Svaka treća firma može da zajmi kredit

Od banaka u Srbiji tek svako treće preduzeće može tražiti kredit.
Svaka treća firma može da zajmi kredit
Foto: Pixabay

Analiza Agencije za privredne registre pokazuje da svega 32.646 firmi može da računa da će dobiti pozajmicu. Toliko preduzeća ima ocenu poslovanja A, B ili C, koje znače da će ih bankari uopšte uzeti u obzir. To, međutim ne znači da srpska privreda već nije dovoljno zadužena. Naprotiv, na dinar sopstvenog kapitala, pokazuju finansijski izveštaji za 2016. godinu, naš biznis posluje sa 1,8 dinara pozajmljenog novca.

Finansiranje poslovanja iz kredita je u Srbiji za nijansu smanjeno prošle godine, jer je u 2015. na dinar sopstvenog novca korišćeno 1,87 dinara kredita.

- Stope zaduženosti idu u pozitivnom smeru, ali jedna godina nije dovoljna da se eliminišu posledice godina urušavanja finansijske pozicije privrede. Prošle godine je sopstveni kapital privrednih društava porastao 8,7 odsto, a obaveze, znači finansiranje iz pozajmica, porasle su za 4,6 odsto. To znači da raste udeo finansiranja iz sopstvenih sredstava. Sopstvena sredstva učestvuju sa više od trećine izvora finansiranja, a sve ostalo dolazi iz pozajmljenog kapitala. Naša privreda je izložena riziku zaduženosti. Idealan odnos sopstvenih sredstava i pozajmljenih je pola-pola-  napominje Ružica Stamenković, registrator Registra za finansijske izveštaje APR.


Posebno pitanje je kome se isplati da se dalje zadužuje. To pre svega zavisi od profitabilnosti posla. Finansijski pokazatelji iz 2016. godine ukazuju da javni sektor u Srbiji ne bi trebalo da razmišlja o novim zajmovima.

- Javna preduzeća su izuzetno malo zadužena. Na dinar svog kapitala ona duguju svega 64 pare. Oni funkcionišu iz sopstvenih izvora, ali nemaju potencijal za dalje zaduživanje. Tako će biti sve dok ne iskažu veće dobitke. Javna preduzeća ne treba da se zadužuju, jer od toga ne bi stvarala profit, već bi samo servisirala dug -  objašnjava Stamenković.

Posmatrano po veličini, najveća zaduženost je u mikropreduzećima. Oni na dinar sopstvenog kapitala posluju sa čak 6,64 dinara pozajmljenog. Apsolutno su prezaduženi. Gledano po sektorima, najviše obaveza ima prerađivačka industrija - na dinar svog novca duguje 3,24 dinara. Kod trgovaca je odnos dinar sopstvenog na 2,99 dinar zajma, a informisanje 2,01 dinara kredita pokriva sa jednim sopstvenim dinarom.

  • Jovica

    13.06.2017 08:04
    1/3
    Iz ovog zakljucka jasno se vidi , da slabiji mogu biti samo jos slabiji, a oni jaki samo jos jaci ali i da to sve neko treci u ovom slucaju banke odredjuje, a ne zdravo trziste.
  • Ludak

    12.06.2017 18:41
    Tako treba
    Sve je to logično. Sprovode se mere, bez obzira šta se glumata u medijima i kakve se izjave daju, dakle, sprovode se mere za gušenje i uništenje domaćih i malih privrednika.
    Da bi ovladale velike monopolističke strane firme.
    Da bi imale potpunu kontrolu nad stanovništvom.
    A pri tome da se samo stanovništvo dodatno kreditno optereti, i da mu se oduzmu nekretnine.
    Da ostanu robovi, proletarijat, koji će živeti u barakama van grada, jesti ono što mu stranac odredi i živeti kako mu se odredi.
    Zamisao vladara sveta, ljudi punih novca, moći, bez religijskih i bilo kakvih drugih verovanja,
    svi potekli iz određenog naroda, odnosno grupe.
    Pošto svako gleda samo sebe, pitanje je da li će ikada ceo naroid shvatiti ko mu i kako radi o glavi, a uz pomoć koga.
  • cure

    12.06.2017 18:21
    u ovom
    Bangladešu preporučujem kolegama preduzetnicima da idu na subvencije i da se ne zadužuju jer kojoti vrebaju više nego ikad...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija