Bakterije koriste razne trikove kako bi preživele u svetu prepunom različitih antibiotika. Neke uzimaju novi genetski materijal od drugih bakterija i tako stiču imunitet, a neke mutiraju u sve otpornije verzije.
Foto: Youtube (Screenshot)
Naučnici već odavno znaju za ove strategije, a sada su zabeležili još jednu - menjanje oblika.
"Otkrili smo da bakterija Caulobacter crescentus može da oporavi svoju stopu rasta i pretrpi dramatičnu promenu svog oblika. Kada smo uklonili antibiotik, ćelije su se, nakon više generacija, vratile u svoj izvorni oblik", navode naučnici u istraživanju.
Na nizu fotografija možemo videti kako su izgledale bakterije pre i nakon izloženosti antibiotiku.
Stručnjaci su 2019. uočili sličnu strategiju bakterija pri kojoj su one menjale oblik u nešto što liči na mrlju kako bi izbegle antibiotik. U tom su slučaju izbacivale svoj ćelijski zid kako bi se na taj način odbacile što dalje od antibiotika.
Sada su naučnici snimili sličan potez gde je ćelijski zid ostao netaknut, ali su bakterije promenile svoju formu i uvile se u oblik slova C kako ih ne bi zahvatio antibiotik.
Stručnjaci sa univerziteta Karnegi Melon, Koledž London i Čikago prikupili su bakteriju C. crescentus, koja se obično nalazi u slatkovodnim jezerima i potocima, i uzorku dodali malu količinu antibiotika širokog spektra.
Količina antibiotika nije bila dovoljna da ubije većinu bakterija, ali je usporila njihov rast. Nakon otprilike 10 generacija niske izloženosti antibioticima, C. crescentus je počeo fizički da se menja - širio se i savijao u oblik C. To je bila dovoljno da se oporavi brzina njihovog rasta.
Kada su naučnici uklonili antibiotik, bakterija se nakon nekoliko generacija vratila u svoj prvobitni duguljasti oblik, piše Science Alert.
Stručnjaci smatraju kako je povećanjem ćelijskog volumena, bakterija unutar sebe razredila količinu antibiotika, a da je promenom oblika smanjila odnos površine i volumena, propuštajući manje antibiotika kroz ćelijsku površinu.
"Ovi rezultati pokazuju novi mehanički način prilagođavanja koji bakterije mogu da iskoriste za suzbijanje dejstva antibiotika", pišu naučnici.
S obzirom na rastuću otpornost na antibiotike i pojavu superbakterija kod mnogih vrsta, od ljudi do delfina, važno je razumeti kako bakterije mogu razvijaju otpornost na lekove.
Istraživanje pod nazivom "Mechanical feedback promotes bacterial adaptation to antibiotics" objavljeno je u časopisu "Nature Physics".
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Nova studija je pronašla dokaze da određeni region mozga može doprinositi nekim slučajevima visokog krvnog pritiska. I što je važno, možda postoji i način da se to preokrene.
Kuvanje obroka kod kuće je zdravije za vas u poređenju sa jelom napolju, naručivanjem hrane ili oslanjanjem na zamrznute obroke, i dokazano pomaže u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, gojaznosti i srčanih bolesti.
Organizovanom skriningu raka dojke i ginekoloških maligniteta odazvalo bi se većina žena u Srbiji, pokazalo je nacionalno istraživanje u okviru kampanje "Ne bez nje.
Alergijski rinitis (AR), poznat i kao polenska groznica, alergijska je, zapaljenska reakcija na supstance u vazduhu, uključujući polen, buđ, grinje i perut kućnih ljubimaca.
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije uspešno su obavili prvu transplantaciju pluća u Srbiji a pacijent (42) se dobro oporavlja, objavila je Radio televizija Srbije.
Sezona polena počela je ove godine ranije nego uobičajeno zbog toplog vremena, a ljudi osetljivi na polen drveća, posebno breza, mogu očekivati pojačane simptome i tokom aprila.
Specijalna izaslanica Velike Britanije za Zapadni Balkan Karen Pirs, danas je u Beogradu potpisala ugovore za nove inovativne lekove između Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i farmaceutske firme Astrazeneka.
Istraživači su identifikovali ranije nepoznat neuro-razvojni poremećaj pod uticajem genetike - otkriće koje obećava nove dijagnoze za hiljade dece i porodica širom sveta.
Savremena medicina sve više naglašava da je za probleme sa varenjem najbolji kombinovani pristup. U tome se sve više proučavaju i prirodni sastojci koji imaju potvrđeno dejstvo.
Španski tim je saopštio da je eksperimentalna vakcina Nous-209 za prevenciju raka debelog creva kod rizičnih pacijenata pokazala snažan imunološki odgovor bez ozbiljnih nuspojava u ranim kliničkim ispitivanjima.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar