Cene na srpskim pumpama ne prate pad cena nafte u svetu: Mićović o tome zašto je to tako
Cene nafte u svetu pale su u odnosu na prethodnu nedelju. To je posledica mogućnosti da će Organizacija zemalja izvoznica nafte, ili "OPEK+", povećati proizvodnju u julu.
Foto: 021.rs
Takođe, rastu zalihe sirove nafte u Americi.
Utisak je da u Srbiji cene goriva na pumpama ne prate te padove u istom ritmu.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović rekao je za RTS da matematika pokazuje nešto drugo i da je dalek put cene sirove nafte u nekoj utovarnoj luci, izražena u dolarima po barelu, do dinara po litru benzina na benzinskoj stanici u komšiluku.
"Prvo, cena nafte nije jedino što utiče na cenu goriva, bitno utiče, ali ne najviše, zato što je, recimo, trenutno udeo ukupnih državnih dažbina oko 58 procenata kod benzina", navodi Mićović.
Prema njegovim rečima, brzina kretanja prvo ne zavisi od tržišta. Podseća da tri godine traje regulacija cena na srpskom tržištu.
"Država se opredelila za jednu matematičku formulu kojom pokušava da simulira ono stanje na tržištu kako bi trebalo, prema oceni tih brojeva, da bude uz ograničenje marže i to određuje kao maksimalnu maloprodajnu cenu. Znači, u tu formulu se uvrštavaju kotacije benzina i dizela, ne sirove nafte, nego tržište benzina i dizela, derivata nafte, koje potpuno drugačije diše od tržišta nafte", napominje Mićović.
To se uvrštava u formulu, dodaje Mićović, kao i kurs dolara.
"Još jedna bitna promena su zavisni troškovi uvoza, koji moraju da se uzmu u obzir. I dolazi se do neke cene koja se odredi kao maksimalna cena. Danas na tržištu nemate jedinstvene cene na svim pumpama, imate odstupanje od po par dinara, nisu svi na toj maksimalnoj vrednosti, tako da tržište u neku ruku pokušava da se izbori za svoje tržišne zakone, ali ipak uredba i ograničenje cena stvara veliki problem u poslovanju", ukazuje Mićović.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije napominje da nisu svima isti troškovi.
"Nisu svima isti troškovi da dođu do derivata nafte i stave ih na tržište. Imaju veoma različite troškove. Problem je u tome što, recimo, od prve inicijalne informacije o mogućem uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije, svi uvoznici su da bi se obezbedili povećali količinu uvoza, a onda je još usledio apel države svim uvoznicima da podignu zalihe kako bi povećali sigurnost snabdevanja", kaže sagovornik RTS.
U tako visokim zalihama našli su se svi u momentu kada su cene goriva krenule da padaju.
"I to nije tržišno upravljanje, nego na osnovu uredbe i realnih parametara. To se dešava na tržištu, ali se zalihe optimizuju na taj način da vi niste zatrpani zalihama u momentu kada je tržište išlo dole. Ali svi jesu zatrpani zalihama u nekim drugim okolnostima, da bi obezbedili sigurnost snabdevanja", naveo je Mićović.
Gorivo u nekoj luci je zapravo sada jeftinije, a prethodno je kupljeno skuplje, rekao je Mićović, uz napomenu da je to veliki finansijski problem.
"Znači, potrošači nemaju nikakvih problema, snabdevenost je normalna, nigde niste uočili da nedostaje goriva, ali s druge strane, finansijski pokazatelji su takvi da iz meseca u mesec neki generišu gubitke, neki nulu", kaže Mićović.
Dodaje da bi bilo idealno kad bi država mogla da reguliše visinu akcize u skladu sa troškovima nabavke, da uvozni derivati imaju jednu akcizu, a oni koji se proizvode u zemlji drugu, ali to je neizvodljivo. Akcize su, kako kaže, politika države, ne samo naše nego svake države.
"Naša država se opredelila za takvu akciznu politiku prema energentima, pre svega motornog goriva, da imamo jednu od najviših akciza u regionu. To je deo ukupnog paketa oporezivanja, ali ne treba to gledati izolovano. Zahvaljujući tome danas imamo dosta visoke cene goriva na benzinskim stanicama", podvukao je Mićović.
Kada cene padaju, onda se smanjuje samo onaj naftni deo. Pošto su akcize iskazane u apsolutnom iznosu, one su zakucane u toj visini, kako god padaju cene, samo se smanjuje onaj deo "odozgo". Malo pada i PDV, ali 58,3 odsto je udeo ukupnih državnih dažbina u benzinu, a 57 odsto u evrodizelu.
To je, kako kaže, značajan deo, ali države reaguju smanjenjima akcize kada su cene visoke. Rekao je da smo imali reakciju države, kada su cene bile više od 200 dinara, pa su smanjivane akcize do 20 odsto od nominalne vrednosti.
Odgovarajući na pitanje šta se dešava sa domaćim tržištem ako pada cena sirove nafte, Mićović kaže da se to reflektuje.
Recimo, u Hrvatskoj i Crnoj Gori se cene određuju takođe od strane države ali na dvonedeljnom nivou. Navodi primer da su u Severnoj Makedoniji ukupne dažbine na dizel 43 evrocenta, a kod nas 91.
U BiH su ukupne dažbine na evrodizel 53 centa, kod nas 91. Zapravo razlika je pre svega u akciznoj politici, jer na kraju krajeva, oni imaju niži PDV, 17 odnosno 18 odsto, a mi imamo 20 odsto, Mađarska ima 27 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
0
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
1
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
22
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
46
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
9
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Komentari 22
Драгиша
NS Posmatrac
Dok su nam je isporucivali placali smo je jeftinije od trzisne cene.
Nazalost to se nije videlo na pumpama jer su se cene formirale po berzanskim cenama.
Akcize na gorivo su uvek postojale ali sad imaju rekordne iznose tj nikada u istoriji nismo imali ovoliko visoke akcize.
Cak su pre 10-15 godina uveli i akcizu na TNG tj na gas koji je tada bio najekoloskije dostupno gorivo. Tada je akciza bila oko 10 dinara po litru.
Sada je akcizna na TNG oko 50 din tj. preko oko 60% cene TNG-a.
Za razliku od ostalih drzava gde akcize prvenstveno sluze da se smanji potrosnja goriva tj da vozila budu ekonomicnija da trose manje goriva i time manje zagadjuju kod nas akcize sluze ISKLJUCIVO za punjenje budzeta, tj. to nam je jedan od glavnih izvora finansiranja budzeta.
Da su stavi da akcize budu % od cene goriva tu bi se onda znacajnije osetile promene cena na trzistu.
Ali odlucili su se da fiksiraju iznos akcize kako bi cvrst izvor prihoda u budzet.
A cena goriva direkno utice na cene svih ostalih proizvoda.
Prevashodivoje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar