U Srbiji svakog dana oko 50 srčanih udara: Rehabilitacija smanjuje smrtnost za 25 odsto
U Srbiji godišnje oko 20.000 osoba ima srčani udar. To znači da svakog dana ima oko 50 srčanih udara, od toga skoro 15.000 ljudi ne preživi infarkt.
Već u prvoj godini kod 20 odsto pacijenata se ponovi neka od komplikacija kardiovaskularnih bolesti kao što su novi infarkt ili moždani udar ili čak i zapušenje stenta.
O tome kako da se leče bolesti srca, i koliko rehabilitacija pomaže, za RTS su govorili dr Snežana Kostić, direktorka Instituta za rehabilitaciju i dr Mojsije Anđić, kardiolog, načelnik kardiološke rehabilitacije u Institutu u Sokobanjskoj. Statistika opominje - u Srbiji od kardiovaskularnih bolesti godišnje premine 52.330 ljudi, odnosno svaki drugi preminuli je zbog bolesti srca.
"Da pojednostavimo, pola ljudi, znači 50 odsto ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti. Ostalo su maligne bolesti, hronična opstruktivna bolest pluća i ostali. Znači to je jako bitno da prepoznamo, znači, značaj ovih bolesti i da kažem uz neke redovne kontrole i primarnu i sekundarnu prevenciju. Znači, moramo da znamo šta je primarna prevencija, znači da prepoznamo sve faktore rizika koje dovode do ovih bolesti i da sprečimo da se ta bolest ne desi. U slučaju da se tako nešto desi, znači da se dogodi infarkt miokarda ili cerebrovaskularni inzult, znači, mi onda prelazimo u drugu fazu, znači u sekundarnu prevenciju, znači da te faktore rizika smanjimo", rekao je dr Anđić.
Svetske studije pokazale su da kardiološka rehabilitacija smanjuje smrtnost za 25 procenata.
"Nemamo tu dilemu uopšte da je uh rehabilitacija, znači da fizički trening je taj, kao ključni deo kardiološke rehabilitacije, dovodi do uh smanjenja znači smrtnosti, i samim tim i smanjuje faktore rizika, znači indirektno. A nisam pomenuo koji su faktori rizika, znači to su pre svega arterijska hipertenzija, znači pušenje, dijabetes melitus, gojaznost. Ima neke faktore rizika na koje ne možemo da delujemo, znači to su pre svega, nasleđe i tu ne možemo da delujemo, ali je suština da na one koje možemo da delujemo da apsolutno se tome posvetimo", dodao je doktor Anđić.
Doktorka Snežana Kostić izjavila je da u Institutu prate svetske vodiče i preporuke.
"Tri nedelje imate ovaj pravo, posle takvog nemilog događaja kao što je infarkt srca ili operacija na srcu, da provedete kod nas. Osim nas, rehabilitacijom kardiološkom se bavi samo Niška Banja. Eto to je za građanstvo, da treba da iskoristi svoju šansu. Imamo najmodernije Šilerove bicikle na kojima se radi doziran trening, uz nadzor stopostotni terapeuta svakog momenta. Jer to su rizični pacijenti", rekla je.
Ističe da je najvažnija edukacija pacijenta i članova njegove porodice, kako bi se uticalo na to da se nemili događaj ponovi.
Govoreći o tome koja stanja ili operacije zahtevaju dužu rehabilitaciju, dr Kostić navodi da su u pitanju cerebrovaskularni inzult; moždani udar, u narodu poznat kao šlog, koji dobija po pravilniku veći broj dana - 45, jer je oporavak automatski teži. Posle svežeg šloga ili sveže operacije ili neke sveže saobraćajne nesreće, neurološka rehabilitacija je najtraženija i najskuplja.
Doktor Anđić dodaje da, kada se priča o savremenim kardiološkim rehabilitacijama, Srbija prati novine.
"Svake godine izlaze neke nove preporuke kojih moramo da se pridržavamo i pratimo. To su pre svega novine uopšte u doziranju fizičkog treninga, jer fizički trening je lek, ali kao i svaki lek mora pravilno da se dozira da ne bi došlo do nekih neželjenih efekata", kaže.
Bez dobre nege nema dobre rahabilitacije
Čitav proces rehabilitacije podrazumeva tim profesionalaca među kojima su ne samo terapeuti već i logopedi.
"Naravno da je na čelu tima lekar koji je specijalista, da li internista ili fizijatar, ali i uloga fizioterapeuta je jako važna, a naravno i medicinske sestre, jer bez dobre nege nemate ni rehabilitaciju. I ono što je važno za ta zanimanja je da oni u stvari provode vremena više sa pacijentom, i samim tim, nije njihova samo uloga ta koja im piše u opisu radnog mesta. Oni moraju da budu i dobri psiholozi i instruktori, je li, moraju da bodre tog pacijenta, a opet samo do neke određene granice, da mu ne ulivaju neku lažnu nadu, jer to je sve mač sa dve oštrice", objasnio je doktor Anđić.
Doktorka Kostić kaže da rehabilitacioni centar kardiološki deo ima u Beogradu, a ostatak u Mladenovcu.
"Selters je taj naš drugi organizacioni deo. Blizina Beograda čini svoje, Beograd je što jeste, ja ne volim da kažem, ali jeste ogromno tržište zato što je ogroman grad, tako da se kod nas, nažalost ili na sreću, traži mesto više. Tako da mi, ovaj, srećući se sa najtežim pacijentima, jer to su često i direktni prevodi iz Svetog Save ili sa ortopedije nakon ugradnje veštačkog zgloba kuka i kolena, onda se opet može uraditi i direktan prevod. Tako da onda nastupa naših pet minuta, da se za što kraće vreme postigne što više".
Rehabilitacija podrazumeva da pacijent ne samo vežba, nego i da nauči te vežbe da sprovodi kod kuće jer je važan kontinuitet.
"Tako da je naš zadatak da ih naučimo te vežbe i da damo određene savete što se tiče fizičke aktivnosti. Po svim preporukama bi trebalo da svi ljudi vežbaju 150 minuta nedeljno nekog umerenog fizičkog treninga da bi imali korist uopšte od fizičkog treninga. Ali pazite, svaki trening je individualan. Znači ne možemo, imamo neke opšte principe, ali nismo svi isti. Neko ima komorbiditete, neko je stariji, neko je mlađi, neko je fizički spremniji. Tako da za svakog pravimo poseban plan", dodala je.
"To su neki, kažem, osnovni saveti kojih pacijenti bi trebalo da se pridržavaju da ne bi došli opet u situaciju da dobiju neki novi kardiovaskularni događaj", istakao je dr Anđić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Batut: Za nedelju dana više od 7.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
01.11.2026.•
1
U Srbiji je od 19. do 25. oktobra zabeleženo 7.336 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Može li mokra kosa da izazove prehladu i da li je opasno spavati sa njom?
01.11.2026.•
2
Verovanje da izlazak napolje ili odlazak na spavanje sa mokrom kosom može izazvati prehladu prenosi se generacijama.
Testosteron bi mogao da ima neočekivanu korist za kosti žena nakon menopauze
01.11.2026.•
0
Testosteron se dugo smatrao prvenstveno muškim polnim hormonom, ali novo istraživanje pokazuje da bi mogao da ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju kod žena nakon menopauze.
Žene intenzivnije doživljavaju dejstvo psihodeličnih droga, a naučnici ne znaju zašto
01.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da žene mogu intenzivnije da doživljavaju pojedine efekte psihodeličnih droga nego muškarci, ali naučnici još ne znaju zbog čega dolazi do tih razlika.
Sok od brusnice mogao bi da spreči stvaranje zubnog plaka
01.11.2026.•
0
Sok od brusnice mogao bi da ima neočekivane koristi za zdravlje zuba, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Scientific Reports".
Neobičan medicinski slučaj: Žena tri godine nosila "kamenu bebu" u stomaku
01.11.2026.•
0
Žena stara 42 godine iz Somalilenda, u Africi, tri godine je nosila kalcifikovane ostatke fetusa u stomaku, a da nije znala šta se dogodilo sa njenom trudnoćom.
Samo jedan odlazak u saunu izaziva nagli porast broja imunskih ćelija u krvi
01.11.2026.•
0
Samo jedan odlazak u saunu mogao bi da izazove iznenađujuću reakciju imunskog sistema.
Da li je bolje da muškarci mokre sedeći ili stojeći?
01.11.2026.•
5
Novo istraživanje pokazuje da za zdrave muškarce položaj praktično nema značaja, ali da situacija može biti drugačija kod onih koji imaju probleme sa mokrenjem.
Jod - mali mineral koji ima veliku ulogu
30.10.2026.•
0
Da li ste znali da nedostatak samo jednog minerala može imati dugoročne posledice po razvoj dečjeg mozga, sposobnost učenja i intelektualni potencijal?
U Srbiji 140.000 obolelih od psorijaze: Razgovor sa dermatologom prvi korak
29.10.2026.•
4
Od psorijaze boluje dva do tri odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji ima oko 140.000 obolelih, saopštilo je danas Udruženje dermatoloških pacijenata "3P" povodom Svetskog dana borbe protiv psorijaze.
Tragovi koronavirusa pronađeni u organima skoro tri godine nakon kovida19
28.10.2026.•
1
Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta "Sečenov" povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti SARS-CoV-2 u tkivu unutrašnjih organa.
Naučnici dokazali da dve vrste voća imaju moć da uspore starenje ćelija
27.10.2026.•
0
Polifenoli iz borovnica i brusnica mogli bi da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze, odnosno zamene zdravog tkiva tkivom nalik ožiljku, pokazalo je istraživanje naučnika iz Surguta i Kazahstana.
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
1
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
1
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Naučnici identifikovali novi podtip depresije povezan sa poremećajem biološkog sata
25.10.2026.•
0
Australijski naučnici identifikovali su novi podtip depresije, nazvan "cirkadijalna depresija", koji je povezan sa poremećajima unutrašnjeg biološkog sata.
Naučnici utvrdili: Orgazam vam može otčepiti nos
25.10.2026.•
0
Lekar ne može da vam napiše recept za ovaj prijatan način otčepljivanja nosa - a sigurno ga nećete pronaći ni na policama apoteka.
Komentari 1
Realno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar