Psiholozi: Učestalo korišćenje društvenih mreža dovodi do digitalne demencije i deficita pažnje
Učestalo korišćenje društvenih mreža sve više dovodi do digitalne demencije i deficita pažnje, kao i do depresivnog sentimenta i krize identiteta izazvane socijalnim pritiscima.
Psihološkinja Ana Vlajković je, govoreći za Tanjug, izjavila da postoji zvanični pojam digitalne demencije, koja predstavlja gubitak određene funkcije, a najveći problem je deficit pažnje, kao i gubitak funkcije pamćenja.
"Mi smo digitalni došljaci, nismo digitalni urođenici i tu je razlika, jer digitalni urođenici su po svetskim standardima rođeni posle 1985, a svi mi koji smo rođeni pre toga pokušavamo da nađemo neki balans", kaže ona.
Vlajković napominje da danas jednostavno više nema potrebe da se pamti.
"To je zato što imamo uređaje, ali postoji nešto što se zove kritičko filtriranje informacija. Znači, ono što ja pročitam na internetu, onda to proverim još u tri, četiri izvora, pa proverim u stručnoj literaturi da li to stvarno jeste tako", navodi ona.
Ističe da je to ono što novim generacijama nedostaje.
"Oni prihvataju informaciju i ne uzimaju je kritički", ističe psiholog.
Dodaje da sve više ljudi ima kratkoročnu memoriju, jer im dugoročna više nije potrebna.
"Pored toga, ono što primećujem ne samo kod sebe, već i kod klijenata, jeste da se sve veći broj njih javlja sa osećanjem generalizovane anksioznosti u pogledu budućnosti", napominje stručnjakinja.
Prema njenim rečima, javlja se jedan depresivni sentiment oko toga da li su životni izbori bili dobri.
"Da li su moje odluke do sada bile okej, da li treba naći drugi način da se nečim bavim u životu, da li je ovo prava stvar za mene", navodi Vlajković.
Ističe i da sve više ljudi ima krizu identiteta.
"Tu postoji jedan socijalni pritisak da se recimo objavljuju fotografije, kao na primer kada su parovi u pitanju, pa iako im, kao, uopšte nije do toga, već da, kao, učine partneru", kaže psihološkinja.
IT stručnjak Strahinja Dević napominje da očigledno postoji zavisnost od društvenih mreža.
"Mi kroz mreže jednostavno skrolujemo, jer one su onako privlačne, fleš, sijaju i to je dopamin čist", navodi on.
Dodaje da je sada situacija da većina ljudi uopšte ne uživa u tome, nego im je bitnije da neko drugi to vidi.
"I sada se trudimo da delujemo kako svi živimo jedan divan i idiličan život. I to je isto kao i alkohol, kao i cigarete, kao i narkotici. Znači, nije alkohol loš - mnogo alkohola je loše. Znači, društvene mreže nisu same po sebi loše - mnogo društvenih mreža su loše", ističe Dević.
Prema njegovim rečima, zato s razlogom mora postoji zakonska regulativa.
"Mi ne ograničavamo društvene mreže na pravi način, pa je najčešća laž na internetu da neko ima 18 godina i to niko ne proverava", ističe stručnjak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
0
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
4
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
2
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar