U Srbiji svakog dana oko 50 srčanih udara: Rehabilitacija smanjuje smrtnost za 25 odsto
U Srbiji godišnje oko 20.000 osoba ima srčani udar. To znači da svakog dana ima oko 50 srčanih udara, od toga skoro 15.000 ljudi ne preživi infarkt.
Već u prvoj godini kod 20 odsto pacijenata se ponovi neka od komplikacija kardiovaskularnih bolesti kao što su novi infarkt ili moždani udar ili čak i zapušenje stenta.
O tome kako da se leče bolesti srca, i koliko rehabilitacija pomaže, za RTS su govorili dr Snežana Kostić, direktorka Instituta za rehabilitaciju i dr Mojsije Anđić, kardiolog, načelnik kardiološke rehabilitacije u Institutu u Sokobanjskoj. Statistika opominje - u Srbiji od kardiovaskularnih bolesti godišnje premine 52.330 ljudi, odnosno svaki drugi preminuli je zbog bolesti srca.
"Da pojednostavimo, pola ljudi, znači 50 odsto ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti. Ostalo su maligne bolesti, hronična opstruktivna bolest pluća i ostali. Znači to je jako bitno da prepoznamo, znači, značaj ovih bolesti i da kažem uz neke redovne kontrole i primarnu i sekundarnu prevenciju. Znači, moramo da znamo šta je primarna prevencija, znači da prepoznamo sve faktore rizika koje dovode do ovih bolesti i da sprečimo da se ta bolest ne desi. U slučaju da se tako nešto desi, znači da se dogodi infarkt miokarda ili cerebrovaskularni inzult, znači, mi onda prelazimo u drugu fazu, znači u sekundarnu prevenciju, znači da te faktore rizika smanjimo", rekao je dr Anđić.
Svetske studije pokazale su da kardiološka rehabilitacija smanjuje smrtnost za 25 procenata.
"Nemamo tu dilemu uopšte da je uh rehabilitacija, znači da fizički trening je taj, kao ključni deo kardiološke rehabilitacije, dovodi do uh smanjenja znači smrtnosti, i samim tim i smanjuje faktore rizika, znači indirektno. A nisam pomenuo koji su faktori rizika, znači to su pre svega arterijska hipertenzija, znači pušenje, dijabetes melitus, gojaznost. Ima neke faktore rizika na koje ne možemo da delujemo, znači to su pre svega, nasleđe i tu ne možemo da delujemo, ali je suština da na one koje možemo da delujemo da apsolutno se tome posvetimo", dodao je doktor Anđić.
Doktorka Snežana Kostić izjavila je da u Institutu prate svetske vodiče i preporuke.
"Tri nedelje imate ovaj pravo, posle takvog nemilog događaja kao što je infarkt srca ili operacija na srcu, da provedete kod nas. Osim nas, rehabilitacijom kardiološkom se bavi samo Niška Banja. Eto to je za građanstvo, da treba da iskoristi svoju šansu. Imamo najmodernije Šilerove bicikle na kojima se radi doziran trening, uz nadzor stopostotni terapeuta svakog momenta. Jer to su rizični pacijenti", rekla je.
Ističe da je najvažnija edukacija pacijenta i članova njegove porodice, kako bi se uticalo na to da se nemili događaj ponovi.
Govoreći o tome koja stanja ili operacije zahtevaju dužu rehabilitaciju, dr Kostić navodi da su u pitanju cerebrovaskularni inzult; moždani udar, u narodu poznat kao šlog, koji dobija po pravilniku veći broj dana - 45, jer je oporavak automatski teži. Posle svežeg šloga ili sveže operacije ili neke sveže saobraćajne nesreće, neurološka rehabilitacija je najtraženija i najskuplja.
Doktor Anđić dodaje da, kada se priča o savremenim kardiološkim rehabilitacijama, Srbija prati novine.
"Svake godine izlaze neke nove preporuke kojih moramo da se pridržavamo i pratimo. To su pre svega novine uopšte u doziranju fizičkog treninga, jer fizički trening je lek, ali kao i svaki lek mora pravilno da se dozira da ne bi došlo do nekih neželjenih efekata", kaže.
Bez dobre nege nema dobre rahabilitacije
Čitav proces rehabilitacije podrazumeva tim profesionalaca među kojima su ne samo terapeuti već i logopedi.
"Naravno da je na čelu tima lekar koji je specijalista, da li internista ili fizijatar, ali i uloga fizioterapeuta je jako važna, a naravno i medicinske sestre, jer bez dobre nege nemate ni rehabilitaciju. I ono što je važno za ta zanimanja je da oni u stvari provode vremena više sa pacijentom, i samim tim, nije njihova samo uloga ta koja im piše u opisu radnog mesta. Oni moraju da budu i dobri psiholozi i instruktori, je li, moraju da bodre tog pacijenta, a opet samo do neke određene granice, da mu ne ulivaju neku lažnu nadu, jer to je sve mač sa dve oštrice", objasnio je doktor Anđić.
Doktorka Kostić kaže da rehabilitacioni centar kardiološki deo ima u Beogradu, a ostatak u Mladenovcu.
"Selters je taj naš drugi organizacioni deo. Blizina Beograda čini svoje, Beograd je što jeste, ja ne volim da kažem, ali jeste ogromno tržište zato što je ogroman grad, tako da se kod nas, nažalost ili na sreću, traži mesto više. Tako da mi, ovaj, srećući se sa najtežim pacijentima, jer to su često i direktni prevodi iz Svetog Save ili sa ortopedije nakon ugradnje veštačkog zgloba kuka i kolena, onda se opet može uraditi i direktan prevod. Tako da onda nastupa naših pet minuta, da se za što kraće vreme postigne što više".
Rehabilitacija podrazumeva da pacijent ne samo vežba, nego i da nauči te vežbe da sprovodi kod kuće jer je važan kontinuitet.
"Tako da je naš zadatak da ih naučimo te vežbe i da damo određene savete što se tiče fizičke aktivnosti. Po svim preporukama bi trebalo da svi ljudi vežbaju 150 minuta nedeljno nekog umerenog fizičkog treninga da bi imali korist uopšte od fizičkog treninga. Ali pazite, svaki trening je individualan. Znači ne možemo, imamo neke opšte principe, ali nismo svi isti. Neko ima komorbiditete, neko je stariji, neko je mlađi, neko je fizički spremniji. Tako da za svakog pravimo poseban plan", dodala je.
"To su neki, kažem, osnovni saveti kojih pacijenti bi trebalo da se pridržavaju da ne bi došli opet u situaciju da dobiju neki novi kardiovaskularni događaj", istakao je dr Anđić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
1
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Komentari 1
Realno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar