
Cene na srpskim pumpama ne prate pad cena nafte u svetu: Mićović o tome zašto je to tako
Cene nafte u svetu pale su u odnosu na prethodnu nedelju. To je posledica mogućnosti da će Organizacija zemalja izvoznica nafte, ili "OPEK+", povećati proizvodnju u julu.
.jpg)
Foto: 021.rs
Takođe, rastu zalihe sirove nafte u Americi.
Utisak je da u Srbiji cene goriva na pumpama ne prate te padove u istom ritmu.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović rekao je za RTS da matematika pokazuje nešto drugo i da je dalek put cene sirove nafte u nekoj utovarnoj luci, izražena u dolarima po barelu, do dinara po litru benzina na benzinskoj stanici u komšiluku.
"Prvo, cena nafte nije jedino što utiče na cenu goriva, bitno utiče, ali ne najviše, zato što je, recimo, trenutno udeo ukupnih državnih dažbina oko 58 procenata kod benzina", navodi Mićović.
Prema njegovim rečima, brzina kretanja prvo ne zavisi od tržišta. Podseća da tri godine traje regulacija cena na srpskom tržištu.
"Država se opredelila za jednu matematičku formulu kojom pokušava da simulira ono stanje na tržištu kako bi trebalo, prema oceni tih brojeva, da bude uz ograničenje marže i to određuje kao maksimalnu maloprodajnu cenu. Znači, u tu formulu se uvrštavaju kotacije benzina i dizela, ne sirove nafte, nego tržište benzina i dizela, derivata nafte, koje potpuno drugačije diše od tržišta nafte", napominje Mićović.
To se uvrštava u formulu, dodaje Mićović, kao i kurs dolara.
"Još jedna bitna promena su zavisni troškovi uvoza, koji moraju da se uzmu u obzir. I dolazi se do neke cene koja se odredi kao maksimalna cena. Danas na tržištu nemate jedinstvene cene na svim pumpama, imate odstupanje od po par dinara, nisu svi na toj maksimalnoj vrednosti, tako da tržište u neku ruku pokušava da se izbori za svoje tržišne zakone, ali ipak uredba i ograničenje cena stvara veliki problem u poslovanju", ukazuje Mićović.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije napominje da nisu svima isti troškovi.
"Nisu svima isti troškovi da dođu do derivata nafte i stave ih na tržište. Imaju veoma različite troškove. Problem je u tome što, recimo, od prve inicijalne informacije o mogućem uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije, svi uvoznici su da bi se obezbedili povećali količinu uvoza, a onda je još usledio apel države svim uvoznicima da podignu zalihe kako bi povećali sigurnost snabdevanja", kaže sagovornik RTS.
U tako visokim zalihama našli su se svi u momentu kada su cene goriva krenule da padaju.
"I to nije tržišno upravljanje, nego na osnovu uredbe i realnih parametara. To se dešava na tržištu, ali se zalihe optimizuju na taj način da vi niste zatrpani zalihama u momentu kada je tržište išlo dole. Ali svi jesu zatrpani zalihama u nekim drugim okolnostima, da bi obezbedili sigurnost snabdevanja", naveo je Mićović.
Gorivo u nekoj luci je zapravo sada jeftinije, a prethodno je kupljeno skuplje, rekao je Mićović, uz napomenu da je to veliki finansijski problem.
"Znači, potrošači nemaju nikakvih problema, snabdevenost je normalna, nigde niste uočili da nedostaje goriva, ali s druge strane, finansijski pokazatelji su takvi da iz meseca u mesec neki generišu gubitke, neki nulu", kaže Mićović.
Dodaje da bi bilo idealno kad bi država mogla da reguliše visinu akcize u skladu sa troškovima nabavke, da uvozni derivati imaju jednu akcizu, a oni koji se proizvode u zemlji drugu, ali to je neizvodljivo. Akcize su, kako kaže, politika države, ne samo naše nego svake države.
"Naša država se opredelila za takvu akciznu politiku prema energentima, pre svega motornog goriva, da imamo jednu od najviših akciza u regionu. To je deo ukupnog paketa oporezivanja, ali ne treba to gledati izolovano. Zahvaljujući tome danas imamo dosta visoke cene goriva na benzinskim stanicama", podvukao je Mićović.
Kada cene padaju, onda se smanjuje samo onaj naftni deo. Pošto su akcize iskazane u apsolutnom iznosu, one su zakucane u toj visini, kako god padaju cene, samo se smanjuje onaj deo "odozgo". Malo pada i PDV, ali 58,3 odsto je udeo ukupnih državnih dažbina u benzinu, a 57 odsto u evrodizelu.
To je, kako kaže, značajan deo, ali države reaguju smanjenjima akcize kada su cene visoke. Rekao je da smo imali reakciju države, kada su cene bile više od 200 dinara, pa su smanjivane akcize do 20 odsto od nominalne vrednosti.
Odgovarajući na pitanje šta se dešava sa domaćim tržištem ako pada cena sirove nafte, Mićović kaže da se to reflektuje.
Recimo, u Hrvatskoj i Crnoj Gori se cene određuju takođe od strane države ali na dvonedeljnom nivou. Navodi primer da su u Severnoj Makedoniji ukupne dažbine na dizel 43 evrocenta, a kod nas 91.
U BiH su ukupne dažbine na evrodizel 53 centa, kod nas 91. Zapravo razlika je pre svega u akciznoj politici, jer na kraju krajeva, oni imaju niži PDV, 17 odnosno 18 odsto, a mi imamo 20 odsto, Mađarska ima 27 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Pod sankcijama i druga preduzeća u vlasništvu NIS-a: Kako će poslovati?
14.10.2025.•
0
Matično preduzeće NIS a.d. uvršteno je na listu specijalno označenih državljana i blokiranih lica Ministarstva finansija SAD-a.
Povećan uvoz derivata: Kako su se konkurenti pripremili za sankcije NIS-u?
14.10.2025.•
6
Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u.
Kina uzvraća udarac: Uvela lučke takse američkim brodovima
14.10.2025.•
1
Kinesko Ministarstvo saobraćaja objavilo je detaljan dokument kojim se propisuju posebne lučke takse za brodove u vlasništvu ili pod upravom američkih preduzeća, organizacija i pojedinaca.
Đedović Handanović: NIS neće biti nacionalizovan, to smo rekli i Rusima
14.10.2025.•
59
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da će razgovori srpske i ruske strane o američkim sankcijama NIS-u zbog većinskog ruskog udela biti nastavljeni.
NBS: Devizne rezerve na kraju septembra 29 milijardi evra
13.10.2025.•
2
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju septembra ove godine bile 29 milijardi evra i u odnosu na prethodni mesec veće su za 441 milion evra, objavila je danas NBS.
Ruski kec u rukavu: "Četiri godine je Srbija ostala uljuljkana u priču o jeftinom gasu"
13.10.2025.•
47
Ekonomista Aleksandar Stevanović ocenjuje da Srbija u narednom periodu neće moći da izbegne donošenje odluka koje će značajno uticati ili na ekonomiju zemlje ili na odnose sa velikim silama, pre svega Rusijom i SAD.
NBS: Uredba o maržama smanjila inflaciju u septembru
13.10.2025.•
4
Inflacija u septembru smanjena je 1,6 odsto u odnosu na avgust, kao rezultat primene vladine uredbe kojom su na šest meseci ograničene marže u trgovini na 20 odsto, objavila je Narodna banka Srbije.
Vlada Holandije preuzela kontrolu nad kineskim proizvođačem čipova
13.10.2025.•
14
Holandska vlada preuzela je kontrolu nad proizvođačem čipova Neksperija u kineskom vlasništvu.
Vučić nakon sastanka sa Rusima: Građani, budite mirni, neće biti nestašica nafte
13.10.2025.•
51
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da neće biti nikakve velike energetske krize u Srbiji.
Svemu prethodili veliki protesti i teški pregovori: Koliko frilensera plaća porez?
13.10.2025.•
9
Usvajanje novog sistema oporezivanja frilensera pratili su meseci teških pregovora, veliki protesti i protivljenja udruženja radnika na internetu i pravljenje različitih formula za obračun poreza.
Nobelova nagrada za ekonomiju dodeljena trojici laureata
13.10.2025.•
0
Nobelovu nagradu za ekonomiju dobili su Džoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit "za objašnjenje ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama".
Kako je NIS postao uspešan?
13.10.2025.•
22
Burna su vremena, događaji se ubrzavaju i, što je najgore, život se sve više militarizuje.
Vučić danas sa predsednikom UO Gaspromnjefta, Brnabić očekuje da Rusi prihvate neko od rešenja za NIS
13.10.2025.•
5
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovaraće danas sa predsednikom Upravnog odbora "Gaspromnjefta" Aleksandrom Djukovom kako bi se pronašlo rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS).
Podignite platu i do sedam dana ranije
13.10.2025.•
0
Kraj meseca se bliži, plata će tek za nekoliko dana, a novčanik sve prazniji - svima dobro poznata situacija.
Kina saopštila da ne želi carinski rat sa SAD, ali ga se i ne plaši
12.10.2025.•
3
Kinesko Ministarstvo trgovine saopštilo je da neće popustiti pred pretnjom SAD uvođenjem novih, većih carina i pozvalo Vašington da dijalogom reši trgovinske probleme s Pekingom.
Železara u Smederevu na udaru evropskih propisa: "Mi tu nemamo domaći zadatak kao u slučaju NIS-a"
12.10.2025.•
14
Evropska komisija (EK) predložila je novo smanjenje kvota i povećanje carina na uvoz čelika iz ne-EU zemalja, što bi moglo dodatno da pogodi Železaru u Smederevu.
Vučić: Nemam ni trunku krivice za NIS
12.10.2025.•
24
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da smatra da za uvođenje američkih sankcija kompaniji NIS-u nema "trunku krivice".
Nestašica peleta na stovarištima: I kad ga ima - cena je nešto viša
12.10.2025.•
11
Kako su temperature pale, tako su se i zalihe peleta na stovarištima istopile. Nagla potražnja, propraćena rastom cena i manjkom sirovina doveli su do privremene oskudice na tržištu peleta.
Pokrenuta istraga o 2,88 miliona Teslinih vozila: Sistem za autonomnu vožnju kršio saobraćajne propise
12.10.2025.•
2
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja (NHTSA) otvorila je istragu o 2,88 miliona Teslinih vozila opremljenih sistemom Full Self-Driving (FSD) zbog kršenja saobraćajnih propisa nakon serije nesreća.
Čeka li Srbiju šverc goriva kao 90-ih?
12.10.2025.•
49
Šta će se tačno dešavati na srpskom tržištu nafte i njenih derivata nakon uvođenja američkih sankcija NIS-u kao da će najviše zavisiti od toga koliko će te sankcije trajati.
Od srede banke obavezne da ponude olakšice onima koji jedva otplaćuju kredit
12.10.2025.•
0
Odluka o olakšicama u otplati kredita Narodne banke Srbije (NBS) primenjivaće se od srede, 15. oktobra.
Komentari 22
Драгиша
NS Posmatrac
Dok su nam je isporucivali placali smo je jeftinije od trzisne cene.
Nazalost to se nije videlo na pumpama jer su se cene formirale po berzanskim cenama.
Akcize na gorivo su uvek postojale ali sad imaju rekordne iznose tj nikada u istoriji nismo imali ovoliko visoke akcize.
Cak su pre 10-15 godina uveli i akcizu na TNG tj na gas koji je tada bio najekoloskije dostupno gorivo. Tada je akciza bila oko 10 dinara po litru.
Sada je akcizna na TNG oko 50 din tj. preko oko 60% cene TNG-a.
Za razliku od ostalih drzava gde akcize prvenstveno sluze da se smanji potrosnja goriva tj da vozila budu ekonomicnija da trose manje goriva i time manje zagadjuju kod nas akcize sluze ISKLJUCIVO za punjenje budzeta, tj. to nam je jedan od glavnih izvora finansiranja budzeta.
Da su stavi da akcize budu % od cene goriva tu bi se onda znacajnije osetile promene cena na trzistu.
Ali odlucili su se da fiksiraju iznos akcize kako bi cvrst izvor prihoda u budzet.
A cena goriva direkno utice na cene svih ostalih proizvoda.
Prevashodivoje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar