VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu
Provođenje vremena u bestežinskom okruženju mikrogravitacije može imati dramatične efekte na ljudsko telo.
Foto: Pixabay
Naučnici su nedavno otkrili još jedan koji bi mogao pomoći da se objasni zašto se neki astronauti muče da se prilagode nakon povratka na Zemlju.
Nakon boravka u svemiru koji traje svega nekoliko nedelja, astronauti mogu razviti merljive promene u samom obliku svog mozga. Kod dužih boravaka u svemiru, te promene mogu potrajati najmanje šest meseci.
Te promene su suptilne - svega nekoliko milimetara u najboljem slučaju - ali deluje da najjače opstaju u regijama mozga povezanim sa ravnotežom, propriocepcijom i senzo-motornom kontrolom, što može biti uzrok dugotrajnog napora nekih astronauta da povrate ravnotežu u gravitaciji Zemlje.
"U pitanju su sveobuhvatne promene u poziciji mozga unutar šupljine lobanje nakon svemirskog leta i u analognoj sredini. Ova otkrića su ključna za razumevanje efekata svemirskih letova na ljudski mozak i ponašanje", piše tim koji predvodi fiziološkinja Rejčel Sajdler sa Univerziteta Florida.
Kada astronauti provode vreme u svemiru, njihova tkiva imaju tendenciju da se pomeraju prilično mnogo. Bez uticaja gravitacije, tečnosti u telu počinju da se ravnomernije raspoređuju.
To nije naročito problematično, ali menja način na koji mozak "sedi" unutar lobanje. Prethodna istraživanja pokazala su da se centar mase mozga astronauta pomera nagore u lobanji nakon svemirskog leta, u poređenju sa merenjima pre leta, piše ScienceAlert.
Studija iz 2015. na ljudima koji su bili smešteni u nagnutom krevetu sa glavama okrenutim nadole, tehnika kojom se na Zemlji imitira efekat preraspodele tečnosti u mikrogravitaciji, takođe je otkrila promene ne samo u centru mase, već i u zapremini određenih regiona mozga.
Sajdler i njene kolege želele su da uzmu te naznake i jasno kvantifikuju šta se tačno dešava sa mozgom astronauta kada provode vreme u svemiru. Njihova studija obuhvatila je 26 astronauta, 15 čiji su mozgovi mereni pre i posle svemirskog leta kao deo ove studije, i 11 čija su merenja pre i posle leta uključena iz prethodno objavljenih radova.
Njihova analiza uključila je i merenja mozga 24 učesnika u studiji nagnutog kreveta u trajanju od 60 dana, koju je sprovela Evropska svemirska agencija.
Njihova detaljna merenja pokazala su da se mozak pomera nagore i unazad u lobanji tokom svemirskog leta, i takođe se blago naginje unazad, u blagom, suptilnom kotrljanju, što je u skladu sa nalazima prethodnih studija.
Međutim, mozak se pomerao i na druge načine; ne ravnomerno svuda, već različiti regioni menjaju položaj u različitim pravcima, na način koji se ne može pripisati pomeranju celog mozga.
To sugeriše da se sam oblik mozga menja. Najizraženije promene uočene su kod dužih boravaka u svemiru - mozgovi astronauta koji su proveli godinu dana u svemiru mogli su da se promene za čak dva do tri milimetra.
Ovo su potvrdili i podaci iz studije nagnutog kreveta, koja je takođe pokazala da se komore - šupljine ispunjene tečnošću u mozgu - takođe pomeraju nagore u mikrogravitaciji i sličnim uslovima, snažno implicirajući preraspodelu tečnosti kao uzrok promena.
Ništa od ovoga nije povezano sa promenama ličnosti, inteligencije ili kognicije. Umesto toga, najveće promene deluju da pogađaju regije mozga uključene u funkcije koje pomažu mozgu da prati položaj i pokrete tela u prostoru.
Najveće promene desile su se u zadnjoj insuli, regionu mozga koji obrađuje ravnotežu. Najjače promene u ovom regionu, otkrili su istraživači, bile su povezane sa lošijom ravnotežom nakon povratka na Zemlju. Astronauti često prijavljuju probleme sa stabilnošću danima ili nedeljama nakon sletanja, a suptilniji oporavak senzomotornih funkcija traje mesecima.
Ako promene u obliku mozga igraju ulogu u oporavku astronauta, ove informacije mogle bi pomoći naučnicima da osmisle bolje programe za vraćanje tela u "zemaljski režim".
"Ovaj rad unapređuje naše razumevanje neuroanatomskih promena u mikrogravitaciji i pruža kvantitativne ciljeve za razvoj intervencija i optimizaciju strategija oporavka posle leta kako bi se očuvalo zdravlje astronauta u budućim svemirskim misijama. Zdravstvene i performansne posledice ovih pomeranja i deformacija mozga povezanih sa svemirskim letovima zahtevaju dalja istraživanja kako bi se otvorio put za bezbednija ljudska istraživanja svemira", pišu istraživači.
Nalazi su objavljeni u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem
18.01.2026.•
0
Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.
VIDEO: Skriveni moždani signal može predvideti Alchajmerovu bolest godinama pre dijagnoze
18.01.2026.•
0
Suptilna promena u aktivnosti moždanih talasa mogla bi da predvidi Alchajmerovu bolest više od dve godine pre dijagnoze, prema novoj studiji.
Tagatoza - prirodan šećer sa manje kalorija i bez naglog skoka insulina
17.01.2026.•
2
Veštački zaslađivači trebalo je da učine slatku hranu i napitke zdravijim, ali danas neki od najpopularnijih zamena bez kalorija izazivaju nove zabrinutosti.
Evropska nedelja prevencije raka grlića materice: Od ove bolesti u Srbiji svake godine umre 440 žena
16.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da će se od 19. do 25. januara obeležiti Evropska nedelja prevencije raka grlića materice i to pod sloganom "Sačuvajte svoje zdravlje".
Rusija počela da koristi novi lek za lečenje raka, možda uskoro i u Srbiji
14.01.2026.•
13
Ruski lek "Rakurs 223Ra" za lečenje raka već se pojavio u bolnicama, saopštila je ruska Federalna medicinsko-biološka agencija.
Rusi planiraju da do 2030. uzgoje genetski modifikovane svinje za doniranje organa ljudima
14.01.2026.•
6
Genetski modifikovana svinja čiji će organi biti pogodni za transplantaciju ljudima mogla bi da bude stvorena u Rusiji do 2030. godine.
Mit o "jačanju" imuniteta: Šta stvarno pomaže imunološkom sistemu?
13.01.2026.•
0
Ideja o "jačanju" imunog sistema duboko je ukorenjena u popularnoj kulturi.
Studija: Konzervansi mogu biti povezani sa rakom i dijabetesom
11.01.2026.•
5
Uobičajeni konzervansi koji se koriste za očuvanje hrane i produženje roka trajanja mogu da budu povezani sa većim rizikom od nekoliko vrsta raka i dijabetesa tip 2, pokazuju dve nove studije iz Francuske.
Ako na ova pitanja odgovorite sa "da", možda imate problem s alkoholom
11.01.2026.•
4
Početak nove godine za mnoge ljude znači učešće u inicijativi "suvi januar" (Dry January), jednomesečnom izazovu tokom kog se potpuno odustaje od alkohola nakon prazničnog perioda.
VIDEO: Kofein može da utiče na telesnu masnoću i rizik od dijabetesa
10.01.2026.•
2
Nivoi kofeina u vašoj krvi mogu uticati na količinu telesne masti koju nosite - faktor koji može odrediti i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
"Batut" objavio savete: Evo šta da radite kad je jako hladno
09.01.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je savete kako da se sačuva zdravlje u uslovima niskih temperatura.
Naučnici "podmladili" jajne ćelije - nada u uspešnu vantelesnu oplodnju i kod starijih
09.01.2026.•
0
Naučnici su prvi put uspeli da "podmlade" ljudske jajne ćelije, što bi moglo da poboljša stope uspeha vantelesne oplodnje (VTO) kod starijih žena, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja.
Jedna grupa ljudi bi trebalo da izbegava čišćenje snega
08.01.2026.•
6
Sneg pred kućnim pragom obično poziva vlasnika da ga očisti, ali ljudi sa srčanim bolestima trebalo bi dva puta da razmisle pre nego što krenu u akciju.
Ako često imate noćne more - to bi mogao biti rani znak jednog oboljenja
07.01.2026.•
4
Trećinu svog života provedemo spavajući. A četvrtinu vremena provedenog u snu provedemo sanjajući.
Milioni ćelija majke opstaju u detetu - naučnici sada znaju kako
07.01.2026.•
0
Svako ljudsko biće rođeno na ovoj planeti nije u potpunosti samo sebi svojstveno.
RFZO: U zdravstvenim ustanovama ima infuzionih rastvora, apoteke nisu u našoj nadležnosti
06.01.2026.•
5
Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) saopštio je da nisu tačni navodi pojedinih medija da zdravstvenim ustanovama nedostaju infuzioni rastvori.
Batut: Posle posta važna umerenost u ishrani, treba sprečiti zdravstvene probleme
06.01.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je, povodom završetka višenedeljnog božićnog posta, da je posle posta važna umerenost u konzumiranju uobičajene hrane.
SAD smanjile broj obaveznih vakcina za decu
06.01.2026.•
2
Američke vlasti saopštile su da uklanjaju četiri vakcine iz svog rutinskog kalendara imunizacije dece kako bi se uskladile sa praksom drugih razvijenih zemalja.
Ako volite prokelj: Budite oprezni sa ovim povrćem
06.01.2026.•
0
Za mnoge je prokelj među omiljenim vrstama povrća tokom hladnijeg dela godine, ali nutricionisti upozoravaju u kojim slučajevima je neophodan oprez.
Tramp rekao da uzima aspirin svaki dan: Da li je to zdravo?
06.01.2026.•
3
Nedavno je predsednik SAD Donald Tramp, koji ima hroničnu vensku insuficijenciju, priznao da uzima visoku dnevnu dozu aspirina, i to čini već više od dve decenije, odbacujući savete svojih lekara.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar