
Cene na srpskim pumpama ne prate pad cena nafte u svetu: Mićović o tome zašto je to tako
Cene nafte u svetu pale su u odnosu na prethodnu nedelju. To je posledica mogućnosti da će Organizacija zemalja izvoznica nafte, ili "OPEK+", povećati proizvodnju u julu.
.jpg)
Foto: 021.rs
Takođe, rastu zalihe sirove nafte u Americi.
Utisak je da u Srbiji cene goriva na pumpama ne prate te padove u istom ritmu.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović rekao je za RTS da matematika pokazuje nešto drugo i da je dalek put cene sirove nafte u nekoj utovarnoj luci, izražena u dolarima po barelu, do dinara po litru benzina na benzinskoj stanici u komšiluku.
"Prvo, cena nafte nije jedino što utiče na cenu goriva, bitno utiče, ali ne najviše, zato što je, recimo, trenutno udeo ukupnih državnih dažbina oko 58 procenata kod benzina", navodi Mićović.
Prema njegovim rečima, brzina kretanja prvo ne zavisi od tržišta. Podseća da tri godine traje regulacija cena na srpskom tržištu.
"Država se opredelila za jednu matematičku formulu kojom pokušava da simulira ono stanje na tržištu kako bi trebalo, prema oceni tih brojeva, da bude uz ograničenje marže i to određuje kao maksimalnu maloprodajnu cenu. Znači, u tu formulu se uvrštavaju kotacije benzina i dizela, ne sirove nafte, nego tržište benzina i dizela, derivata nafte, koje potpuno drugačije diše od tržišta nafte", napominje Mićović.
To se uvrštava u formulu, dodaje Mićović, kao i kurs dolara.
"Još jedna bitna promena su zavisni troškovi uvoza, koji moraju da se uzmu u obzir. I dolazi se do neke cene koja se odredi kao maksimalna cena. Danas na tržištu nemate jedinstvene cene na svim pumpama, imate odstupanje od po par dinara, nisu svi na toj maksimalnoj vrednosti, tako da tržište u neku ruku pokušava da se izbori za svoje tržišne zakone, ali ipak uredba i ograničenje cena stvara veliki problem u poslovanju", ukazuje Mićović.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije napominje da nisu svima isti troškovi.
"Nisu svima isti troškovi da dođu do derivata nafte i stave ih na tržište. Imaju veoma različite troškove. Problem je u tome što, recimo, od prve inicijalne informacije o mogućem uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije, svi uvoznici su da bi se obezbedili povećali količinu uvoza, a onda je još usledio apel države svim uvoznicima da podignu zalihe kako bi povećali sigurnost snabdevanja", kaže sagovornik RTS.
U tako visokim zalihama našli su se svi u momentu kada su cene goriva krenule da padaju.
"I to nije tržišno upravljanje, nego na osnovu uredbe i realnih parametara. To se dešava na tržištu, ali se zalihe optimizuju na taj način da vi niste zatrpani zalihama u momentu kada je tržište išlo dole. Ali svi jesu zatrpani zalihama u nekim drugim okolnostima, da bi obezbedili sigurnost snabdevanja", naveo je Mićović.
Gorivo u nekoj luci je zapravo sada jeftinije, a prethodno je kupljeno skuplje, rekao je Mićović, uz napomenu da je to veliki finansijski problem.
"Znači, potrošači nemaju nikakvih problema, snabdevenost je normalna, nigde niste uočili da nedostaje goriva, ali s druge strane, finansijski pokazatelji su takvi da iz meseca u mesec neki generišu gubitke, neki nulu", kaže Mićović.
Dodaje da bi bilo idealno kad bi država mogla da reguliše visinu akcize u skladu sa troškovima nabavke, da uvozni derivati imaju jednu akcizu, a oni koji se proizvode u zemlji drugu, ali to je neizvodljivo. Akcize su, kako kaže, politika države, ne samo naše nego svake države.
"Naša država se opredelila za takvu akciznu politiku prema energentima, pre svega motornog goriva, da imamo jednu od najviših akciza u regionu. To je deo ukupnog paketa oporezivanja, ali ne treba to gledati izolovano. Zahvaljujući tome danas imamo dosta visoke cene goriva na benzinskim stanicama", podvukao je Mićović.
Kada cene padaju, onda se smanjuje samo onaj naftni deo. Pošto su akcize iskazane u apsolutnom iznosu, one su zakucane u toj visini, kako god padaju cene, samo se smanjuje onaj deo "odozgo". Malo pada i PDV, ali 58,3 odsto je udeo ukupnih državnih dažbina u benzinu, a 57 odsto u evrodizelu.
To je, kako kaže, značajan deo, ali države reaguju smanjenjima akcize kada su cene visoke. Rekao je da smo imali reakciju države, kada su cene bile više od 200 dinara, pa su smanjivane akcize do 20 odsto od nominalne vrednosti.
Odgovarajući na pitanje šta se dešava sa domaćim tržištem ako pada cena sirove nafte, Mićović kaže da se to reflektuje.
Recimo, u Hrvatskoj i Crnoj Gori se cene određuju takođe od strane države ali na dvonedeljnom nivou. Navodi primer da su u Severnoj Makedoniji ukupne dažbine na dizel 43 evrocenta, a kod nas 91.
U BiH su ukupne dažbine na evrodizel 53 centa, kod nas 91. Zapravo razlika je pre svega u akciznoj politici, jer na kraju krajeva, oni imaju niži PDV, 17 odnosno 18 odsto, a mi imamo 20 odsto, Mađarska ima 27 odsto.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
1
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
5
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Komentari 22
Драгиша
NS Posmatrac
Dok su nam je isporucivali placali smo je jeftinije od trzisne cene.
Nazalost to se nije videlo na pumpama jer su se cene formirale po berzanskim cenama.
Akcize na gorivo su uvek postojale ali sad imaju rekordne iznose tj nikada u istoriji nismo imali ovoliko visoke akcize.
Cak su pre 10-15 godina uveli i akcizu na TNG tj na gas koji je tada bio najekoloskije dostupno gorivo. Tada je akciza bila oko 10 dinara po litru.
Sada je akcizna na TNG oko 50 din tj. preko oko 60% cene TNG-a.
Za razliku od ostalih drzava gde akcize prvenstveno sluze da se smanji potrosnja goriva tj da vozila budu ekonomicnija da trose manje goriva i time manje zagadjuju kod nas akcize sluze ISKLJUCIVO za punjenje budzeta, tj. to nam je jedan od glavnih izvora finansiranja budzeta.
Da su stavi da akcize budu % od cene goriva tu bi se onda znacajnije osetile promene cena na trzistu.
Ali odlucili su se da fiksiraju iznos akcize kako bi cvrst izvor prihoda u budzet.
A cena goriva direkno utice na cene svih ostalih proizvoda.
Prevashodivoje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar