Psiholozi: Učestalo korišćenje društvenih mreža dovodi do digitalne demencije i deficita pažnje
Učestalo korišćenje društvenih mreža sve više dovodi do digitalne demencije i deficita pažnje, kao i do depresivnog sentimenta i krize identiteta izazvane socijalnim pritiscima.
Foto: Pixabay
Psihološkinja Ana Vlajković je, govoreći za Tanjug, izjavila da postoji zvanični pojam digitalne demencije, koja predstavlja gubitak određene funkcije, a najveći problem je deficit pažnje, kao i gubitak funkcije pamćenja.
"Mi smo digitalni došljaci, nismo digitalni urođenici i tu je razlika, jer digitalni urođenici su po svetskim standardima rođeni posle 1985, a svi mi koji smo rođeni pre toga pokušavamo da nađemo neki balans", kaže ona.
Vlajković napominje da danas jednostavno više nema potrebe da se pamti.
"To je zato što imamo uređaje, ali postoji nešto što se zove kritičko filtriranje informacija. Znači, ono što ja pročitam na internetu, onda to proverim još u tri, četiri izvora, pa proverim u stručnoj literaturi da li to stvarno jeste tako", navodi ona.
Ističe da je to ono što novim generacijama nedostaje.
"Oni prihvataju informaciju i ne uzimaju je kritički", ističe psiholog.
Dodaje da sve više ljudi ima kratkoročnu memoriju, jer im dugoročna više nije potrebna.
"Pored toga, ono što primećujem ne samo kod sebe, već i kod klijenata, jeste da se sve veći broj njih javlja sa osećanjem generalizovane anksioznosti u pogledu budućnosti", napominje stručnjakinja.
Prema njenim rečima, javlja se jedan depresivni sentiment oko toga da li su životni izbori bili dobri.
"Da li su moje odluke do sada bile okej, da li treba naći drugi način da se nečim bavim u životu, da li je ovo prava stvar za mene", navodi Vlajković.
Ističe i da sve više ljudi ima krizu identiteta.
"Tu postoji jedan socijalni pritisak da se recimo objavljuju fotografije, kao na primer kada su parovi u pitanju, pa iako im, kao, uopšte nije do toga, već da, kao, učine partneru", kaže psihološkinja.
IT stručnjak Strahinja Dević napominje da očigledno postoji zavisnost od društvenih mreža.
"Mi kroz mreže jednostavno skrolujemo, jer one su onako privlačne, fleš, sijaju i to je dopamin čist", navodi on.
Dodaje da je sada situacija da većina ljudi uopšte ne uživa u tome, nego im je bitnije da neko drugi to vidi.
"I sada se trudimo da delujemo kako svi živimo jedan divan i idiličan život. I to je isto kao i alkohol, kao i cigarete, kao i narkotici. Znači, nije alkohol loš - mnogo alkohola je loše. Znači, društvene mreže nisu same po sebi loše - mnogo društvenih mreža su loše", ističe Dević.
Prema njegovim rečima, zato s razlogom mora postoji zakonska regulativa.
"Mi ne ograničavamo društvene mreže na pravi način, pa je najčešća laž na internetu da neko ima 18 godina i to niko ne proverava", ističe stručnjak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Naučnici identifikovali najopasnije vreme u životu za gojenje
26.04.2026.•
0
Nova studija sugeriše da nije samo dobijanje na težini ono što utiče na naše zdravlje tokom života, već i kada dobijamo kilograme.
Da li vodica za ispiranje usta zaista oštećuje srce?
26.04.2026.•
1
Video snimci na društvenim mrežama tvrde da vodica za ispiranje usta može povećati rizik od povećanog krvnog pritiska - i potencijalno oštetiti zdravlje srca.
SZO: U Evropi samo četiri zemlje vakcinišu dovoljno ljudi protiv gripa
26.04.2026.•
0
Iako vakcinacija protiv sezonskog gripa postoji kao mera Svetske zdravstvene organizacije više od 20 godina, samo četiri evropske zemlje vakcinišu dovoljno ljudi kako bi se odbranili od te bolesti.
Direktor Instituta "Dedinje": Važno je da ne jedemo žderući, nego onoliko koliko možemo da "sagorimo"
26.04.2026.•
3
Direktor Instituta "Dedinje" Milovan Bojić upozorio je da smo zemlja sa najvećim procentom smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova i apelovao na građane na mere prevencije i odvikavanje od nezdravih životnih navika.
Dnevna mera šećera: Koliko je previše, a koliko bezbedno
25.04.2026.•
1
Šećer je prisutan u gotovo svim namirnicama, prirodno u voću i povrću, ali i kao dodatak u brojnim industrijskim proizvodima.
Za roditelje dečaka: Zašto je HPV vakcina važna i za muškarce
25.04.2026.•
2
Vakcina koja je dugo bila preporučivana isključivo kao zaštita od raka grlića materice kod žena sada pokazuje jasne koristi i za muškarce.
Ove namirnice smanjuju žudnju za slatkišima
23.04.2026.•
4
Želja za slatkim je česta i obično se javlja zbog iscrpljenosti, stresa ili hormonskih promena.
Tihi znakovi nedostatka joda koje mnogi ignorišu
22.04.2026.•
0
Jod je mineral o kome se retko razmišlja - dok ne počnu problemi. Iako je potreban u malim količinama, njegova uloga u organizmu je ključna.
Britanija uvela doživotnu zabranu pušenja za osobe rođene posle 2008. godine
22.04.2026.•
16
Deca uzrasta 17 godina ili mlađa suočiće se sa doživotnom zabranom kupovine cigareta, pošto je Zakon o duvanu i vejpingu prošao Parlament u Velikoj Britaniji.
Umor, podočnjaci i loše raspoloženje: Možda je krivac alergija
21.04.2026.•
0
Kijanje koje ne prestaje, zapušen nos, curenje nosa, svrab i suzenje očiju, grebanje u grlu, kašalj i loš san.
Razvijena nova metoda za vađenje gelera iz srca
20.04.2026.•
1
Stručnjaci sa ruske Vojno-medicinske akademije "S. M. Kirov" patentirali su novu metodu uklanjanja gelera iz srčanog mišića bez zaustavljanja rada srca i bez primene aparata za veštačku cirkulaciju, prenosi Tas.
Određeno vreme za spavanje smanjuje rizik od srčanih bolesti
19.04.2026.•
1
Svako odstupanje od prirodnog ciklusa može da šteti zdravlju srca.
Ćuretina ili piletina: Koja ima više proteina?
19.04.2026.•
5
Kada je reč o nemasnim izvorima proteina, i piletina i ćuretina pružaju slične količine proteina i esencijalnih nutrijenata, kao što su vitamini B grupe, cink i selen. Ali da li je jedan bolji izvor proteina od drugog?
Obeshrabrujući rezultati istraživanja dva nova leka za Alchajmerovu bolest
18.04.2026.•
0
Dva nova leka protiv Alchajmerove bolesti, koja su u ranijim studijama pokazala da mogu usporiti pad kognitivnih sposobnosti, najverovatnije ipak neće doneti značajniju dobit za pacijente, pokazalo je novo istraživanje.
Evo šta se dešava sa vašim telom ako ne spavate šest sati
18.04.2026.•
6
Ukoliko noću spavate manje od šest sati, to bi se moglo negativno odraziti na vaše zdravlje.
Makron mladim Francuzima: Jedan dan u mesecu nemojte da gledate u mobilne telefone
17.04.2026.•
0
Predsednik Francuske Emanuel Makron predložio je mladima da uvedu jedan dan u mesecu kada neće gledati u ekrane mobilnih telefona i posvetiti se čitanju, sportu i stvarima stvarnog života, preneli su francuski mediji.
Ove lekove ne treba piti uz jutarnju kafu
17.04.2026.•
1
Kafa je deo svakodnevne rutine mnogih ljudi. Pruža vam energetski podsticaj potreban za početak dana, a ima i potencijalne zdravstvene prednosti.
Besplatna vakcina protiv HPV-a u Srbiji dostupna i za osobe do 45 godina starosti
16.04.2026.•
3
U Srbiji je proširena besplatna imunizacija protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja sada obuhvata i odrasle do 45 godina.
"Večne hemikalije" možda slabe kosti dece
15.04.2026.•
0
Postoji sve veća zabrinutost zbog štete koju izazivaju takozvane "večne hemikalije", a istraživanje je sada povezalo neke od ovih supstanci sa oslabljenim kostima dece.
Previše vitamina D može biti štetno
15.04.2026.•
0
"Sunčani vitamin" može imati i tamnu stranu. Kao što nedostatak vitamina D može dovesti do zdravstvenih problema, tako i njegov višak može.
Naučnici upozoravaju: Autizam kod dece previše često se pogrešno dijagnostikuje
15.04.2026.•
1
Autori nedavno objavljene naučne studije upozoravaju da se autizam kod dece previše često pogrešno dijagnostikuje što odvlači resurse od onih kojima je podrška najpotrebnija.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar