Naučnici su pokušali da prošire grip - ali nisu uspeli, evo zašto
Grupa volontera provela je dane zaključana u maloj hotelskoj sobi sa ljudima aktivno zaraženim gripom. Igrali su igre, delili predmete i zajedno vežbali u uslovima osmišljenim da pomognu širenju virusa.
Foto: Pixabay
Ipak, nijedna osoba nije se zarazila gripom.
Ovo neočekivano otkriće dolazi iz dobro osmišljene studije koja je pokušala da odgovori na osnovno pitanje: kako se grip zapravo širi?
Influenca, virus odgovoran za grip, poznat je po tome da se širi putem aerosola (mikroskopskih kapljica) koje se oslobađaju kada zaražena osoba kašlje, kija ili čak normalno diše. Takođe može da se prenosi sa osobe na osobu putem kontaminiranih površina kao što su kvake ili telefoni - što se naziva prenos preko predmeta (fomita).
Da bi utvrdili koji su faktori najvažniji, istraživači sa Univerziteta Merilend u SAD sproveli su eksperiment u stvarnim uslovima prenosa koristeći ljude koji su se prirodno zarazili gripom.
Oni su okupili grupe učesnika u hotelskoj sobi, mešajući ljude sa aktivnim infekcijama gripa, koje su nazvali "davaoci", sa nezaraženim volonterima, nazvanim "primaoci". Cilj je bio jednostavan: videti da li će se grip preneti u uslovima koji pogoduju infekciji.
Uprkos produženom bliskom kontaktu tokom nekoliko dana, nijedan primalac se nije zarazio.
Ovaj pristup se razlikuje od ranijih studija u kojima su zdravi volonteri namerno inficirani gripom radi istraživanja. Korišćenjem prirodno zaraženih "davalaca" istraživači su se nadali da će bolje oslikati kako se grip širi van laboratorije.
Sprovedene su dve verzije eksperimenta. U jednoj je jedan davalac delio sobu sa osam primalaca. U drugoj su četiri davaoca delila sobu sa tri primaoca. Davaoci su imali između 20 i 22 godine, dok su primaoci bili uzrasta između 25 i 45 godina.
Soba je održavana na temperaturi i vlažnosti koje se smatraju pogodnim za širenje gripa, između 22°C i 25°C, i između 20 i 45 odsto vlažnosti. Pre nego što su stavili učesnike u karantin, istraživači su zatvorili sve veće neplanirane otvore za vazduh - poput prozora, vrata i curenja u sistemima za klimatizaciju, kako bi namerno smanjili ventilaciju.
Tokom tri do sedam dana, učesnici su provodili sate zajedno u ograničenom prostoru. Igrali su karte izbliza, učestvovali u časovima plesa ili joge, i koristili zajedničke predmete poput flomastera, mikrofona ili tablet računara.
Istraživači su pratili širenje virusa merenjem nivoa virusa u izdahnutom vazduhu, pljuvački i brisevima iz usta kod davalaca. Takođe su testirani zajednički predmeti i vazduh u sobi na prisustvo virusnih čestica. Učesnici su beležili simptome kao što su kašalj, kijanje, glavobolje i druge uobičajene znake gripa.
Zašto do prenosa nije došlo
Više uzoraka od davalaca potvrdilo je aktivnu infekciju gripom. Ali nijedan primalac nije bio pozitivan. Nekoliko njih je prijavilo blage simptome poput glavobolje, ali nije bilo jasnih dokaza o infekciji gripom ni kod jednog od njih.
Istraživači sugerišu tri glavna razloga zašto prenos nije došao: nizak nivo izbacivanja virusa kod davalaca, delimični imunitet kod primalaca i način cirkulacije vazduha u prostoriji.
Smatra se da deca igraju veliku ulogu u širenju gripa, ali ova studija je uključivala samo odrasle. Odrasli davaoci su oslobađali relativno male količine virusa. To može biti posledica soja kojim su bili zaraženi, njihovih godina ili činjenice da su imali blage simptome. Veoma malo kašljanja ili kijanja je primećeno, što je smanjilo količinu virusa koji dospeva u vazduh.
Primaoci su takođe mogli biti manje podložni. Svi su prošli kroz više sezona gripa, a nekoliko njih je primilo vakcinu protiv gripa u prethodnim godinama, dok je jedan bio vakcinisan tekuće sezone. Ovo prethodno izlaganje moglo im je pružiti određeni nivo osnovnog imuniteta, prenosi ScienceAlert.
Iako su temperatura i vlažnost bile podešene da favorizuju prenos, visok nivo cirkulacije vazduha pomoću ventilatora mogao je da poremeti oblake vazduha zasićene virusom. Umesto da se zadrže oko davalaca, ti oblaci su verovatno razbijeni i razređeni, smanjujući količinu virusa koju su primaoci udahnuli.
U celini, nalazi ukazuju da su kašljanje i kijanje ključni faktori u širenju gripa, posebno od osoba koje izbacuju velike količine virusa, ponekad opisivanih kao "super širitelji". Imunitet kod izloženih osoba i kretanje vazduha u zatvorenim prostorima takođe se pokazuju kao presudni.
Studija ne sugeriše da je grip bezopasan ili teško prenosiv. Svake godine se javljaju milioni, pa čak i milijarde slučajeva širom sveta, sa čvrstim dokazima da aerosolni prenos igra ključnu ulogu. Umesto toga, pokazuje da su okolnosti koje omogućavaju širenje gripa složenije nego što se misli - nije dovoljno samo deliti sobu sa zaraženom osobom.
Ne izbacuju svi isti nivo virusa, i nisu svi podjednako ranjivi. Aerosolni prenos je najverovatniji tokom kašljanja i kijanja, pa ljudi sa tim simptomima treba da se izoluju kad god mogu i da nose dobro prijanjajuću masku kako bi smanjili izbacivanje virusa u vazduh. Dobra ventilacija i cirkulacija vazduha posebno su važni u malim, loše provetrenim prostorima.
Kada ste u nedoumici, najsigurnije je pretpostaviti da možete i da se zarazite i da prenesete grip, i da sledite preporuke javnog zdravlja - uključujući vakcinaciju i nošenje maski kad je to preporučeno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nije svako sedenje isto: Jedna vrsta je povezana sa boljim zdravljem mozga
25.01.2026.•
0
Prekomerno sedenje nije dobro za fizičko ni mentalno zdravlje osobe, ali postoji vrsta sedentarnog ponašanja koja možda ne smanjuje naš mozak niti utiče na kogniciju u istoj meri kao druge vrste sedenja.
Često uzimate kafu za poneti? Ovo su skriveni rizici koje nosi vruća kafa iz papirnih čaša
24.01.2026.•
2
Čini se da je već prodrla i u naša tela, jer su je istraživanja otkrila u arterijama, reproduktivnim organima, pa čak i u mozgu.
Bebe na zimskom vazduhu: Kako pedijatri ocenjuju skandinavsku praksu
24.01.2026.•
8
Praksa da bebe spavaju napolju, na temperaturama ispod nule, u zemljama poput Švedske, Danske, Islanda i Finske često izaziva čuđenje i nevericu kod roditelja u Srbiji.
SAD napustile Svetsku zdravstvenu organizaciju
23.01.2026.•
16
SAD su završile proces povlačenja iz Svetske zdravstvene organizacije, godinu dana od kada je američki predsednik Donald Tramp objavio da prekida članstvo koje je trajalo 78 godina.
Manje slučajeva gripa, među obolelima najviše dece
22.01.2026.•
0
U Srbiji je od 12. do 18. januara zabeleženo 11.483 slučaja oboljenja sličnih gripu, što je za 15,6 odsto niže u poređenju sa prethodnom nedeljom, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Ovo su znaci da ne pijete dovoljno vode
22.01.2026.•
0
Voda je osnovna potreba organizma, ali i jedna od navika koju najlakše zanemarujemo.
Rak grlića materice: Smanjena stopa smrtnosti, važna vakcinacija
21.01.2026.•
1
U toku je Evropska nedelja prevencije raka grlića materice. To je jedini malignitet koji možemo da sprečimo imunizacijom, uz redovne preglede. Nažalost, Srbija je među vodećim evropskim zemljama po broju obolelih.
O trošku RFZO: Devojčici iz Srbije istovremeno presađeni bubreg i jetra u Italiji
21.01.2026.•
4
Sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji, a o trošku RFZO.
Detoks posle praznika: Kako jod pomaže metabolizmu da se oporavi?
21.01.2026.•
0
Nakon prazničnog perioda i povećanog unosa hrane sa praznične trpeze, mnogi traže načine da "resetuju" organizam. Dok se najčešće govori o nekim vrstama dijeta, često se zaboravlja jedan važan element - jod.
Studija objasnila zašto se neki ljudi opiju a da nisu popili ni kap alkohola
19.01.2026.•
1
Naučnici su potvrdili u najvećoj studiji te vrste da su bakterije, a ne gljivice, glavni krivci za sindrom auto-pivare, retko medicinsko stanje u kom ljudi postaju pijani nakon jela, iako nisu konzumirali alkohol.
Konzumiranje podgrejane testenine možda je bolje od sveže pripremljene
18.01.2026.•
4
Viralni trik sa društvenih mreža tvrdi da je jučerašnja testenina bolja za šećer u krvi nego sveže kuvana porcija - i stručnjaci kažu da iza toga zaista stoji neka nauka.
VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu
18.01.2026.•
1
Provođenje vremena u bestežinskom okruženju mikrogravitacije može imati dramatične efekte na ljudsko telo.
Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem
18.01.2026.•
1
Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.
VIDEO: Skriveni moždani signal može predvideti Alchajmerovu bolest godinama pre dijagnoze
18.01.2026.•
0
Suptilna promena u aktivnosti moždanih talasa mogla bi da predvidi Alchajmerovu bolest više od dve godine pre dijagnoze, prema novoj studiji.
Tagatoza - prirodan šećer sa manje kalorija i bez naglog skoka insulina
17.01.2026.•
2
Veštački zaslađivači trebalo je da učine slatku hranu i napitke zdravijim, ali danas neki od najpopularnijih zamena bez kalorija izazivaju nove zabrinutosti.
Evropska nedelja prevencije raka grlića materice: Od ove bolesti u Srbiji svake godine umre 440 žena
16.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da će se od 19. do 25. januara obeležiti Evropska nedelja prevencije raka grlića materice i to pod sloganom "Sačuvajte svoje zdravlje".
Rusija počela da koristi novi lek za lečenje raka, možda uskoro i u Srbiji
14.01.2026.•
13
Ruski lek "Rakurs 223Ra" za lečenje raka već se pojavio u bolnicama, saopštila je ruska Federalna medicinsko-biološka agencija.
Rusi planiraju da do 2030. uzgoje genetski modifikovane svinje za doniranje organa ljudima
14.01.2026.•
6
Genetski modifikovana svinja čiji će organi biti pogodni za transplantaciju ljudima mogla bi da bude stvorena u Rusiji do 2030. godine.
Mit o "jačanju" imuniteta: Šta stvarno pomaže imunološkom sistemu?
13.01.2026.•
0
Ideja o "jačanju" imunog sistema duboko je ukorenjena u popularnoj kulturi.
Studija: Konzervansi mogu biti povezani sa rakom i dijabetesom
11.01.2026.•
5
Uobičajeni konzervansi koji se koriste za očuvanje hrane i produženje roka trajanja mogu da budu povezani sa većim rizikom od nekoliko vrsta raka i dijabetesa tip 2, pokazuju dve nove studije iz Francuske.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar