VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu

Provođenje vremena u bestežinskom okruženju mikrogravitacije može imati dramatične efekte na ljudsko telo.
VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu
Foto: Pixabay
Naučnici su nedavno otkrili još jedan koji bi mogao pomoći da se objasni zašto se neki astronauti muče da se prilagode nakon povratka na Zemlju.
 
Nakon boravka u svemiru koji traje svega nekoliko nedelja, astronauti mogu razviti merljive promene u samom obliku svog mozga. Kod dužih boravaka u svemiru, te promene mogu potrajati najmanje šest meseci.
Te promene su suptilne - svega nekoliko milimetara u najboljem slučaju - ali deluje da najjače opstaju u regijama mozga povezanim sa ravnotežom, propriocepcijom i senzo-motornom kontrolom, što može biti uzrok dugotrajnog napora nekih astronauta da povrate ravnotežu u gravitaciji Zemlje.
 
"U pitanju su sveobuhvatne promene u poziciji mozga unutar šupljine lobanje nakon svemirskog leta i u analognoj sredini. Ova otkrića su ključna za razumevanje efekata svemirskih letova na ljudski mozak i ponašanje", piše tim koji predvodi fiziološkinja Rejčel Sajdler sa Univerziteta Florida.
Kada astronauti provode vreme u svemiru, njihova tkiva imaju tendenciju da se pomeraju prilično mnogo. Bez uticaja gravitacije, tečnosti u telu počinju da se ravnomernije raspoređuju.
 
To nije naročito problematično, ali menja način na koji mozak "sedi" unutar lobanje. Prethodna istraživanja pokazala su da se centar mase mozga astronauta pomera nagore u lobanji nakon svemirskog leta, u poređenju sa merenjima pre leta, piše ScienceAlert.
 
Studija iz 2015. na ljudima koji su bili smešteni u nagnutom krevetu sa glavama okrenutim nadole, tehnika kojom se na Zemlji imitira efekat preraspodele tečnosti u mikrogravitaciji, takođe je otkrila promene ne samo u centru mase, već i u zapremini određenih regiona mozga.
 
 
Sajdler i njene kolege želele su da uzmu te naznake i jasno kvantifikuju šta se tačno dešava sa mozgom astronauta kada provode vreme u svemiru. Njihova studija obuhvatila je 26 astronauta, 15 čiji su mozgovi mereni pre i posle svemirskog leta kao deo ove studije, i 11 čija su merenja pre i posle leta uključena iz prethodno objavljenih radova.
 
Njihova analiza uključila je i merenja mozga 24 učesnika u studiji nagnutog kreveta u trajanju od 60 dana, koju je sprovela Evropska svemirska agencija.
 
Njihova detaljna merenja pokazala su da se mozak pomera nagore i unazad u lobanji tokom svemirskog leta, i takođe se blago naginje unazad, u blagom, suptilnom kotrljanju, što je u skladu sa nalazima prethodnih studija.
 
Međutim, mozak se pomerao i na druge načine; ne ravnomerno svuda, već različiti regioni menjaju položaj u različitim pravcima, na način koji se ne može pripisati pomeranju celog mozga.
 
To sugeriše da se sam oblik mozga menja. Najizraženije promene uočene su kod dužih boravaka u svemiru - mozgovi astronauta koji su proveli godinu dana u svemiru mogli su da se promene za čak dva do tri milimetra.
 
 
Ovo su potvrdili i podaci iz studije nagnutog kreveta, koja je takođe pokazala da se komore - šupljine ispunjene tečnošću u mozgu - takođe pomeraju nagore u mikrogravitaciji i sličnim uslovima, snažno implicirajući preraspodelu tečnosti kao uzrok promena.
 
Ništa od ovoga nije povezano sa promenama ličnosti, inteligencije ili kognicije. Umesto toga, najveće promene deluju da pogađaju regije mozga uključene u funkcije koje pomažu mozgu da prati položaj i pokrete tela u prostoru.
Najveće promene desile su se u zadnjoj insuli, regionu mozga koji obrađuje ravnotežu. Najjače promene u ovom regionu, otkrili su istraživači, bile su povezane sa lošijom ravnotežom nakon povratka na Zemlju. Astronauti često prijavljuju probleme sa stabilnošću danima ili nedeljama nakon sletanja, a suptilniji oporavak senzomotornih funkcija traje mesecima.
 
Ako promene u obliku mozga igraju ulogu u oporavku astronauta, ove informacije mogle bi pomoći naučnicima da osmisle bolje programe za vraćanje tela u "zemaljski režim".
 
"Ovaj rad unapređuje naše razumevanje neuroanatomskih promena u mikrogravitaciji i pruža kvantitativne ciljeve za razvoj intervencija i optimizaciju strategija oporavka posle leta kako bi se očuvalo zdravlje astronauta u budućim svemirskim misijama. Zdravstvene i performansne posledice ovih pomeranja i deformacija mozga povezanih sa svemirskim letovima zahtevaju dalja istraživanja kako bi se otvorio put za bezbednija ljudska istraživanja svemira", pišu istraživači.
 
Nalazi su objavljeni u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem

Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.