
Novac gube i najbogatiji, ali njima je lakše
Mada su najmoćnije kompanije "Meta", "Alfabet", "Epl" i "Majkrsoft" izgubile više od trećine vrednosti, još uvek su daleko snažnije od lidera realne ekonomije.

Foto: Pixabay
Iz tog razloga lako održavaju ekskluzivne pozicije u "oblaku", bastionu digitalnog poslovanja.
Stanje na Njujorškoj berzi upečatljivo pokazuje dalji pad cena akcija. Nije iznenađenje, kriza je duboka i tek prvi signali obuzdavanja inflacije nisu dovoljuni da preokrenu tok. Ono što iznenađuje je da vrednost gube najviše upravo firme iz digitalne ekonomije, uključujući i i vodeće svetske kompanije "Meta" (bivši "Fejsbuk") i "Alfabet", dok je pad "Epl"-a a i "Majkrsoft"-a blaži, ali itekako značajan. Ugledni poslovni magazin "Ekonomist" je procenio da je celokupna "digitalna branša" u SAD izgubila otprilike 58 odsto vrednosti sa početka godine, odnosno više od polovine nekadašnje cene.
Bez posla 62.000 programera
Pad prihoda, aktivnosti i profita zahvatio je celu delatnost i nije jedino što poslednjih 12 meseci obeležava scenu visokih tehnologija u SAD. Tu je odlazak programera i drugih digitalnih stručnjaka. Londonski list ističe da je otpušteno najmanje 62.000 zaposlenih, uz konstataciju da će predstojeće godine poslovna klima biti još gora, a broj otpuštenih najmanje dvostruko veći. Uostalom, čim je Ilon Mask kupio "Tviter" odmah je otpustio polovinu od blizu 7.300 zatečenih radnika i to je pokazatelj da se i u ovoj branši nalazi prevelik broj uposlenih.
Loša kretanja zahvatila su i vodeće digitalne kompanije "Meta" i "Alfabet", nešto manje su pogođeni "Majkrsoft" i "Epl", od ranije označeni kao najstabilnije firme unutar branše. Čedo Marka Zakerberga je za samo osam meseci na vrednosti izgubilo nestvarnih 835 milijardi dolara, vredelo je 1.106, a sada samo 238 milijardi.
Lično bogatstvo vlasnika je sa 143 milijarde palo na otprilike 45 milijardi, dok je broj zaposlenih smanjen za 12 odsto, s tim da će se uskoro još najmanje toliko naći na berzi rada. I to se dešava u firmi koja se, kao i branša u celini, dičila upravo odličnim zaradama i uslovima rada.
"Preti" i veštačka inteligencija
Što se tiče "Alfabeta", nevolja nije toliko u padu prihoda za osam odsto, pa su u firmi pozapošljavali još 20.000 radnika, pokušavajući da privuku brojne dobre digitalne inženjere koji su u manjim firmama ostali bez posla. Problem je u činjenici da se veštačka inteligencija razvija i u smeru koji najavljuje brzi napredak upravo u pretraživanjima, što je osnov poslovanja kompanije koju još od studentskih dana vode prijatelji Sergej Brin i Lari Pejdž.
Mada mesečno prihoduju oko 17 milijardi evra, zabrinuti su i u "Epl"-u, razlog je u činjenici da je priliv od prodaje mobilnog telefona u ukupnom prihodu sa nekadašnjih 48 dostigao 62 odsto. Loš opšti poslovni trend imao je za posledicu i smanjenje kupovine digitalnih uređaja, sem "ajfona" čije je 14. izdanje nedavno lansirano na tržištu. Ipak, "jabuka" je već dugo vremena najvrednija kompanija na svetu, čiji snop akcija na tržištu i nakon pada premašuje 2.100 milijardi dolara.
Pravilo mreže
Tražeći razloge sunovarata, "Ekonomist" dovodi u pitanje takozvano "pravilo mreže", po kome je u ovoj delatnosti profit obezbeđen čim se dostigne određen broj korisnika i dinamika aktivnosti. Odomaćilo se i shvatanje da profit automatski raste sa daljim uvećanjem dinamizma i korisničke mase. Međutim, ističe londonski magazin, snažan pad akcija pokazuje da ni ovo pravilo nije večno.
Tu, međutim, nije kraj. Već četvorogodišnje smanjeno ulaganje u start programe pokazuje da je na tržištu manje ideja i proizvoda nego što je bilo u prethodne dve, tri decenije. Istovremeno i velik broj tradicionalnih kompanija sa delatnošću koja se graniči ili jedim delom ulazi u digitalnu branšu sada se preusmerava u novu oblast.
Imajući sopstvene proizvode zgodne i za digitalnu prezentaciju, u startu poseduju ekskluzivitet, što im daje prednost u odnosu na firme nastale u digitalnom okruženju. Primer je sve intezivniji ulazak "Diznija", koji u svoje zabavne sadržaje ulaže preko 30 milijardi evra godišnje, dvostruko više nego glavni rival "Netfliks", čiji će rast profita bti ispod 4,5 odsto, mada je prosečan godišnji rast deceniju i po premašivao 22 odsto.
Klasifikacija miliona podataka
Veliko je pitanje kuda vodi i dokle će trajati posrnuće vodećih, ali i manjih tehnoloških kompanija. Pad jeste dubok, no čini se preteranim prognoze da će doći do totalnog kraha branše, još manje onih najmoćnijih. Jednostavno, od pronalaska kompjutera, život, pogotovo ekonomija se korenito izmenila.
Sada se, ako ne najatraktivniji, ono najprofitniji poslovi odvijaju u oblaku. Reč je o svojevrsnom, realno nepostojećem, digitalnom izumu, u koji se pristiže na osnovu klasifikacije na milione brojnih podataka koje o nama prikupljaju firme specijalizovane da prate svaku našu aktivnost na internetu.
Upravo ova klasifikacija velikog broja infomacija čini osnov digitalne ekonomije i ide se toliko daleko da se na osnovu važenja u milionioma slučajeva izvlači zaključak o tačnosti. Bez obaveze da se "tačnost" otkriva i dokazuje misaono, odnosno eksperimentom. Ceni se da je važenje u milionima slučajeva jači, ili barem dovoljno jak, dokaz.
Bolje od monopola
Vodeće digitalne kompanije ne samo što su postupno, ali prilično brzo, zauzele sve pozicije, platforme pogodne za rad u oblaku, već su za sebe vezale i sve manje digitalne kompanije, čija je glavna uloga da sakupljanjem i klasifikacijpm podataka otvaraju prolaze u oblak. Takva pozicija je velike postavila u poziciju jaču od monopolske - otuda njihov strelovit uspeh i neverovatan rast vrednosti. Gotovo do nebeskih visina, gde su lako premašivale vrednosti od bilion (hiljadu milijardi) dolara.
Najbolje globalne firme iz realne ekonomije samo u retkim slučajevima dostižu vrednost od 100 milijardi dolara. To je prevelika razlika za sustizanje i, za sada, digitalne kompanije ostaju na vrhu i više nego na bezbednoj distanci od tradicionalnih konkurenata. I tako će biti dokle god se ne dogodi neka nova tehnološka revolucija, sa njome i nova poslovanja.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
2
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
23
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
7
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
15
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
25
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Komentari 1
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar