Ako ljudi jašu konje, zašto to nije slučaj i sa zebrama?

Ljude često zabavi pomisao: ako već jašemo konje, zašto ne jašemo i njihove prugaste rođake - zebre?
Ako ljudi jašu konje, zašto to nije slučaj i sa zebrama?
Foto: Pixabay
Na prvi pogled deluje kao šala, ali zapravo je to prilično zanimljivo pitanje. Prvo, kako i kada su ljudi pripitomili konj
 
Nekada nismo imali baš prijateljski odnos s konjima - u praistoriji su ih ljudi lovili zbog mesa, a ne koristili kao prevoz. Međutim, u jednom trenutku, ljudi su počeli da ih pripitomljavaju, što je pokrenulo novu eru migracija širom Evroazije, piše iflscience.
Dugo je među arheozoolozima bila popularna teorija o "kurganskoj hipotezi", koja navodi da su konji prvi put pripitomljeni na prostoru današnjeg Kazahstana, gde je postojala drevna kultura Botai. Tamo su pronađene velike količine konjskih kostiju iz oko 4000. godine p.n.e, kao i tragovi ograda i keramike sa ostacima konjske masti, verovatno od mleka, što je ukazivalo na početak pripitomljavanja.
 
Jedan važan dokaz bila je istrošenost zuba, što je moglo značiti da su konji nosili uzde. Ipak, novija istraživanja dovela su u pitanje ovu teoriju, jer su slična oštećenja zuba primećena i kod divljih konja. Genetske analize sugerišu da su konji ipak bili pripitomljeni u toj oblasti, ali verovatno nešto kasnije nego što kurganska hipoteza tvrdi.
Kako navodi Vilijam Tejlor, arheolog sa Univerziteta u Koloradu, u članku za "The Conversation": "Genomska analiza ranih evroazijskih konja iz juna 2024. pokazala je da konji Jamnaja nisu preci prvih domaćih konja iz linije DOM2, niti pokazuju znakove kontrolisanog razmnožavanja." On zaključuje da su konji verovatno pripitomljeni na stepama Crnog mora, i to neposredno pre naglog širenja konja i bojnih kola širom Evroazije u ranom drugom milenijumu p.n.e.
 
Dakle, uspeli smo da pripitomimo konje - ali zašto ne i zebre?
 
Nije da nismo pokušali. Kada su Holanđani kolonizovali delove Južne Afrike, pokušavali su da pripitome zebre, ali bez većeg uspeha. Te tvrdoglave životinje često su kidale uzde i bežale. Ipak, moguće je pripitomiti pojedine jedinke - dovoljno da se neko provoza.
 
Iako zebre izgledaju kao prugasti konji, te dve vrste su se odvojile od zajedničkog pretka pre četiri do 4,5 miliona godina. Različita okruženja u kojima su živeli značajno su uticala na njihove osobine i sposobnost pripitomljavanja.
 
Kako objašnjava Karol Hol sa Univerziteta Notingem Trent: "Za razliku od evroazijskih konja, afričke zebre su evoluirale u sigurnijem okruženju i bile su posebno prilagođene svom staništu. Sve vrste konja su biljojedi i plen, s izraženim refleksom 'bori se ili beži'. Ali u Africi, gde ima lavova, geparda i hijena, zebre su razvile izuzetnu budnost, brzu reakciju na opasnost i snažan otpor kad ih neko uhvati."
 
Takva ponašanja ne čine zebre pogodnim za pripitomljavanje. One su razvile moćan udarac koji može da slomi vilicu lavu, kao i prirodan strah od ljudi.
Životinje koje se lako pripitomljavaju obično brzo sazrevaju, imaju mirnu narav i prijateljski odnos prema ljudima. Zebre, sa svojim agresivnim ponašanjem i snažnim refleksom bežanja, nemaju te osobine.
 
Bilo je retkih primera pojedinaca koji su uspeli da pripitome zebre - poput Valtera Rotšilda koji je vozio kočiju sa zebrama u Londonu s početka 20. veka, ili Bila Turnera koji je jahao jednu izuzetno snažnu zebru u Dorsetu. Međutim, to su izuzeci i ne znače da zebre mogu biti široko pripitomljene.
 
Takođe, čak i kada bismo mogli da ih pripitomimo, zebre su znatno manje od današnjih konja i više liče na ponije, što ih čini nepodobnim za jahanje ili vuču teškog tereta.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

zebre
  • Ps

    12.11.2025 11:18
    Ps
    Pa nema Zebri nigde sem u Africi. Da ih ima odavno bi bile pripitomljene.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Prvi put snimljeno rođenje orke u divljini

Naučnici iz "Norwegian Orca Survey" i "Orca Channel" prvi put su u istoriji zabeležili rođenje orke u divljini, kao i njen prvi sat života - i to u zapanjujućim detaljima.