Srce je organ koji brže stari: Evo kako da ga "podmladite"
Možda mislite da sa svakim rođendanom vaše srce postaje starije, ali u stvarnosti, vaše srce ponekad stari brže od vas.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorava da je srce čak polovine odraslih muškaraca i 20 odsto žena u SAD pet godina starije od njihovog hronološkog uzrasta. Za Afroamerikance razlika može biti čak 11 godina.
Kardiolog dr Vikas Sander, objasnio je kako naše srce godinama stari, kako možemo da utvrdimo da li prerano stari i otkrio na koje sve načine možete održati svoje srce zdravim i mladim.
Kako možemo znati da srce prerano stari?
Pošto je moguće da srce stari brže od hronološkog uzrasta, možete dobiti predstavu o tome koliko bi moglo biti vaše 'srčano doba' pomoću kalkulatora starosti srca.
To je način kvantifikacije vašeg kardiovaskularnog uzrasta na osnovu različitih faktora rizika kao što su visok krvni pritisak, prošli zdravstveni problemi i porodična istorija, kaže Klivlend klinika, piše Tportal, a prenosi N1.
Zašto je to važno?
Hronološki starija srca verovatnije imaju čvršće, kalcifikovane arterije, zadebljano i čvršće mišićno tkivo, abnormalnosti u njihovom provodnom sistemu i disfunkcionalne zaliske.
Još jedan noviji način za kvantifikaciju ukupnog rizika od kardiovaskularnih bolesti je korišćenje kalkulatora kardiovaskularnog rizika Američkog udruženja za srce i Američkog koledža kardiologije.
Ovaj onlajn alat koristi slične metrike za određivanje osnovnog rizika od aterosklerotičnih kardiovaskularnih bolesti u narednih 10 godina.
Starije srce ili povećan rizik od srčanih bolesti definitivno nije nešto što niko želi, ali dobra vest je da poznavanje ovih informacija može pomoći vama i vašem lekaru da sprečite probleme u budućnosti.
Rizici povezani sa bržim starenjem srca
Faktori kao što je vaša zdravstvena istorija mogu pomoći vašem lekaru da dobije predstavu o tome koliko je staro vaše srce i vaš ukupni rizik od kardiovaskularnih bolesti. Geni koje ste nasledili od roditelja mogu igrati ulogu, ali su važni i drugi faktori životnog stila.
Dok se neke od njih ne mogu promeniti, većinom se može upravljati.
Ovi faktori rizika uključuju:
Hronološka starost - rizik od srčanih oboljenja počinje da raste posle 55. godine, kada krvni sudovi počinju da se ukrućuju, a doživotno nakupljanje plaka u arterijama počinje da ometa protok krvi.
Pol - muškarci razvijaju srčane bolesti oko 10 godina ranije od žena i ljudi sa AFAB. Žene su generalno zaštićene estrogenom sve do nakon menopauze, kada njihov rizik od srčanih oboljenja počinje da se poklapa sa rizikom muškaraca.
Porodična istorija - vaš rizik od srčanih oboljenja je veći ako je vašem ocu ili bratu dijagnostikovana bolest pre 55. godine ili vašoj majci ili sestri pre 65. godine.
Krvni pritisak - krvni pritisak iznad 120/80 mmHg stari srce.
Holesterol - što je veći nivo holesterola, starije je vaše srce.
Pušenje - svako pušenje povećava rizik od srčanog udara, čak i ako je to samo povremeno. Izlaganje pasivnom pušenju takođe može biti opasno.
Težina - prekomerna težina i gojaznost opterećuju vaše srce.
Dijabetes - dijabetes ili predijabetes vas izlažu većem riziku od srčanih problema.
"Znamo da je najvažniji način za prevenciju kardiovaskularnih bolesti kao što su ateroskleroza, srčana insuficijencija i atrijalna fibrilacija promocija zdravog načina života tokom života, i koristimo timski pristup da pomognemo našim pacijentima da to postignu", savetuje dr Sander.
Kako održati svoje srce mladim i zdravim
Nikada niste prestari i nikada nije kasno da smanjite svoje faktore rizika - i starost vašeg srca.
Evo nekoliko stvari koje možete učiniti da pomognete svom srcu da ostane zdravo što je duže moguće:
Vodite računa o svojim hroničnim bolestima ili stanjima. Održavanje krvnog pritiska u normalnom opsegu može smanjiti rizik. Isto važi i za dijabetes i visok holesterol.
Druge bolesti, kao što je bolest štitne žlezde, kao i neki lekovi, mogu oslabiti vaše srce. Radite redovne kontrole, pridržavajte se plana lečenja vašeg lekara i uzimajte lekove kako vam je propisano.
Ostanite aktivni. Srcu je potrebna vežba da bi održalo formu. Vežbanje povećava snagu pumpanja vašeg srca i pomaže u isporuci kiseonika u celo telo.
Redovna vežba takođe pomaže u održavanju težine i krvnog pritiska i smanjuje stres. Ako imate bolest koja otežava vežbanje, potražite modifikovani program vežbanja koji bolje odgovara vašim sposobnostima.
"Preporučujemo da imate za cilj najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umerenog intenziteta, na primer, tenis u parovima ili brzo hodanje", predlaže dr Sander.
Hranite se zdravo. Drugi način da svaki dan pokažete brigu o svom srcu je da se hranite zdravo. To je zato što mnogi sastojci u hrani koju konzumiramo mogu pomoći u održavanju uravnoteženog nivoa holesterola i optimalnog krvnog pritiska.
Ali ne brinite, to ne znači automatski da morate potpuno da izbacite svu svoju omiljenu hranu.
Ishrana za zdravlje srca može samo značiti uključivanje više stvari na jelovnik kao što su integralne žitarice, povrće i nemasni proteini. Dr Sander takođe preporučuje izbegavanje trans masti (loše masti, koje su veštački proizvedene za očuvanje hrane), kao i štedljivu potrošnju zasićenih masti, soli i rafinisanog šećera.
Prestanite da pušite. Ovo je apsolutno neophodno da zaštitite svoje srce. Duvan izaziva veliku zavisnost, a prestanak pušenja je težak: prosečna osoba pokuša sedam puta pre nego što uspe.
Razgovarajte sa svojim lekarom o planu za odvikavanje od pušenja – verujte mi, to je jedna od najboljih stvari koje možete da uradite da biste vodili računa o svom srcu.
Umereno sa alkoholom. Smanjenje unosa alkohola je još jedan odličan način da održite svoje srce u dobroj formi. Prekomerno pijenje je povezano sa kardiovaskularnim stanjima kao što su visok krvni pritisak, kardiomiopatija i veći rizik od moždanog udara.
Generalno, najbolje je da ne pijete više od dva pića ako ste muškarac i ne više od jednog pića ako ste žena.
Ako želite da promenite svoje navike pijenja i ne znate odakle da počnete, razgovor sa lekarom je odličan prvi korak. On vam može dati korisne smernice na osnovu vašeg zdravlja i navika u pogledu pijenja.
Ne zaboravite na redovne kontrole.
Ponekad vašem srcu može biti potreban pregled čak i ako smatrate da vam nije potreban. Zato je dobra ideja da idete na redovne preglede kako bi vaš lekar mogao da testira vaš krvni pritisak, trigliceride, glukozu i holesterol na prazan želudac, ili samo da priča o simptomima koje imate.
Na taj način, vaš lekar može pomoći u identifikaciji srčanih problema pre nego što izazovu ozbiljne probleme.
Nemojte zanemariti neobične simptome.
Iako su redovni pregledi važni, takođe je ključno da slušate svoje telo kada vam govori da nešto nije u redu. Stoga, ako osetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se obratite lekaru:
- Kratkoća daha
- Otok u nogama
- Bol u grudima
- Neobjašnjiv umor.
- Iznenadna promena tolerancije vežbanja
- Lupanje srca
- Konfuzija
- Vrtoglavica
Poslednji savet: Kako starite, vašem srcu će možda trebati dodatna briga i pažnja. Ali postoje načini da održite svoje srce mladim i zdravim. Praćenje zdravih navika i slušanje svog tela pomaže da vaše srce ostane zdravo što je duže moguće.
Ako patite od bilo koje specifične srčane bolesti, obavezno razgovarajte sa svojim lekarom o najboljim načinima da svoje srce održite mladim što je duže moguće.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
3
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
4
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Više od 50 odsto karcinoma se mogu sprečiti: Pušenje jedan od glavnih uzroka
25.05.2026.•
5
Nova istraživanja su identifikovala nekoliko načina na koje se može smanjiti rizik od nastanka raka.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar