Šteta zbog suše najmanje pola milijarde evra

Umanjenje proizvodnje ratarskih kultura izazvano sušom neće uticati na prehrambenu sigurnost gradjana, saopštilo je danas Ministarstvo poljoprivrede. Stručnjaci istovremeno procenjuju da će domaća poljoprivreda zbog suše pretrpeti štetu od najmanje pola milijarde evra.
Šteta zbog suše najmanje pola milijarde evra
Foto: 021.rs
- Manji prinosi suncokreta i soje u ovoj sušnoj godini biće nadoknađeni većim zasejanim površinama, dok će manji prinosi kukuruza biti nadoknadjeni relativno visokim prelaznim zalihama od oko 1,3 miliona tona - kažu u ministarstvu. Kako navode, tačan procenat umanjenja roda biće poznat nakon što prodju tropske vrućine.
 
Stručnjaci već procenjuju da će domaća poljoprivreda zbog suše pretrpeti štetu od najmanje pola milijarde evra. Direktor udruženja "Žita Srbije" Vukosav Saković kazao je da je suša katastrofalno umanjila rod kukuruza, za čak 40 odsto, pa će ove godine biti oko 4,4 miliona tona, što je za 3,5 miliona tona manje nego lane.
 
- Samo na kukuruzu šteta iznosi 525 miliona evra koje poljoprivrednici neće dobiti - rekao je on i dodao da je šteta i veća, jer pored ostalih gube izvoznici, prevoznici i drugi u lancu. Spas za domaći poljoprivredni bilans, prema njegovim rečima, predstavlja rekordan prošlogodišnji rod koji je obezbedio prelazne zalihe kukuruza od 1,2 miliona tona, što će i uz manji rod podmiriti domaće potrebe, a biće ga i za izvoz.
 
Saković je podsetio da suša nije uticala na pšenicu, koja je požnjevena pre tropskih žega, kao i da je najmanje posledice ostavila na suncokret, posejan na oko 200.000 hektara, koji će imati 10 odsto manji rod. Prema njegovim rečima, soja posejana na oko 220.000 hektara istovremeno će imati za 40 odsto manji rod, ali će tu štetu anulirati za 25 odsto veće setvene površine.Saković smatra da poljoprivrednici, ali i država, što pre moraju da prihvate činjenicu da su klimatske promene uveliko pogodile Srbije, zbog čega prilagođavanje agrotehničkih mera i navodnjavanje moraju da budu prioritet.
 
- U poslednjih 18 godina velike suše imali smo gotovo svake druge godine, a najkatastrofalnije bile su one 2000, 2003, 2007. i 2012. godine - podsetio je direktor udruženja "Žita Srbije" i kazao da ukoliko se nastavi period bez kiše i ova godina može biti upamćena kao katastrofalna.
  • Aktivno

    09.08.2017 12:15
    Samo treba obezbeditu funkcionalno stanje kanala iz vremena Austro Ugarske. Koliko mi je poznato sredstva EU namenjena razvoju i uspostavi kanalske mreže su vraćena, jer nisu namenski utrošena Nekoliko miliona €. I to još iz vremena prethodne garniture. Da je i dalje Austro Ugarska, sigurno bi funkcionili. Trebaju nam izgleda Nemci.
  • mrva

    04.08.2017 15:11
    ljudska, pardon srpska glupost
    Svake godine je ista priča. Ili je suša ili su poplave ili i jedno i drugo! A istina je da živimo u području bez zemljotresa, bez vulkana, bez cunamija, bez uragana, u umerenom pojasu sa kontinentalnom klimom na plodnoj ravnici! Sram vas bilo što u 21. veku vi očekujete od prirode sve (nekada imam utisak da bi bila dobra godina jedino da se ispoštuje strogi zamišljeni kalendar padavina i temperatura za svaki dan a i onda bi se našao neki izgovor) a ono što je u moći čoveka (navodnjavanje??!??, pa još su Egipćani navodnjavali!) se ne radi! Kada padne grad i pomlati maline onda je kriv oblak a ne odsustvo protivgradnih raketa i protivgradnih mreža.

    U Izraelu gaje cveće i izvoze ga. A Vojvodina kuka jer je suša!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.