SZO: Evropa zaostaje u vakcinaciji dece
Stopa vakcinacije dece u Evropi i Srednjoj Aziji je i tokom prošle godine ostala ispod nivoa iz perioda pre pandemije, pokazuju procene pokrivenosti objavljene u utorak.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF saopštili su da je 89 odsto novorođenčadi širom sveta primilo najmanje jednu dozu DTP vakcine protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja, dok je 85 odsto dece primilo sve tri doze.
Tako je u 2024. godini najmanje jednom dozom vakcinisano 171.000 dece više nego prethodne godine, a milion više ih je bilo potpuno vakcinisano. Izveštaj taj porast opisuje kao "skroman napredak uprkos sve većim globalnim izazovima".
Međutim, u Evropi i Srednjoj Aziji prosečne stope vakcinacije dece ostale su nepromenjene ili su opale za jedan procenat.
Pokrivenost se značajno razlikovala među zemljama, uz pad u stopama primanja prve doze MMR vakcine protiv malih boginja, zauški i rubele, kao i treće doze DTP-a.
Neke zemlje su prijavile stopu vakcinacije od svega 23 odsto za prvu dozu MMR vakcine i 51 odsto za treću dozu DTP vakcine. Za postizanje kolektivnog imuniteta i sprečavanje epidemija bolesti koje se mogu sprečiti vakcinacijom potrebna je godišnja stopa pokrivenosti od 95 odsto.
U evropskom regionu gotovo 300.000 ljudi obolelo je od velikog kašlja tokom 2024, što je više nego trostruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu, rekao je regionalni direktor SZO Hans Kluge.
"U međuvremenu, više od 125.000 ljudi obolelo je od malih boginja u 2024, što je dvostruko više nego 2023. godine. To nisu samo brojke – to su stotine hiljada zabrinutih porodica čija su deca bolesna, a to je moglo biti sprečeno", izjavio je Kluge.
"Vakcine spašavaju živote, a kada padne pokrivenost – bolest se širi", istakao je on.
Kluge je pozvao zemlje da ulažu u jake lokalne zdravstvene sisteme, obezbede dostupnost i pristup vakcinama u svakom naselju i da se bore protiv dezinformacija.
"Zdravstvenim radnicima potrebna je podrška kako bi stigli do svake porodice – posebno u teško dostupnim područjima. Zajednice moraju biti osnažene pouzdanim informacijama, kako bi roditelji mogli s poverenjem da vakcinišu svoju decu", rekao je Kluge.
Regionalna direktorka UNICEF-a za Evropu i Srednju Aziju, Redžina De Dominikis, ocenila je da je vakcinacija postala "žrtva sopstvenog uspeha".
"Današnje generacije nisu svedočile razornom uticaju bolesti koje se mogu sprečiti vakcinacijom – što dovodi do opuštenosti i olakšava širenje dezinformacija", rekla je De Dominikis.
Podaci ukazuju i na postepeno poboljšanje u upotrebi novijih vakcina, uključujući vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV).
Između 2019. i 2024. godine, stope pokrivenosti prvom dozom HPV vakcine porasle su sa 37 na 40 odsto kod devojčica i sa osam na 26 odsto kod dečaka.
Takođe je zabeležen porast u stopama vakcinacije poslednjom dozom vakcine protiv rotavirusa (sa 24 na 42 odsto), kao i trećom dozom vakcine protiv bakterije Haemophilus influenzae tipa B (sa 81 na 93 odsto).
"Potrebna nam je hitna i ujedinjena akcija kako bismo smanjili praznine u pokrivenosti i sprečili povratak bolesti koje se mogu izbeći vakcinacijom. Svaka zemlja ima svoju ulogu, čak i one sa visokom stopom vakcinacije", zaključio je Kluge.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
Komentari 3
Komentator
Maki
dufko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar