Vlast se seljaka seti samo kada suša umanji BDP

Mada se požalio kako će država samo na drastično umanjenom rodu kukuruza izgubiti milijardu evra, predsednik Vučić nije ni pomislio da znatan deo od 530 miliona evra budžetskog suficita ubaci u poljoprivredu.
Vlast se seljaka seti samo kada suša umanji BDP
Foto: 021.rs

Piše: Živan Lazić

Suša kakva se retko događa poslužila je donedavnom premijeru samo da opravda manji rast BDP od očekivanog.

Napokon je priznao da od planiranih tri odsto rasta neće biti ništa, iako je proizvodnja u elektroprivredi, zimus kritična, sada bolja, dok će visoka cena bakra na svetskom tržištu doprineti da udeo Rudarskog-topioničarskog basena "Bor" bude 0,3 odsto BDP, kakav decenijama nije bio.

Suša "spržila" i ratare i stočare

Osnovni razlog podbačaja je žestoka, duga i kontinuirana suša sa katastrofalnim posledicama po poljoprivredu, i na njoj zasnovane prehrambenu i prateće industrije. Kada se doda i najmanje 100 milion evra gubitka u proizvodnji šećera, isto toliko na soji, vidi se da nije u pitanju jača jara, već udar na inače slabašni srpski agrar.

Valja dodati slabiji rod povrća, pa su cene na pijaci bar za 30 odsto više nego lane u ovo doba, a i rod voća, posebno jagodičastog, je daleko ispod proseka.

Prave posledice suše osetićemo tek kada se nevolje ratara prevale na stočare. Kako lucerke, krmnog bilja i drugih stočnih useva neće biti ni upola nego što se očekivalo, stočna hrana biće skuplja i, što je još gore, manje kvalitetna.

Sirovina će nedostajati i prehrambenoj i prerađivačkim industrijama naslonjenim na poljoprivredne proizvode.

Za savremeniju poljoprivredu neophodan novac

Slična je nevolja, mada nešto manja, zadesila i susedne države. Svuda će sirovina manjkati i prerađivačima neće biti lako održati nivo proizvodnje. Potrošači, pak, mogu da očekuju rast cena prehrembenih namirnica.

Ipak, posledice koje će osetiti srpski poljoprivrednici biće znatno veće nego što će suša oštetiti rod seljaka u Mađarskoj ili Hrvatskoj. Nije teško dokučiti razlog; tamošnji paori imaju moderniji pristup poljoprivredi i uspeli su tehnologiju obrade zemlje delom prilagoditi novonastajućim klimatskim promenama, čije je osnovno obeležje dug, topao i gotovo bezvodni letnji period.

Nisu naši paori ni manje pametni, ni manje vični. Znaju i oni da treba savremenije obrađivati zemlju, ali prilagođavanje košta. A naš seljak, gledano u proseku, odavno je iscrpen, tokom sankcija i bombardovanja poljoprivreda je bila oslonac preživljavanja celokupnog stanovništva, potom je tranziciono nesnalaženje dokrajčilo na stotine kombinata i prehrambenih fabrika, a zemlju skoncentrisala u posede nekoliko desetina tajkuna i nekoliko stotina veleposednika.

Sitan seljak postade golja jadniji nego što je ikada bio.

Agrarni budžet simboličan

Često bez para da zasnuje novu setvu, teško može i pomisliti nabaviti sistem za navodnjavanje ili uložiti u stakleničku proizvodnju, profitabilniju, ali i finansijski zahtevniju, od ratarstva. Teško mu je i da obnovi stočni fond, a podrška države je sirotinjska, mnogo manja nego što Mađarska, odnosno Hrvatska pomažu svoje paore. O drugim evrounijskim državama da i ne govorimo.

Naš agrarni budžet je godinama oko tri odsto ukupne državne kase, ove godine oko 320 miliona evra. Hrvatska pak ima upola manje poljoprivrednog zemljišta i dva i po puta manje seljaka, a ima agrarni budžet od blizu 800 miliona evra. Uz to se oslanja i na posebne agroekološke programe finansirane iz Brisela.

U Mađarskoj, pak, svaki seljak u proseku po hektaru dobija oko 170 evra subvencija, dok do našeg jedva nekako dospe 30 do 35 evra.

Šta su Vučić i Brnabićeva oćutali

Ne čudi onda što su paori naših suseda uspeli da modernijom obradom zemlje, izborom novijih sorti, ranijom setvom ublaže posledice suše. Druga, pak, mogućnost je umanjenje štete preko finalizacije putem prehrambene industrije.

Kako je u nas ova grana takođe zapostavljena i manje konkurentna nego pre tri decenije, spali smo na nivo izvoznika sirovina. Suša je drastično sasekla upravo rod sirovina, pa je veliko pitanje hoćemo li ove sezone imati šta agrarno da plasiramo na inotržište.

Stoga se očekivalo da predsednik, kao i premijerka Brnabić, najave mere podrške seljaku. No, oćutali su, zadovoljili su se da manjkom roda kukuruza objasne manji rast BDP od očekivanog.

Deo suficita preusmeriti u agrar

Nije da država nema za podršku. Vučić se svaki malo hvališe budžetskim suficitom, ovih dana je u kasi oko 82 milijardi dinara viška, a procenjuje da će na kraju godine biti 65 milijardi, oko 530 miliona evra.

Sasvim izvesno da bi trećinu mogao odvojiti za hitnu pomoć paorima da na jesen i proleće imaju čime kupiti seme, đubrivo, pesticide, dok bi naftu upotrebljenu u poljoprivrednim radovima mogao osloboditi akciznog dodatka, kakva je praksa svuda u Evropskoj uniji. I kada nema suše.

Međutim, da bi i ovdašnji seljak mogao uložiti u modernije tehnologije i zasnovati proizvodnju u profitnijim segmentima agrara, neophodna je veća kontinuirana podrška. Tačnije, bar duplo veći agrarni budžet, mada stručnjaci procenjuju da bi trebalo da dostigne i deset odsto ukupne kase, srazmerno udelu agrara u izvozu.

Agrarni budžet bar udvostručiti

Ovogodišnja suša je sasekla agrar. Bez pomoći, trenutne ali i kontinuirane, ostaće na sadašnjem nivou i narednih godina podložan udarima novih nepovoljnih vremenskih prilika.

Sada je prilika da se podrškom ne samo revitalizuje, već i modernizuje agrar. Pri tome i država ima novca.

Ako pomoć  bude skromna, nedovoljna, to će biti jasan signal da aktuelna vlast, kao i mnoge prethodne, verbalno ističe poljoprivredu kao vredan resurs, a finansijsku podršku usmerava na drugu stranu.

  • Ema

    22.08.2017 17:10
    Mada država stalno ističe agrokompleks kao šansu, ima i, za naše prilike, popriličan buđetski deficit, ,ipak ne uvećava agrarni budžet, čak i kada suša katastrofalno umanji rod useva. Teško razumljivo i autor je uočio i dobro opisao licemerje vlasti...
  • Pedja

    22.08.2017 14:09
    Susa
    Bavim se poljoprivredom,posle faksa zavrsenog,navodnjavam,povrtarstvo,deo ratarstva,sve povrsine nije moguce navodnjavati,zasto,zato sto su posedi rasparcani na 17 mesta,to nije mogice navodnjavati ,pitate zasto nije sav posed na jednom mestu,zato sto nam poljoprivredu vode ljudi kojo bosi po njivi setali nisu,pojma o istoj nemaju,subvencije u rumuniji 250,madjarskoj 300,hrvatskoj 300 evra po ha,itd,nema nama sa 40 evra po ha buducnosti,kad prvi komsjia kaze,"zasto ti da Doobijas subvencije"???,zato komsija sto moj deda nije rasprodao zemlju kao tvoj,zato sto 6 generacija radi za svaku buducu,zato sto rec -poreklo- ima tezinu,nikada gologuzani nece biti domacini,vec foliranti sa telefonom od 500 evra u dzepu,naocarima za sunce na glavi,u basti nekog kafica,komentarisati kako subvencije sluze da seljak kupi dzip i led tv,da ne nabrajam dalje,poljoprivredu ove zemlje unistava takav stav,subvencije "gospodo" sluze da bi cena krajnjeg proizvoda koji vi jedete bila jeftinija,da vam posle pazara hrane ostane za kafu u basti lokalnog kafica,pozz od dipl ing poljoprivrede,proizvodjaca hrane,mislite realno.
  • Limanac

    22.08.2017 13:51
    Članak nema veze
    Ja ne podnosim Vučića, ali mislim da treba biti realan.

    I Mađarska i Hrvatska IMAJU ODAKLE da daju subvencije seljaku.
    Mađarska ima Industriju a Hrvatska turizam. Srbija nema ništa.

    Priče o šansama za razvoj od poljoprivrede su obična demagogija političara.
    Jedna Holandija na koju se svi pozivaju, ima manje od 3% ukupnog BDP-a od poljoprivrede.


    Ovo je 21, a ne 19 vek.
    Subvencije se i daju jer inače poljoprivreda ne može da ostvari dobit poput IT-ja ili automobilske industrije na primer.
    Onda dolazimo i do drugog pitanja: da li subvencije treba dati svima ili samo nekima?
    Da li Kostiću ili Miškoviću treba dati subvenciju?

    I na kraju, zar autor ne zna metode našeg vrlog dramosera? Imaćemo, kao i svake godine suficit sve do decembra, zato što država zbog njegovog palamud..nja ne plaća svoje obaveze.
    Kada se u decembru sve poisplaćuje, opet ćemo imati deficit od najmanje 4%

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.