Malinari mešali loše sorte, sad niko neće srpsko voće

Izvoz srpske maline poslednjih meseci beleži konstantan pad u odnosu na prethodne godine, pa hladnjače u zapadnoj Srbiji još čuvaju znatne količine ovog zamrznutog voća.

Interesovanje kupaca za voćarski brend naše zemlje najniže je za poslednjih 10 godina, tvrde izvoznici. Oni kažu da je trenutna cena zamrznute maline na tržištu niža od otkupne u svežem stanju, koja se kretala oko 230 dinara.

Prošle godine malina se prodavala i za 320 dinara po kilogramu. Izvoznici razloge za ovakvu situaciju vide u prošlogodišnjem rekordnom rodu u Poljskoj. Pad prodaje, kažu poznavaoci prilika, leži i u činjenici da su domaći izvoznici kroz standardne sorte vilamet i miker, koje čine preko 90 odsto ukupne proizvodnje u Srbiji, mešali polku i polanu dosta slabijeg kvaliteta. To je izazvalo nezadovoljstvo kod kupaca u Evropi koji previše i ne cene ove dve sorte, pa se događalo da čitave kontigente vrate nazad.

Poljoprivredni stručnjaci smatraju da će se situacija sa izvozom uskoro rešiti, ali će prodavci morati da razdvoje polku od vilameta ako žele da postignu bolju cenu i prodaju preostale zalihe malina. Zakočen izvoz zbog niske cene najviše će pogoditi male hladnjačare, koji se ionako teško nose sa velikim igračima.

Jedan od njih je i Milovan Jakovljević iz Radaljeva, koji malinu proizvodi više od tri hektara površine po savremenim standardima.

"Nisam još uvek prodao ništa, jer posle berbe nije ni bilo neke potražnje na tržištu. Trenutna cena je oko 180 dinara za kilogram, pa ću svakako prošlu godinu završiti sa gubicima. Razloge za nastalu situaciju vidim ne u hiperprodukciji u našoj zemlji, već u državi koja ima veoma loš odnos prema proizvodnji voća i povrća uopšte. Nije uvela vancarinske mere, odnosno prelevmane prema kojima bi taksama na uvoz zaštitila domaće proizvođače. Krajnjom liberizacijom tržišta neometano hladnjačari uvoze ogromne količine malina lošijeg kvaliteta iz drugih država. Mešanjem sa domaćim, ugrozili su brend 'srpska malina' kod krajnjih kupaca širom sveta", kaže Jakovljević za "Blic".

Podsetimo da se Srbija rodom ovog voća u 2015. godini vratila na čelo svetskih zemalja izvoznica sa 105.000 tona, a da je tokom 2016. godine inkasirala 248 miliona evra.

  • Vojvosadjan

    16.02.2017 14:50
    @evgenije
    Srbija nije najveci proizvodjac malina na svetu.. ako se ne varam treci ili cetvrti smo. No to svakako ne umanjuje odgovornost ovih mesetara i lopuza za nastalo s(r)tanje. I nakovanj bi s#ebali kakvi smo.
  • mima

    16.02.2017 10:25
    e moj Pero
    mi, u Vojvodini, bez malina možemo živeti, nismo ni navikli na njih, a ti bez pšenice i kukuruza -
    teško!
  • narod

    16.02.2017 09:52
    razbibriga
    Nije nas narod navikao na red i disciplinu,da ne mulja,da ne laze,gleda da mazne nesto gde god moze.
    Takav mentalitet. Citajte Branislava Nusica.
    Od njegovih zapazanja,nista se nije promenilo a hocemo u Evropu gde vlada red i zakon.
    Ako na sve nacine mulja vrh a sto ne bi malinar...I tako,psiholozi bi rekli,daj svome detetu primer svojim ponasanjem....i mi imamo PRIMER...zato nam je,kako nam je!!!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.