Šoškić: Subvencije i niske plate donose profit
Srbija ne bi trebalo da se hvali tako velikim prilivom stranih direktnih investicija, niti visokom profitnom stopom koju one postižu, jer to ne stvara pravu sliku o ekonomiji zemlje niti garantuje ozbiljniji rast BDP-a, tvrde ekonomisti.
Foto: 021.rs
Ministar finansija Siniša Mali nedavno je izjavio da je "Srbija na pragu rekordne godine po direktnim stranim investicijama", jer je "za sedam meseci ove godine privukla 2,3 milijarde evra, što je 43 odsto više nego u istom periodu prošle godine".
On je podsetio i da je časopis Fajnenšel tajms pre nekoliko meseci Srbiju proglasio za svetskog lidera u privlačenju stranih direktnih investicija i po broju investicija, a radi se o 107 projekata u 2018, (69 u 2017.) kao i po ukupnom iznosu ulaganja od 5,8 milijardi dolara.
Istovremeno, portal Makroekonomija.org objavio je analizu profitnih stopa koje strane investicije dostižu u evropskim zemljama, a prema podacima Eurostata koji su navedeni, Srbija je u globalnim razmerama u vrhu liste - strani ulagači su u 2017. na uloženi kapital ostvarili dobit od 13,5 odsto, dok je evropski prosek oko 3,9 procenata.
"Srbija ipak nije naročito atraktivna destinacija za ulaganje i investicije, moguće da je malo interesantnija za strane ulagače od zemalja u regionu jer je najveće tržište i čini oko polovine većine parametara (BDP-a, teritorije, broja stanovnika) zemalja koje se označavaju kao Zapadni Balkan. To su zemlje koje nisu u EU ali su dovoljno blizu pa je to za neke investitore poželjna pozicija. Međutim, ono što zabrinjava je ukupan nivo investicija u Srbiji, koji nikako da premaši 19 odsto BDP-a, što je ispod 23 procenta koliko iznosi regionalni prosek i manje od 25 odsto, što je granica iznad koje je moguć intenzivniji privredni rast", kaže za Danas profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić.
Kako dodaje, ključni problem je to što ozbiljno izostaju domaće privatne investicije, ali su i državne investicije ispod potrebnog nivoa. Nedovoljna ulaganja domaćih preduzetnika (niske domaće privatne investicije), ogledaju se i u niskom kreditnom rastu banaka u domenu kredita privredi, koji bi trebalo da je jedan od ključnih podstreka privrednom rastu
On dodaje da ga ne čudi visoka profitna stopa koju strani investitori ostvaruju u Srbiji jer dobijaju obilate subvencije iz državnog budžeta za otvaranje novih radnih mesta, a istovremeno vrlo često angažuju nedovoljno kvalifikovane radnike koje drže na niskim platama.
"Otuda visok profit, ali to ne bi smelo da nas raduje. Druga bi situacija bila kada bi strane kompanije stvarale drugačiju strukturu investicija, kada bi otvarale preduzeća sa naprednim tehnologijama i istraživačke centre, a zapošljavali visoko kvalifikovane radnike, stručnjake, pa i istraživače i doktore nauka koje bi i dobro platili. Takođe, strane firme često posluju u realno boljim uslovima od domaćih, imaju manje problema sa kojima se domaći privrednici sučeljavaju, investicije realizuju uz podršku države na svim nivoima, na koju domaći privrednici često ne mogu da računaju, i ako tome dodamo i subvencije koje dobijaju od države, njima je poslovanje daleko jednostavnije", kaže Šoškić.
I profesor na istom fakultetu Milojko Arsić, potvrđuje da dobra zarada koju postižu strane kompanije u Srbiji ne govori dobro o domaćoj ekonomiji.
"Interesantno, ukupna profitna stopa svih privrednika u Srbiji daleko je niža, ona je sa 5,6 odsto daleko ispod svetskog (9,6 odsto) i evropskog (9,4 procenta) proseka, niža je nego u zemljama regiona. Jedan od mogućih razloga za to je što su kod nas niži troškovi rada, niski su i porezi, tehnologija koju stranci donose podjednako je efikasna kao i u fabrikama njihovih matičnih država a proizvod koji u takvim uslovima naprave prodaju na svetskom tržištu po tamo važećim cenama. Drugi razlog su izdašne državne subvencije u zemljištu, infrastrukturni, novčanim podsticajima. Praktično na njihovih 100 uloženih jedinica, država daje još 50, ali taj deo ne ulazi u zbir ulaganja iz koga se izračunava profit. Najzad, strane firme biraju najprofitabilnije sektore za investiranje, zato ih je relativno malo u poljoprivredi ili hotelijerstvu", kaže Arsić za Danas.
On nije siguran da će trend rasta ulaganja iz prvih sedam meseci ove godine biti nastavljen, jer je došlo do usporavanja u zemljama iz kojih u najvećoj meri dolaze investicije, Nemačkoj, Italiji pa i Kini. Ne veruje ni da će domaća ulaganja popuniti prazninu, jer ih ograničava loš privredni ambijent koji ne čine ni veliki troškovi rada ni porezi, već pravna nesigurnost i sve što tu pojavu prati.
Ekonomisti se, inače, slažu da su strane direktne investicije važne za ekonomski rast i da bi srpskoj privredi bilo dragoceno kada bi one iznosile između tri i pet milijardi evra.
Međutim, iističu da u našem slučaju ta ulaganja stvaraju podelu na tržištu, pa jedna grupa privrednika, onih sa stranim kapitalom, posluje pod povlašćenim uslovima, dok drugi, domaći ulagači ne mogu da računaju na pomoć države pa zbog toga ne mogu ni da se razviju u komplementarne učesnike na ekonomskoj mapi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Pale cene zlata i srebra nakon što je Fed odložio smanjenje kamata
19.03.2026.•
0
Cene plemenitih i industrijskih metala oštro su pale danas na njujorškoj berzi Komeks usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku i jačanja očekivanja da Federalne rezerve neće smanjivati kamatne stope tokom 2026.
Situacija sa gorivom u Srbiji: "Postoji neizvesnost zbog naftne krize, ali nema potrebe za panikom"
19.03.2026.•
3
Preduzetnik Petar Gonja, sa 35 godina iskustva u naftnom sektoru u Mađarskoj i u našoj zemlji, smatra da što se tiče situacije sa naftom u Srbiji nema potrebe za panikom, ali slaže se da postoji neizvesnost.
Evropska centralna banka zadržala kamatne stope
19.03.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je danas sve tri ključne kamatne stope na istom nivou.
Vučić: Sutra određujemo cenu goriva, to će ići na realnih 250 dinara za dizel, možda i preko
19.03.2026.•
80
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da nije problem samo rast cena nafte, već i kotacije dizela na tržištu.
Vlada Srbije odlučila: Produžena zabrana izvoza nafte i derivata, pušta se 40.000 tona iz rezervi
19.03.2026.•
8
Vlada Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata za pogon motora do 2. aprila.
Nastavljaju se otpuštanja u nemačkoj auto-industriji: U pitanju desetine hiljada radnih mesta
19.03.2026.•
7
Vesti o ukidanju 50.000 radnih mesta u Folksvagenu potresaju javnost, ali novi podaci ukazuju na još opasniji trend, veliki pad novih oglasa za zapošljavanje u nemačkoj auto-industriji.
Cene nafte porasle na 112 dolara po barelu
19.03.2026.•
0
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Od roka do roka: Ističe gasni aranžman sa Rusijom, da li su kratkoročni ugovori dobri po Srbiju?
19.03.2026.•
13
Još jedan rok, još jedna neizvesnost. Srbija i ove godine čeka poslednje dane pred istek gasnog aranžmana sa Rusijom bez jasnog odgovora šta sledi od 1. aprila.
Pojedine pumpe u Sloveniji ograničile točenje goriva
19.03.2026.•
0
Na benzinskim stanicama kompanija MOL i Šel u Sloveniji uvedeno je ograničenje za kupovinu goriva na 30 litara za automobile, odnosno 200 litara za kamione.
Atanacković: Poskupljenja na pumpama delom posledica očekivanja da će skakati nabavna cena
18.03.2026.•
7
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković izjavio je da je nagli rast cena nafte posledica sukoba na Bliskom istoku i da bi poremećaji u snabdevanju mogli da potraju ukoliko se rat nastavi.
Najoštriji rast Euribora u poslednjih nekoliko godina: Šta da očekuju korisnici stambenih kredita?
18.03.2026.•
8
Ekonomista Milan Beslać izjavio je da nije neočekivano to što je šestomesečni Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina od 7,3 odsto.
Otvoreni "DDOR BG car show" i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
18.03.2026.•
0
"DDOR BG car show" 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" otvoreni su danas u hali 1 Beogradskog sajma.
Hitno povlačenje sa tržišta: Rizik od povreda kod "Škoda Kodiaq"
17.03.2026.•
2
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je danas na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlači sa tržišta putničko vozilo "Škoda Kodiaq".
Kako se obećana prosečna plata sa 1.400 evra u 2027. istopila na 1.320 u 2030.
17.03.2026.•
25
Prosečna plata će 2030. godine iznositi 1.320 evra - tako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavljajući strategiju "Srbija 2030".
Honda odustala od električnih vozila u SAD: Sledi joj gubitak od 16 milijardi dolara
17.03.2026.•
4
Japanska kompanija Honda je zvanično potvrdila da obustavlja razvoj i planirano lansiranje tri ključna električna modela koja je trebalo da se proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ponovo poskupelo gorivo u Severnoj Makedoniji
17.03.2026.•
3
Litar benzina u Severnoj Makedoniji skuplji je od danas za sedam denara (oko 14 dinara), a dizela za 6,5 denara (oko 13 dinara).
Kreditni rejting Srbije po S&P - na investicionom nivou sa stabilnim izgledima
17.03.2026.•
0
Narodna banka Srbije saopštila je da je agencija "Standard & Poor's Global Ratings - S&P" objavila periodični izveštaj o kreditnom rejtingu Srbije, koji je na investicionom nivou "BBB-" sa stabilnim izgledima.
UniCredit želi da preuzme Commerzbank, Berlin oštro protiv: Šolc potez nazvao "neprijateljskim napadom"
16.03.2026.•
0
Dve velike evropske banke našle su se u centru preuzimanja vrednog oko 35 milijardi evra, nakon što je italijanski UniCredit pojačao pokušaj da preuzme nemački Commerzbank, uprkos snažnom protivljenju nemačke vlade.
Profesor Musabegović: Ne očekujem drastičan rast rata kredita uprkos skoku euribora
16.03.2026.•
0
Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, dok je šestomesečni euribor porastao najviše u poslednje tri godine, ipak, profesor misli da to neće značajno uticati na građane.
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
18
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Komentari 5
Dušan
Nemanja
Urke
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar