Dremka tokom radnog vremena dobra ideja ili ne: Evo šta su pokazala istraživanja
Dremanje tokom dana je u pojedinim delovima sveta kulturna norma, ali da li dremanje može promeniti radni dan? Stručnjaci razmatraju potencijalne prednosti dremanja na poslu.
Foto: Pixabay
Nekoliko istraživanja je pokazalo da dremanje donosi koristi, kao što su poboljšana memorija i fokus. Sijesta sredinom poslepodneva je norma u pojedinim delovima Španije i Italije, dok se u Kini i Japanu podstiče na dremanje jer se rad do iscrpljenosti smatra odrazom posvećenosti poslu, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisu "Sleep".
Postoji nekoliko saveta kako dremati.
Dremajte kratko
Džejms Rovli iz Univerzitetskog medicinskog centra Raš u Sjedinjenim Američkim Državama je napomenuo da je san jednako važan za dobro zdravlje kao i ishrana i vežbanje. Rovli je kao ključno za kvalitetno dremanje istakao to da ono bude kratko jer takvo dremanje može biti regenerativno i verovatnije je da ćete posle biti budniji.
"Većina ljudi ne shvata da bi dremanje trebalo da traje od 15 do 20 minuta. Sve duže znači teže buđenje i osećaćete se omamljeno", naglasio je on.
Onima koji se stalno oslanjaju na dremanje kako bi nadoknadili neadekvatan san je sugerisao da bi trebalo da ispitaju navike pre spavanja, prenosi Klix.ba.
Kada dremati
Direktor Centra za spavanje i kogniciju na Nacionalnom univerzitetu Singapura Majkl Či je istakao da je sredina poslepodneva idealno vreme za dremanje jer se poklapa s prirodnim cirkadijalnim padovima dok dremanje nakon 18 sati može ometati noćni sat za one koji rade tokom dana.
"Dremanje u bilo kom trajanju znači da ćete se osećati napunjeno. To je ventil za oslobađanje. Postoje jasne kognitivne prednosti", naveo je Či.
Istraživačica u Singapurskom centru Rut Leong, pozivajući se na istraživanja, ukazala je da su polusatna dremanja optimalna.
"Kada se predugo drema, to možda nije održivo. Dugo dremanje koje prelazi dva sata utiče na noćni san", upozorila je ona.
Shodno tome, stručnjaci savetuju dremanje u trajanju od 20 do 30 minuta.
Stvaranje prostora za spavanje
Dremanje je prihvaćeno, pa čak i neophodno u pojedinim zanimanjima. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) podstiče medicinske sestre koje rade noćne smene na spavanje. Međutim, mnoge od njih ne mogu da spavaju u bolnicama jer su prezauzete i nemaju pristup krevetima.
Portparol Nacionalnog sindikata medicinskih sestara u SAD-u je napomenuo da se medicinske sestre redovno bore da imaju dovoljno vremena da odu u toalet ili da izađu na svež vazduh, a kamoli da dremaju.
Pojedine kompanije pokušavaju da popune tu prazninu. Pa je tako Nil Vong, inspirisan svojom majkom koja je radila kao medicinska sestra, osnovao kompaniju "Nap York" koja u Njujorku nudi kapsule za spavanje. Njegove mušterije su najčešće vozači, radnici obezbeđenja koji rade noćne smene i lekari. Sat dremanja u kapsuli košta 27 dolara, piše Euronews.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija: Trećina kilograma izgubljenih pomoću lekova otpada na mišiće i koštanu masu
15.05.2026.•
0
Trećina telesne mase izgubljene uz pomoć lekova za mršavljenje poput Vegovi i Maundžaro otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Sindrom policističnih jajnika menja naziv
15.05.2026.•
0
Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
2
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
1
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
3
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Ako ljudi postaju pametniji, zašto nam se mozak smanjuje?
13.05.2026.•
4
Tokom poslednje dve decenije, neke studije sugerisale su da se ljudski mozak smanjuje. Ali postoje i dokazi da su IQ rezultati rasli tokom prošlog veka.
Istraživanje: Elektronske cigarete oštećuju ćelije pluća već posle 24 sata
12.05.2026.•
2
Elektronske cigarete često se predstavljaju kao bezbednija alternativa klasičnom duvanu, ali novo istraživanje Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo pokazuje da to nije baš tako.
Da li treba uzimati kreatin kao suplement?
12.05.2026.•
0
Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.
Jedan organ u ljudskom telu stari brže od ostalih
12.05.2026.•
0
Naša tela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili.
Kako izgleda karantin za zaražene hantavirusom: Objavljen kakav je protokol
11.05.2026.•
2
Četrnaestoro Španaca koji su bili na kruzeru na kojem se pojavio smrtonosni hantavirus nalaze se u vojnoj bolnici "Gomez Ulja" u Madridu.
Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"
10.05.2026.•
0
Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.
Koje mleko je nazdravije?
10.05.2026.•
5
Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.
Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi
10.05.2026.•
0
Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.
Kafa može da štiti od starenja, a kofein nije glavni razlog
10.05.2026.•
0
Kao da čovečanstvu treba još jedan razlog da prigrli svoj jutarnji (ili večernji) espreso, naučnici su upravo otkrili način na koji kafa potencijalno poboljšava zdravlje i dugovečnost - a kofein igra samo manju ulogu.
Direktorka "Batuta": Nema opasnosti od pandemije hantavirusa, naše zdravstvo spremno da reaguje ako zatreba
10.05.2026.•
23
Govoreći o hantavirusu koji se pojavio na kruzeru i odneo tri života, direktorka Instituta "Batut" profesorka Verica Jovanović kaže za RTS da 30 godina nije došlo do mutacije ovog virusa i da nema opasnosti od pandemije.
Komentari 1
H
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar