VIDEO: Ogromna studija otkriva odakle zapravo dolazi giht - i nije ono što smo mislili
Giht se često dovodi u vezu sa prekomernim uživanjem u alkoholu ili nezdravoj hrani, ali istraživanja pokazuju da genetika ima mnogo veću ulogu u ovom bolnom artritičnom stanju nego što se ranije mislilo.
Godine 2024, međunarodni tim naučnika analizirao je genetske podatke prikupljene od 2,6 miliona ljudi. Taj broj je uključivao 120.295 ljudi sa postojećim gihtom.
Poređenjem genetskih kodova osoba sa gihtom i onih bez njega, tim je pronašao 377 specifičnih DNK regiona gde su varijacije bile povezane sa gihtom - 149 od kojih ranije nisu bile povezane sa bolešću.
Iako način života i faktori iz okoline svakako i dalje igraju ulogu, nalazi sugerišu da je genetika glavni pokretač rizika od gihta - a istraživači veruju da još ima neotkrivenih genetskih veza.
"Giht je hronična bolest sa genetskom osnovom i nije krivica onoga ko od nje pati - mit da giht nastaje zbog životnog stila ili ishrane mora biti razbijen", rekao je epidemiolog Toni Meriman sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu, kada je studija objavljena prošle godine, prenosi ScienceAlert.
Giht se razvija kada postoji visok nivo mokraćne kiseline u krvi, koja zatim formira oštre kristale u zglobovima. Kada imuni sistem počne da napada te kristale, to dovodi do značajnog bola i nelagodnosti.
Genetika je važna u svakoj fazi tog procesa, sugerišu istraživači. Posebno utiče na verovatnoću da će imuni sistem napasti kristale i na način na koji se mokraćna kiselina transportuje kroz telo.
Giht može dolaziti i odlaziti, ali postoje dostupni tretmani - a autori studije smatraju da zablude o bolesti mogu odvratiti ljude od traženja tih tretmana. To je ozbiljan problem, jer se broj slučajeva gihta stalno povećava.
"Ovaj rašireni mit izaziva sram kod ljudi sa gihtom, zbog čega su neki skloniji da trpe u tišini i ne odu kod lekara po lek koji snižava nivo urata u krvi i može sprečiti njihov bol", rekao je Meriman.
Pored boljeg razumevanja uzroka gihta, studija pruža naučnicima više opcija za istraživanje mogućih terapija, posebno u vezi sa regulacijom imunog odgovora na taloženje mokraćne kiseline. Čak bi i neki već postojeći lekovi mogli biti korišćeni za ovu svrhu.
Postoje i neka ograničenja u studiji: većina podataka potiče od osoba evropskog porekla, a deo evidencije zasnovan je na samoprijavljivanju gihta, a ne na kliničkoj dijagnozi.
Ipak, studija nam pruža daleko jasniju sliku zdravstvenog problema koji ljude muči vekovima.
"Nadamo se da će vremenom postati dostupni bolji i pristupačniji tretmani zahvaljujući novim ciljevima koje smo identifikovali. Giht zaslužuje više sredstava iz zdravstvenih budžeta i veću prioritizaciju u zdravstvenom sistemu", rekao je Meriman.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Genetics".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Komentari 1
Tojmir
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar