Standard u Srbiji dva i po puta manji od proseka EU
U prethodnih pet godina, od 2014. do 2018. godine, prema podacima koje je objavio Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, privredni rast Srbije bio je veći od samo tri zemlje u Centralnoj i i Istočnoj Evropi - Ukrajine koja je u ovom periodu nazadovala, Belorusije koja je stagnirala i Rusije koja je pod sankcijama ostvarila rast od svega pola procenta godišnje.
Foto: 021.rs
Tu, ispred njih nalazi se Srbija sa godišnjim rastom od svega dva odsto u prethodnih pet godina, piše Danas.
Olakšavajuća okolnost za našu zemlju je to što je u tom periodu sprovedena fiskalna konsolidacija, smanjena potrošnja, odnosno plate i penzije, a povećani porezi.
Kao manje razvijenoj privredi od proseka Evropske unije, Srbiji je potreban brži privredni rast od EU da bismo za početak bar počeli da smanjujemo zaostatak. Umesto toga, u prethodnih pet godina imali smo dvostruko manji godišnji rast od 11 zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE), a manji (doduše minimalno) rast i od proseka evrozone i cele EU koja je rasla godišnje po stopi od 2,1 odsto.
Prošle godine privredni rast Srbije je ubrzao na 4,4 odsto, ali to je svega 0,1 procentni poen iznad proseka zemalja CIE koje su i članice Evropske unije.
EU je u 2018. imala rast od dva odsto. Brži rast Srbije od evropske privrede će se, po svemu sudeći, nastaviti i ove godine, kada se za Srbiju prognozira 3,6 odsto, a za EU 1,3 odsto. Međutim, kada se pogleda odnos standarda Srbije prema proseku EU, tek tada se vidi koliko dugo moramo da imamo znatno brži rast od evropskog da bi im se makar približili.
Naime, u 2018. godini srpski BDP po stanovniku, i to onaj koji uzima u obzir paritet kupovne moći, bio je na svega 39,7 odsto proseka EU.
Po ovom parametru najsiromašnija zemlja Evrope je Ukrajina koja je na svega 21 odsto standarda EU. Jedva nešto bolja je Moldavija na 22,3 odsto proseka, a zatim slede zemlje našeg regiona: Albanija na 30,7 odsto, BiH na 31,7 odsto, Severna Makedonija na 37,5 odsto i zatim Srbija sa 39,7 odsto.
Deprimirajuće je što smo na istom odstojanju od EU bili i 2011. godine što znači da skoro deceniju tapkamo u mestu i to na niskom nivou standarda.
Od 2000. do 2011. godine Srbija je povećala standard u odnosu na EU sa 26,7 na 39,7 odsto, odnosno za skoro polovinu. Međutim, od tada samo stagniramo. S druge strane, neke zemlje u regionu su mnogo više napredovale. Recimo Estonija i Rusija su udvostručile standard u odnosu na EU za ovih 18 godina.
Početna pozicija Estonije bila je 41,3 odsto proseka EU, a sada je 82,4 odsto, dok je Rusija 2000. godine krenula sa 30,2 odsto, a sada je na 63 odsto proseka EU. Zemlja CIE koja se najviše približila EU standardu je Češka koja je 2018. bila na 91,1 odsto proseka Evropske unije. Inače standard 11 zemalja CIE, novih članica EU, nalazi se na 71 odsto proseka EU, što je iznad standarda jedino Grčke od svih starih članica EU.
Na kraju, Institut je zabeležio i kretanje realnih zarada u ovom regionu poslednjih pet godina i tu se vidi velika razlika u trendu među zemljama bivše Jugoslavije i zemljama CIE, članicama EU.
U prethodnih pet godina, od 2014. do 2018, na primer, u Crnoj Gori su u realnom iznosu čak smanjene plate i to za 0,3 odsto godišnje u proseku, dok su u Albaniji rasle za svega 0,5 odsto i u Srbiji za samo 0,6 odsto godišnje.
U zemljama bivše Jugoslavije najveći godišnji rast plata imale su Hrvatska 2,3 odsto i Makedonija 2,4 odsto. U istom periodu Rumunija je povećavala zarade u realnom iznosu za čak 9,9 odsto godišnje, upravo pokušavajući da se odupre emigraciji. Takođe, visoke stope rasta zarada imali su i Bugarska 7,4 odsto, Mađarska 6,3 odsto, kao i baltičke zemlje između 5,5 i 5,9 odsto godišnje.
U slučaju Srbije, ovo je svakako posledica smanjenja plata u javnom sektoru i penzija 2014. godine koje je trajalo tokom celog perioda koji je Bečki institut merio. Ipak, čak su i bogate zemlje evrozone imale veći godišnji rast zarada nego Srbija i to za 50 odsto.
Rekorder u napretku od 2000. godine, mereno standardom kao pokazateljem je Rumunija, koja je 2000. godine krenula sa nivoa još nižeg od našeg, sa 25,7 odsto proseka EU, a prošlu godinu je završila na 64,6 odsto, odnosno ostvarila je rast od 2,5 puta. Naravno, nije sve posledica privrednog rasta, jer pošto se radi o BDP po glavi stanovnika, smanjenje broja stanovnika, odnosno emigracija kojoj je Rumunija nakon ulaska u EU bila izložena, zapravo doprinosi povećanju ovog indikatora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Pale cene zlata i srebra nakon što je Fed odložio smanjenje kamata
19.03.2026.•
0
Cene plemenitih i industrijskih metala oštro su pale danas na njujorškoj berzi Komeks usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku i jačanja očekivanja da Federalne rezerve neće smanjivati kamatne stope tokom 2026.
Situacija sa gorivom u Srbiji: "Postoji neizvesnost zbog naftne krize, ali nema potrebe za panikom"
19.03.2026.•
3
Preduzetnik Petar Gonja, sa 35 godina iskustva u naftnom sektoru u Mađarskoj i u našoj zemlji, smatra da što se tiče situacije sa naftom u Srbiji nema potrebe za panikom, ali slaže se da postoji neizvesnost.
Evropska centralna banka zadržala kamatne stope
19.03.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je danas sve tri ključne kamatne stope na istom nivou.
Vučić: Sutra određujemo cenu goriva, to će ići na realnih 250 dinara za dizel, možda i preko
19.03.2026.•
80
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da nije problem samo rast cena nafte, već i kotacije dizela na tržištu.
Vlada Srbije odlučila: Produžena zabrana izvoza nafte i derivata, pušta se 40.000 tona iz rezervi
19.03.2026.•
8
Vlada Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata za pogon motora do 2. aprila.
Nastavljaju se otpuštanja u nemačkoj auto-industriji: U pitanju desetine hiljada radnih mesta
19.03.2026.•
7
Vesti o ukidanju 50.000 radnih mesta u Folksvagenu potresaju javnost, ali novi podaci ukazuju na još opasniji trend, veliki pad novih oglasa za zapošljavanje u nemačkoj auto-industriji.
Cene nafte porasle na 112 dolara po barelu
19.03.2026.•
0
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Od roka do roka: Ističe gasni aranžman sa Rusijom, da li su kratkoročni ugovori dobri po Srbiju?
19.03.2026.•
13
Još jedan rok, još jedna neizvesnost. Srbija i ove godine čeka poslednje dane pred istek gasnog aranžmana sa Rusijom bez jasnog odgovora šta sledi od 1. aprila.
Pojedine pumpe u Sloveniji ograničile točenje goriva
19.03.2026.•
0
Na benzinskim stanicama kompanija MOL i Šel u Sloveniji uvedeno je ograničenje za kupovinu goriva na 30 litara za automobile, odnosno 200 litara za kamione.
Atanacković: Poskupljenja na pumpama delom posledica očekivanja da će skakati nabavna cena
18.03.2026.•
7
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković izjavio je da je nagli rast cena nafte posledica sukoba na Bliskom istoku i da bi poremećaji u snabdevanju mogli da potraju ukoliko se rat nastavi.
Najoštriji rast Euribora u poslednjih nekoliko godina: Šta da očekuju korisnici stambenih kredita?
18.03.2026.•
8
Ekonomista Milan Beslać izjavio je da nije neočekivano to što je šestomesečni Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina od 7,3 odsto.
Otvoreni "DDOR BG car show" i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
18.03.2026.•
0
"DDOR BG car show" 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" otvoreni su danas u hali 1 Beogradskog sajma.
Hitno povlačenje sa tržišta: Rizik od povreda kod "Škoda Kodiaq"
17.03.2026.•
2
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je danas na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlači sa tržišta putničko vozilo "Škoda Kodiaq".
Kako se obećana prosečna plata sa 1.400 evra u 2027. istopila na 1.320 u 2030.
17.03.2026.•
25
Prosečna plata će 2030. godine iznositi 1.320 evra - tako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavljajući strategiju "Srbija 2030".
Honda odustala od električnih vozila u SAD: Sledi joj gubitak od 16 milijardi dolara
17.03.2026.•
4
Japanska kompanija Honda je zvanično potvrdila da obustavlja razvoj i planirano lansiranje tri ključna električna modela koja je trebalo da se proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ponovo poskupelo gorivo u Severnoj Makedoniji
17.03.2026.•
3
Litar benzina u Severnoj Makedoniji skuplji je od danas za sedam denara (oko 14 dinara), a dizela za 6,5 denara (oko 13 dinara).
Kreditni rejting Srbije po S&P - na investicionom nivou sa stabilnim izgledima
17.03.2026.•
0
Narodna banka Srbije saopštila je da je agencija "Standard & Poor's Global Ratings - S&P" objavila periodični izveštaj o kreditnom rejtingu Srbije, koji je na investicionom nivou "BBB-" sa stabilnim izgledima.
UniCredit želi da preuzme Commerzbank, Berlin oštro protiv: Šolc potez nazvao "neprijateljskim napadom"
16.03.2026.•
0
Dve velike evropske banke našle su se u centru preuzimanja vrednog oko 35 milijardi evra, nakon što je italijanski UniCredit pojačao pokušaj da preuzme nemački Commerzbank, uprkos snažnom protivljenju nemačke vlade.
Profesor Musabegović: Ne očekujem drastičan rast rata kredita uprkos skoku euribora
16.03.2026.•
0
Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, dok je šestomesečni euribor porastao najviše u poslednje tri godine, ipak, profesor misli da to neće značajno uticati na građane.
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
18
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Komentari 15
Ma
ludilo
A naroda za neki novi peti oktobar ce biti uvek.
Sremac
Srbija je kao zivi mrtvac kojeg izjedaju crvici i razni paraziti i tu nema spasa.
Doslo se do kostiju i bice jos gore.
Apsurdno je diskutovati na temu "ekonomija srbije" kada to ne postoji poslednjih 30 godina.
Ne postoji planski razvoj, ne ulaze se u infrasturkture, na celu institucija su neuki i nesposobni, pravosudni sistem ne funksionise jer je korumpiran do srzi, sposobni i skolovani se nadju u tragovima ...
Ziveti sa 300.00 Evra mesecno je sramota a ne zivot.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar