Najviše prevarenih kupaca je u istočnoj Evropi

Krivotvorena roba koja se svake godine nađe na tržištu Evropske unije čini gotovo sedam odsto ukupnog uvoza u vrednosti od 121 milijardu evra.
Najviše prevarenih kupaca je u istočnoj Evropi
Foto: Pixabay
Piratski proizvodi štete malim i srednjim preduzećima, koja su kičma evropske privrede i predstavljaju rizik za potrošače.
 
Evropska kancelarija za intelektualno vlasništvo (EUIPO) pokrenula je kampanju kako bi podigla svest o lažnim proizvodima koji se prodaju putem interneta.
 
Pandemija korona virusa dovela je do povećanja onlajn kupovina i pristup digitalnom sadržaju, ali i do novih saznanja o rizicima i štetama koje predstavlja kršenje prava intelektualnog vlasništva u Evropi.
 
Istraživanje EUIPO-a pokazalo je da je gotovo svaki deseti Evropljanin bio najmanje jednom žrtva kupovine krivotvorenog proizvoda.
 
Najviše prevarenih potrošača je u istočnoj Evropi - 19 odsto Bugara, 16 odsto Rumuna i 15 odsto Mađara izjavilo je da su na prevaru kupili "lažnjak". To je takođe izjavilo i sedam odsto Hrvata, tri odsto Danaca i dva odsto Šveđana.
 
Podaci Evrostata pokazuju da je, od 89 odsto građana Unije koji koriste internet, čak 72 odsto njih najmanje jedanput kupilo nešto prošle godine putem interneta, a trećina je izjavila da nisu bili sigurni da li je proizvod koji kupuju originalan.
 
Osim što predstavljaju zdravstvene i sigurnosne rizike za potrošače, fasifikovani proizvodi često uzrokuju finansijske gubitke za mala i srednja preduzeća.
 
- Ovo je dugotrajan problem, često povezan s drugim vrstama ilegalnih aktivnosti, koji zahteva hitnu, snažnu, koordiniranu akciju i nedavno je ponovo uvršćen kao jedan od 10 glavnih prioriteta EU u borbi protiv organiziranog kriminala - izjavio je izvršni direktor EUIPO-a Kristijan Aršambo.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Brutko

    19.07.2021 15:22
    @VladaN
    Ostavi komp po strani i smartfon, hvataj se motike.
    Hoces li?

    Na istoku bi bila opsta pobuna jer da nije zapadnih kompanija ne bi znali sta sa tolikim stanovnistvom.
    Da ih zapad ne placa i tu mizeriju, pomrli bi od gladi. Ne kukaju, rade.
    Kao i nasi ljudi "u kablovima".
  • Marija

    19.07.2021 13:59
    Klasika
    A ovi sto su prevareni u zapadnoj su prevareni od onih poreklom iz istocne evrope...
  • VladaN

    19.07.2021 07:52
    Ista mera
    Dozvoljeno je da zapadne firme iskorišćavaju jeftinu radnu snagu istoka, a nije dozvoljeno da za taj novac kupuje ono što su proizveli?
    Svi su svesni da to nije roba iz zapadnih rafova, jer je tamo samo napumpana, a kvalitet je često bolji od "originala". Kolonijalizam se nastavlja, samo sada u rukavicama.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.