljanja podzemnih voda možda skraćuje.
Ukupna količina vode zahvaćene iz površinskih i podzemnih voda širom EU između 2000. i 2022. godine smanjila se, prema podacima Evropske agencije za zaštitu životne sredine, ali se zahvatanje podzemnih voda povećalo za šest odsto, što se pripisuje javnom vodosnabdevanju (18 odsto) i poljoprivredi (17 odsto).
U državama članicama, podzemne vode su činile 62 odsto ukupnog javnog vodosnabdevanja i 33 odsto poljoprivrednih potreba za vodom tokom 2022. godine.
Profesorka hidrologije na univerzitetu u Ridingu Hana Klok smatra da je uznemirujuće da se vidi ovaj dugoročni trend, obzirom na nedavne vrlo velike suše.
"Sledećeg proleća i leta, ako ne dobijemo dovoljno padavina, biće teških posledica za nas ovde u Engleskoj. Suočićemo se s ozbiljnim ograničenjima vode i to će svima da oteža život", rekla je ona.
Agencija za zaštitu životne sredine već je upozorila Englesku da se pripremi za sušu koja će trajati i 2026. godine, osim ako ne bude značajnih padavina tokom jeseni i zime.
Globalno, žarišta isušivanja voda pojavljuju se širom Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike, duž zapadne obale SAD-a i širom Kanade, a Grenland, Island i Svalbard takođe pokazuju dramatične trendove sušenja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
10.05.2026.•
0
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
2
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Holandija ima više od 2.500 stogodišnjaka, većina su žene
10.05.2026.•
0
U Holandiji trenutno živi više od 2.500 osoba starijih od 100 godina, pokazali su najnoviji podaci holandskog Zavoda za statistiku.
Grčka će zabraniti električne trotinete mlađima od 18 godina
10.05.2026.•
0
Grčke vlasti pripremaju novi zakonski okvir kojim bi bilo zabranjeno korišćenje električnih trotineta mlađima od 18 godina, najavio je ministar za zaštitu građana Grčke Mihalis Hrisohoidis.
Na današnji dan: Vespuči krenuo na putovanje, nacisti spalili više od 25.000 knjiga, rođen Divljan
10.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 10. maj.
Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
09.05.2026.•
9
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Na današnji dan: Završen Drugi svetski rat u Evropi, predstavljena Šumanova deklaracija
09.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. maj.
Na današnji dan: Četiri osobe stradale u ambasadi Kine tokom NATO bombardovanja
08.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. maj.
Trampova ideja o "ulepšavanju" Vašingtona: Predlog da ofarba istorijsku zgradu izazvao kritike
07.05.2026.•
4
Želja predsednika SAD Donalda Trampa da se kamena spoljašnjost stilske, istorijski važne zgrade iz 19. veka, nedaleko od Bele kuće, ofarba u - belo, danas će biti na dnevnom redu nedležne agencije.
Dezinformacije o Holokaustu sve više se šire preko mreža - što se vidi kod đaka u Holandiji
07.05.2026.•
5
Nastavnici u Holandiji kažu da su dezinformacije vezane za Holokaust vrlo zastupljene kod njihovih učesnika, a da su ih verovatno pokupili na društvenim mrežama.
Na današnji dan: Rođeni Milutin Bojić i Čajkovski, Makron postao predsednik Francuske
07.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. maj.
Singapur uvodi šibanje kao kaznu za učenike koji maltretiraju drugu decu
06.05.2026.•
5
Dečaci školskog uzrasta u Singapuru koji budu maltretirali druge, uključujući i sajber nasilje, mogli bi da budu kažnjeni šibanjem kao krajnjom merom, prema novim školskim smernicama koje su predstavljene u parlamentu.
Na današnji dan: Rođeni Frojd i Vels, umrla Marlen Ditrih, ukinuto vanredno stanje u Srbiji
06.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 6. maj.
Stanovnici Slovenije na drugom mestu po zadovoljstvu životom u EU
05.05.2026.•
2
Stanovnici Slovenije su na drugom mestu u Evropskoj uniji po generalnom zadovoljstvu životom, saopštio je Zavod za statistiku (SURS).
Na današnji dan: Rođen Marks, uhapšen Gandi, oslobođen Mathauzen, umrli Napoleon i Bajford
05.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 5. maj.
Na današnji dan: Umrli Hadžić i Tito, rođena Odri Hepbern, Tačer postala premijerka
04.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u istoriji na današnji dan, 4. maj, u svetu i kod nas.
Snimala se kako vozi 200 km/h, pa dobila najstrožu kaznu za prekoračenje brzine u istoriji Švajcarske
03.05.2026.•
7
Švajcarska je poznata po izuzetno strogom kažnjavanju prekoračenja brzine.
Meksiko Siti tone toliko brzo da se može videti iz svemira
03.05.2026.•
0
Meksiko Siti tone skoro 25 centimetara godišnje, prema novim satelitskim snimcima koje je ove nedelje objavila NASA, čineći ga jednim od najbrže sležućih metropola na svetu.
Komentari 3
Vlada
Poenta je da duboke površine kontinenata postaju sušne, a priobalja vlažnije sredine.
Thomas
E
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar