Mićović: Cenu nafte diktira korona, razlike u cenama goriva u regionu isključivo zbog dažbina države
U celom globalnom energetskom sistemu nafta i njeni derivati su se našli u centru potražnje. Da bi imali struju, mnogi prelaze na mazut.
Foto: 021.rs
Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, kaže da trenutno korona upravlja očekivanjima, prognozama i potrošnjom.
On je objasnio za RTS da, kada se god najavi da će doći do relaksacije u kretanju ljudi, da će privreda oživeti, smanjiti kovid restrikcije, nafta tada raste, jer odjednom svi traže naftu, a to pokazuje i šta je omikron uradio od oktobra naovamo.
Što se tiče ponude, ona je, kaže, prilično stabilna i njom na globalnom nivou upravlja OPEK plus savez koji povećava ili smanjuje svoju ponudu, a potrošnja je ona koja veoma osciluje i od koje zavisi da li će doći do skoka ili pada.
"Investicije u nova istraživanja nafte su izuzetno male i pale su. Da li zbog zelene energije, naftni sektor sada ulaže u obnovljive izvore a ne u nove izvore nafte. To može da se osveti globalnom tržištu negde za dve, tri do pet godina kada cena može da dođe i do preko 100 dolara po barelu jer neće dovoljno brzo doći do razvoja nekih novih izvora energije alternativnih, obnovljivih, a s druge strane razvoj ekonomije će zahtevati energiju", procenjuje Mićović.
Dodaje i da se prognoze za 2022. godinu prilično razlikuju opet pod uticajem kovida: "Opek smatra da će već u prvom kvartalu prilično porasti potražnja za naftom, a da će cela 2022. imati potrošnju kao 2019. godina. Međunarodna agencija je dosta skeptičnija i ne misli da ćemo ni 2023. dostići sve to".
Takođe, objasnio je i da se najveće cene goriva na pumpama održavaju upravo zbog oscilacija cena sirovine i one se odražavaju na sva tržišta. A što se tiče regiona i Evrope uopšte, razlika u cenama se postiže isključivo državnim dažbinama.
"Kada bismo ih isključili videli bismo koliko je cena izjednačena. Što se potrošnje tiče mi smo već ove godine dostigli i premašili potrošnju derivata iz 2019. godine. Šta se tu sve desilo je za analizu i ima puno faktora koji su uticali. Srbija danas troši više derivata nego 2019. Kod dizela je to 6 procenata, kod benzina nešto manje – 1,5", naveo je Mićović.
Mićović kaže da se na globalnom nivou u istoriji dešavalo da visoke cene nafte zapravo pospešuju potrošnju drugih energenata kako bi zamenili potrošnju tako skupe naftu. Dodaje i da ne pamti da se ikada desilo da se zbog visokih cena, ovog puta prirodnog gasa, poveća potrošnja nafte.
To je, kaže, zabeleženo već pre nekoliko meseci kad je u Evropi eksplodirala cena nafte, tako da su svi koji su imali mogućnost da zamene prirodni gas nekim od derivata nafte, recimo mazutom, to i učinili.
"Mazut je regionalna stvar više nego globalna. Mi danas više pričamo o mazutu jer smo imali jedan veliki incident (Obrenovac) koji je zahtevao daleko više mazuta nego što Srbija troši. Mi smo negde bili na nivou 200.000 tona pa smo pali na 180.000 i taj trend smanjenja potrošnje mazuta je višegodišnji i on je posledica gasifikacije", rekao je Mićović za RTS.
To je, objasnio je, proizvod rafinerija koji je uglavnom unapred ugovoren i teško je doći do neke nove količine mazuta bilo gde.
Kazao je da je rafinerija Pančevo pokrenula postrojenje za duboku preradu sirove nafte, pa je i proizvodnja mazuta u Srbiji ove godine daleko manja nego što je bila ranije tako da je i NIS jedan od većih uvoznika kako bi zadovoljio svoje kupce.
U ovakvim okolnostima, kako je naveo, uvek dolaze na red Mediteran i luke kojima gravitiramo - Konstanca, Solun, Omišalj, Krk.
"Na Mediteranu uvek imate dovoljno derivata i to su potencijalni izvori za snabdevanje Srbije. Imali smo neke rezerve u Srbiji i u Republičkoj direkciji za robne rezerve, svi dobavljači su uložili napor više i obezbedili nešto više mazuta tako da ga je bilo dovoljno ali sad ga vredi nadoknaditi", zaključio je Mićović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
7
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
4
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
10
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
12
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
59
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
37
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
2
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Rok za subvencije za električna vozila produžen do 1. decembra
12.09.2026.•
2
Građani, preduzetnici i pravna lica imaće na raspolaganju dodatna dva meseca za podnošenje zahteva za državne podsticaje prilikom kupovine električnih vozila.
AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona evra za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama
12.09.2026.•
0
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing.
Komentari 7
Vladimir
Da li on prodaje "brlju" ili nas ovi drugi pljačkaju?
Toči li neko od čitalaca na Vukoviću? Iskustva ...
Rajko
Wnj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar