Bakterije koriste razne trikove kako bi preživele u svetu prepunom različitih antibiotika. Neke uzimaju novi genetski materijal od drugih bakterija i tako stiču imunitet, a neke mutiraju u sve otpornije verzije.
Naučnici već odavno znaju za ove strategije, a sada su zabeležili još jednu - menjanje oblika.
"Otkrili smo da bakterija Caulobacter crescentus može da oporavi svoju stopu rasta i pretrpi dramatičnu promenu svog oblika. Kada smo uklonili antibiotik, ćelije su se, nakon više generacija, vratile u svoj izvorni oblik", navode naučnici u istraživanju.
Na nizu fotografija možemo videti kako su izgledale bakterije pre i nakon izloženosti antibiotiku.
Stručnjaci su 2019. uočili sličnu strategiju bakterija pri kojoj su one menjale oblik u nešto što liči na mrlju kako bi izbegle antibiotik. U tom su slučaju izbacivale svoj ćelijski zid kako bi se na taj način odbacile što dalje od antibiotika.
Sada su naučnici snimili sličan potez gde je ćelijski zid ostao netaknut, ali su bakterije promenile svoju formu i uvile se u oblik slova C kako ih ne bi zahvatio antibiotik.
Stručnjaci sa univerziteta Karnegi Melon, Koledž London i Čikago prikupili su bakteriju C. crescentus, koja se obično nalazi u slatkovodnim jezerima i potocima, i uzorku dodali malu količinu antibiotika širokog spektra.
Količina antibiotika nije bila dovoljna da ubije većinu bakterija, ali je usporila njihov rast. Nakon otprilike 10 generacija niske izloženosti antibioticima, C. crescentus je počeo fizički da se menja - širio se i savijao u oblik C. To je bila dovoljno da se oporavi brzina njihovog rasta.
Kada su naučnici uklonili antibiotik, bakterija se nakon nekoliko generacija vratila u svoj prvobitni duguljasti oblik, piše Science Alert.
Stručnjaci smatraju kako je povećanjem ćelijskog volumena, bakterija unutar sebe razredila količinu antibiotika, a da je promenom oblika smanjila odnos površine i volumena, propuštajući manje antibiotika kroz ćelijsku površinu.
"Ovi rezultati pokazuju novi mehanički način prilagođavanja koji bakterije mogu da iskoriste za suzbijanje dejstva antibiotika", pišu naučnici.
S obzirom na rastuću otpornost na antibiotike i pojavu superbakterija kod mnogih vrsta, od ljudi do delfina, važno je razumeti kako bakterije mogu razvijaju otpornost na lekove.
Istraživanje pod nazivom "Mechanical feedback promotes bacterial adaptation to antibiotics" objavljeno je u časopisu "Nature Physics".
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar