
Dogovor sa MMF-om potreban pre nego što vlast spiska još nekoliko milijardi
Srpski mediji i birači zabavljaju se gomilom manje-više bezveznih likova zbrda-zdola okupljenih u Vladi Srbije sa 28 članova. U međuvremenu, MMF češlja bilanse NBS i Ministarstva finansija.
Izgleda da ni iskusnim smatračima finansija, od kojih neki decenijama "sole pamet" čelnicima posrćućih ekonomija, nije lako. Teška kriza se zahuktava, a parametri srpske ekonomije, mada se na prvi pogled mogu učiniti korektnim, sve su krhkiji.
Ono čime se Aleksandar Vučić i Ana Brnabić najviše hvališu, svođenje javnog duga na ispod 60 odsto BDP-a, pokazuje se gotovo nerelevantnim kriterijumom. Ovdašnji domaćini delegaciji MMF-a, ministar za finansije Siniša Mali i guvernerka Jorgovanka Tabaković, poslednjih su dana isticali dosege srpske ekonomije. Baš bi bilo zanimljivo videti ih kako se sada osećaju kada svojevrsna svetska kontrola stanje srpskih finansija predočava mnogo tamnijim bojama.
Minus od deset milijardi evra
Spoljnotrgovinski deficit Srbije je za osam meseci dostigao čak 7,35 milijardi, do kraja godine premašiće i neverovatnih 11 milijardi evra. Poređenja radi, lane je iznosio 5,93 milijardi. Do sada minus u inorazmeni uvek se pokrivao deviznim doznakama i prihodom od stranih investicija, čiji zbirni udeo nikada nije bio iznad 6,6 milijardi. "Rupa" je ovog puta znatno veća i može se nadomestiti ili novim zaduživanjem države ili uvek rizičnim krckanjem deviznih rezervi.
Međutim, daleko od toga da se ovde završavaju potrebe države Srbije za devizama. Dobro bi bilo da se "pokrije" budžetski deficit čija se procena vrti oko dve milijarde, dok sledeće godine na naplatu pristižu krediti u visini od četiri miljarde evra. Kada se sve zbroji, računica pokazuje da Srbiji manjka i deset milijardi evra.
Da sve bude crnje, velika potraga za devizama se događa u vreme kada cena novcu na svetskim finansijskim tržištima naglo raste. Još pre 15 meseci smo zajmili uz 1,8 odsto prinosa, nedavno smo na jedvite jade uspeli pozajmiti neku siću uz prinos od čak 6,8 odsto.
Investitori neće srpske obveznice
Promena cene pozajmljivanja već snažno pogađa pedesetak (naj)siromašnijih država na kugli zemaljskoj, bez dovoljno sopstvene akumulacije i stoga prinuđenih da investicioni kapital povlače sa strane. Već sledeće godine nesretnicama će se pridružiti poveći broj novih, a dubioze će se znatno produbiti.
Upravo to što Srbija već gotovo godinu dana uspeva da proda državne obveznice tek u simboličnom obimu, i to uz mnogo višu kamatu nego donedavno, jasno ukazuje da se stvari brzo okreću za 180 stepeni. Ne samo što trenutno kapital iz celog sveta, privlačen stalno uvećavajućom referentnom kamatnom stopom Federalnih rezervi, hrli u američke obveznice, već i investitori gube poverenje u hartije od vrednosti države Srbije. A prodaja obveznica, što je zapravo zaduživanje države Srbije, bila je možda i najvažniji izvor javnih investicija tokom vladavine Aleksandra Vučića.
Predsednik je, istina, uspeo da od arapskog šeika pozajmi milijardu dolara uz samo tri odsto kamate, ali ova svota će biti potrošena već u januaru kada pristiže na naplatu dinarska obveznica u vrednosti 100 milijardi dinara, potom i druga, u iznosu od 50 miliona evra. Tokom naredne godine pristizaće obveznice u ukupom iznosu od 3,3 milijarde obračunate u evropskoj valuti. Ističe i rok vraćanja 680 miliona evra kredita ugovorenih direktnom pogodbom.
Užasavajući spoljnji dug
Jeste da se Siniša Mali poziva na 2,5 milijardi evra, koliko država trenutno ima na računima, ali i sam uočava da u uslovima nezapamćene energetske kriza i rata u Ukrajini, država mora da raspolaže većom svotom likvidnog novca nego što je uobičajeno.
Procenjuje se da će samo na kupovinu struje, gasa i uglja ove zime biti potrebno da se izdvoji između dve i tri milijarde, dok će budžetski deficit verovatno i nadmašiti tri odsto BDP.
Pri svemu tome uvoz i dalje raste poprilično brže od izvoza, pa je ove godine veći za 38 odsto, što je pokrivenost uvoza izvozom spustilo na otprilike 69 odsto, sedam procentnih poena manje nego što je bio krajem prošle sezone. I nije se samo država, premda je neuporedivo najveći dužnik, olako zaduživala. Ukupan spoljni dug Srbije, države, privrede i građana, iznosi 38 milijardi, čak 13 milijardi više nego što je bio proleća 2018. godine. Upravo ovaj pokazatelj stručnjaci ocenjuju preciznim pokazateljem tekuće ekonomske poltike. A pogoršao se, i to veoma mnogo.
Apsurdno jak dinar
U aktuelnim zbivanjima ima i apsurda. Tako je dinar, kada se meri po onom što se njime može kupiti, unazad pet godina prepolovio kupovnu moć. Međutim, tokom istog perioda je u odnosu na evro ojačao za šest i po odsto. Tako je pre pet sezona za evro trebalo izdvojiti 124, danas 117 dinara. Oslanjanje na precenjenu valutu, što je zapravo favorizovanje dužnika, i jeste dovelo do prevelikog rasta uvoza i kupovanja robe inostranog porekla ispod realne cene. Posledice trpe ovdašnji proizvođači, pa debalans između uvoza i izvoza stalno raste i uvećava se do gotovo neshvatljivih 7,35 milijardi evra za samo osam meseci.
Dobro je što se predsednik Vučić, suočen sa krupnim nadolazećim nevoljama, odlučio da pozove MMF i zatraži sklapanje ozbiljnijeg aranžmana. Teško da je bilo drugog rešenja, a bilo bi bolje da je poziv upućen i, recimo, pola godine ranije. Cilj je da se sanira situacija koliko se može, čemu će najviše poslužiti pozajmica MMF sa fiksnom kamatom i u evropskoj valuti.
Čim pre, to bolje
Naravno, sporazum će predvideti i ograničenja u ekonomskoj i monetarnoj politici, te će se zahtevati snižavanje budžetskog deficita i javnog duga. Teško da će korekcija državne ekonomske politike, što se tiče građana, proći bez mera štednje, nešto slično merama iz 2014. godine.
To je cena prevelikih ulaganja u infrastrukturu proteklih godina, helikopterskog davanja novca svima ili pojedinim kategorijama stanovništva, učestalija i predimenzionirana podizanja penzija i plata javnom sektoru... Nadajmo se da će MMF insistirati na zabrani preambicioznih ili nepotrebnih investicija poput metroa, stadiona ili mosta protiv koga Novosađani protestuju već dve i po godine a kojim se teretni saobraćaj, koji sada zaobilazi grad, praktično provlači takoreći kroz centar vojvođanske prestonice.
Dogovor sa MMF-om i korekcija ekonomske poltike treba da se realizuje što brže, pre nego što aktuelna vlast ne spiska još nekoliko milijardi i pre nego što se kamate na svetskoj pijaci dodatno uvećaju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
0
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
11
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
12
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
43
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
8
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Ministarstvo: Trećina objekata nije ispunila uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže biljna ulja
31.08.2025.•
4
Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je da skoro trećina objekata koji posluju hranom nije u potpunosti poštovala propisane uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja.
Komentari 4
Srbija nema obične
Dimitrije
Паја
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar