VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu
Provođenje vremena u bestežinskom okruženju mikrogravitacije može imati dramatične efekte na ljudsko telo.
Foto: Pixabay
Naučnici su nedavno otkrili još jedan koji bi mogao pomoći da se objasni zašto se neki astronauti muče da se prilagode nakon povratka na Zemlju.
Nakon boravka u svemiru koji traje svega nekoliko nedelja, astronauti mogu razviti merljive promene u samom obliku svog mozga. Kod dužih boravaka u svemiru, te promene mogu potrajati najmanje šest meseci.
Te promene su suptilne - svega nekoliko milimetara u najboljem slučaju - ali deluje da najjače opstaju u regijama mozga povezanim sa ravnotežom, propriocepcijom i senzo-motornom kontrolom, što može biti uzrok dugotrajnog napora nekih astronauta da povrate ravnotežu u gravitaciji Zemlje.
"U pitanju su sveobuhvatne promene u poziciji mozga unutar šupljine lobanje nakon svemirskog leta i u analognoj sredini. Ova otkrića su ključna za razumevanje efekata svemirskih letova na ljudski mozak i ponašanje", piše tim koji predvodi fiziološkinja Rejčel Sajdler sa Univerziteta Florida.
Kada astronauti provode vreme u svemiru, njihova tkiva imaju tendenciju da se pomeraju prilično mnogo. Bez uticaja gravitacije, tečnosti u telu počinju da se ravnomernije raspoređuju.
To nije naročito problematično, ali menja način na koji mozak "sedi" unutar lobanje. Prethodna istraživanja pokazala su da se centar mase mozga astronauta pomera nagore u lobanji nakon svemirskog leta, u poređenju sa merenjima pre leta, piše ScienceAlert.
Studija iz 2015. na ljudima koji su bili smešteni u nagnutom krevetu sa glavama okrenutim nadole, tehnika kojom se na Zemlji imitira efekat preraspodele tečnosti u mikrogravitaciji, takođe je otkrila promene ne samo u centru mase, već i u zapremini određenih regiona mozga.
Sajdler i njene kolege želele su da uzmu te naznake i jasno kvantifikuju šta se tačno dešava sa mozgom astronauta kada provode vreme u svemiru. Njihova studija obuhvatila je 26 astronauta, 15 čiji su mozgovi mereni pre i posle svemirskog leta kao deo ove studije, i 11 čija su merenja pre i posle leta uključena iz prethodno objavljenih radova.
Njihova analiza uključila je i merenja mozga 24 učesnika u studiji nagnutog kreveta u trajanju od 60 dana, koju je sprovela Evropska svemirska agencija.
Njihova detaljna merenja pokazala su da se mozak pomera nagore i unazad u lobanji tokom svemirskog leta, i takođe se blago naginje unazad, u blagom, suptilnom kotrljanju, što je u skladu sa nalazima prethodnih studija.
Međutim, mozak se pomerao i na druge načine; ne ravnomerno svuda, već različiti regioni menjaju položaj u različitim pravcima, na način koji se ne može pripisati pomeranju celog mozga.
To sugeriše da se sam oblik mozga menja. Najizraženije promene uočene su kod dužih boravaka u svemiru - mozgovi astronauta koji su proveli godinu dana u svemiru mogli su da se promene za čak dva do tri milimetra.
Ovo su potvrdili i podaci iz studije nagnutog kreveta, koja je takođe pokazala da se komore - šupljine ispunjene tečnošću u mozgu - takođe pomeraju nagore u mikrogravitaciji i sličnim uslovima, snažno implicirajući preraspodelu tečnosti kao uzrok promena.
Ništa od ovoga nije povezano sa promenama ličnosti, inteligencije ili kognicije. Umesto toga, najveće promene deluju da pogađaju regije mozga uključene u funkcije koje pomažu mozgu da prati položaj i pokrete tela u prostoru.
Najveće promene desile su se u zadnjoj insuli, regionu mozga koji obrađuje ravnotežu. Najjače promene u ovom regionu, otkrili su istraživači, bile su povezane sa lošijom ravnotežom nakon povratka na Zemlju. Astronauti često prijavljuju probleme sa stabilnošću danima ili nedeljama nakon sletanja, a suptilniji oporavak senzomotornih funkcija traje mesecima.
Ako promene u obliku mozga igraju ulogu u oporavku astronauta, ove informacije mogle bi pomoći naučnicima da osmisle bolje programe za vraćanje tela u "zemaljski režim".
"Ovaj rad unapređuje naše razumevanje neuroanatomskih promena u mikrogravitaciji i pruža kvantitativne ciljeve za razvoj intervencija i optimizaciju strategija oporavka posle leta kako bi se očuvalo zdravlje astronauta u budućim svemirskim misijama. Zdravstvene i performansne posledice ovih pomeranja i deformacija mozga povezanih sa svemirskim letovima zahtevaju dalja istraživanja kako bi se otvorio put za bezbednija ljudska istraživanja svemira", pišu istraživači.
Nalazi su objavljeni u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Najzdravija kombinacija za srce: Ove dve namirnice treba jesti svakodnevno
03.05.2026.•
0
Nova istraživanja pokazuju da kombinacija namirnica može imati jači efekat na zdravlje nego kada se konzumiraju pojedinačno.
Imune ćelije "pamte" gojaznost dugo nakon gubitka težine
03.05.2026.•
0
Pobediti gojaznost retko je lako. Za mnoge ljude, čak i uspešan gubitak težine prati dugotrajna borba da se spreči povratak kilograma.
Tri stvari koje (osim hrane) utiču na vaš holesterol
03.05.2026.•
0
Visok holesterol ima tendenciju da prođe neprimećeno, često se tiho povećavajući bez očiglednih simptoma.
Temperatura kod dece: Kada je bezazlena, a kada znak za uzbunu?
02.05.2026.•
0
Povišena temperatura jedan je od najčešćih razloga za odlazak kod pedijatra, ali sama po sebi nije bolest već prirodan odgovor organizma na infekciju.
Ovo su znakovi da vam hronično nedostaje san
01.05.2026.•
0
Hronični nedostatak sna najčešće povezujemo s očiglednim simptomima poput iscrpljenosti, ali telo često šalje i suptilnije znakove koji mogu da prođu neprimećeno.
Ako ste stalno umorni možda vam nedostaje ovaj nutrijent
01.05.2026.•
1
Mnogi ljudi se svakodnevno osećaju iscrpljeno i bez energije, čak i kada spavaju dovoljno i redovno.
Mađarski hirurg izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici: Spasao život pacijentu
30.04.2026.•
6
Mađarski lekar je izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici, za koju stručnjaci kažu da je jedinstvena u Mađarskoj i izuzetno retka širom Evrope.
Ako se mučite sa alergijama: Ovo su najefikasniji preparati za ublažavanje simptoma
30.04.2026.•
0
Magistarka farmacije Jelena Čizmić ističe da su intranazalni kortikosteroidi najbolja terapija za ublažavanje alergijskih simptoma, a koriste se i suplementi na bazi kalcijuma, cinka i kvercetina i probiotski preparati.
Zašto ste stalno umorni: Možda vam nedostaje jod
30.04.2026.•
0
Ako se budite umorni, teško koncentrišete i osećate usporeno - to nije prolazno stanje, već znak da telo ne funkcioniše optimalno.
Sve više Amerikanaca pije sirovo mleko - uprkos epidemijama i upozorenjima naučnika
30.04.2026.•
3
Pristalice konzumiranja sirovog mleka u SAD nastoje da taj potencijalno opasan proizvod učine šire dostupnim i lakšim za nabavku, čak i dok nova epidemija - jedna od najmanje pet za godinu dana - razboljeva decu.
Evo kako psi i mačke utiču na naše mentalno zdravlje
29.04.2026.•
1
Kućni ljubimci aktivno doprinose poboljšanju dobrobiti ljudi.
Koga najčešće ubadaju komarci? Imaju "favorita" među krvnim grupama
29.04.2026.•
3
Neki ljudi su zaista skloniji ubodima komaraca, a naučnici tvrde da za to postoje konkretni razlozi. Na to koga će komarci pre ubosti utiče niz faktora, od genetike i metabolizma do odeće koju nosite.
Stres, hrana ili nešto treće? Šta zaista pokreće IBS
29.04.2026.•
0
April je mesec podizanja svesti o sindromu iritabilnog creva (IBS), stanju koje pogađa sve veći broj ljudi, a o kojem se i dalje nedovoljno govori.
Sledi testiranje na ljudima - implant u mozgu za lečenje depresije
28.04.2026.•
0
Najnoviji interfejs između mozga i računara mogao bi da pomogne ljudima da se oporave od teške depresije.
Otkrivena nova bolest pluća: Zbog pucketanja pri disanju zove se "kokica", javlja se kod onih koji vejpuju
28.04.2026.•
0
Ruski lekari dijagnostikovali su takozvanu bolest pluća nazvanu "kokica" ne samo na osnovu jednog simptoma, pucketanja prilikom disanja, već i na osnovu sve češćeg kratkog daha i poremećaja spavanja.
Naučnici identifikovali najopasnije vreme u životu za gojenje
26.04.2026.•
0
Nova studija sugeriše da nije samo dobijanje na težini ono što utiče na naše zdravlje tokom života, već i kada dobijamo kilograme.
Da li vodica za ispiranje usta zaista oštećuje srce?
26.04.2026.•
1
Video snimci na društvenim mrežama tvrde da vodica za ispiranje usta može povećati rizik od povećanog krvnog pritiska - i potencijalno oštetiti zdravlje srca.
SZO: U Evropi samo četiri zemlje vakcinišu dovoljno ljudi protiv gripa
26.04.2026.•
0
Iako vakcinacija protiv sezonskog gripa postoji kao mera Svetske zdravstvene organizacije više od 20 godina, samo četiri evropske zemlje vakcinišu dovoljno ljudi kako bi se odbranili od te bolesti.
Direktor Instituta "Dedinje": Važno je da ne jedemo žderući, nego onoliko koliko možemo da "sagorimo"
26.04.2026.•
3
Direktor Instituta "Dedinje" Milovan Bojić upozorio je da smo zemlja sa najvećim procentom smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova i apelovao na građane na mere prevencije i odvikavanje od nezdravih životnih navika.
Dnevna mera šećera: Koliko je previše, a koliko bezbedno
25.04.2026.•
1
Šećer je prisutan u gotovo svim namirnicama, prirodno u voću i povrću, ali i kao dodatak u brojnim industrijskim proizvodima.
Za roditelje dečaka: Zašto je HPV vakcina važna i za muškarce
25.04.2026.•
2
Vakcina koja je dugo bila preporučivana isključivo kao zaštita od raka grlića materice kod žena sada pokazuje jasne koristi i za muškarce.
Komentari 1
Глига
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar