Svetski finansijski sistem na kolenima
Nakon početka sukoba u Ukrajini dodatno je izgubljeno poverenje u dolar, te se sve češće u međunarodnim plaćanjima u zlato traži oslonac, dok se zaobilazi američka valuta.
Foto: Pixabay
Tako se ovih dana i Aleksandar Vučić pohvalio da je u Srbiji pronađen nov majdan ovog metala. Sem naglašene teatralnosti u nastupu, ovoga puta, uprkos nastojanjima opozicije, teško da se predsedniku može nešto zameriti. Reč je o zaista lepoj vesti.
Značaj otkrića je tim veći što se poslednjih godina ubrzano obnavlja uloga zlata kao monetarnog sidrišta i naglo raste potraga za "žutim metalom".
Viđenje bankara
Prvi koji je javno obznanio da se svet kreće ka uspostavljanju nove monetrane politike nije niko drugi do Zoltan Požar, strateg švajcarske "Kredit Suisse" banke. Ne dvoumeći se ni časa, na samom početku sukoba u Ukrajini precizirao je da epilog rata neće biti samo vojna pobeda ili poraz, već i promena u funkcionisanju svetskog finansijskog sistema.
Najavio je kolosalne novine prvenstveno kroz promene načina trgovine na energetskom tržištu. I pre nego što je rusofobična zapadna javnost zatražila detaljnija pojašnjenja, u bankarskim krugovima izuzetno uvažavani monetarista je istakao da su promene tim izvesnije stoga što blizu dve trećine nafte na globalnom tržištu prodaju zemlje poput Irana, Venecuele ili Rusije, po političkim i ekonomskim stavovima mnogo bliže Kini nego Vašingtonu.
Da mnogi ne samo priželjkuju nego i iniciraju promene postalo je vidljivije nakon decembarske posete Sija Đinpinga Saudijskoj Arabiji, gde se sastao ne samo sa vladarima prve zemlje po prodaji nafte, već i sa čelnicima Arapskog saveta. Postignut dogovor gotovo da je nadmašio i optimističnija predviđanja. Kina, SA i ostali petroizvoznici sa Bliskog istoka su obostrano prihvatili da ubuduće naftu u stalno i ubrzano rastućem obimu prodaju za juane. Plan je da se za nekoliko godina trgovina realizuje preko Šangajske berze.
Duge pripreme
Takođe, aranžman uključuje i naftno-gasna istraživanja u Južnom kineskom moru, izgradnju rafinerija i postrojenja za izradu plastike i drugih hemikalija. Nije izostala saradnja ni u nizu na naftno-gasnu privredu naslanjajućih delatnosti.
Naravno da bi rezultati višednevnih susreta bili neuporedivo skromniji da prethodnih godina nisu pažljivo i detaljno pripremani. Tako je Kina decenijama razvijala Šangajsku berzu usmeravajući je i na trgovinu plemenitim metalima. Procenjuje se da je tokom poslednje dve decenije najmnogoljudnija zemlja uspela da preko Berze kupi preko 21.000 tonu zlata, što je uz oko 7.000 tona proizvedene iz domaćih nalazišta, sada neka vrsta zlatnog oslonca za juan, valutu u kojoj će se, bar takva su očekivanja, obavljati trgovina naftom.
Struktura rezervi
Sa druge strane, Saudijska Arabija se oslobođa višedecenijske potpune oslonjenosti na dolar i neprekidne kupovine američkih obveznica, što je decenijama bila glavna destinacija za takozvane petrodolare najprostranije zemlje na Bliskom istoku. Vezanost za američku valutu i američko tržište je bila tolika da u Rijadu i nisu imali centralnu banku, već administrativno investiciono odeljenja koje je usmeravalo ulaganja tamo gde je američki partner određivao.
Novi saudijski lider Mohamed bin Salman je učinio otklon od višedecenijskog (neravnopravnog) partnerstva sa SAD i zemlju poveo u drugom pravcu. Najbolje se vidi po udelu dolara u saudijskim deviznim rezervama - u poslednje dve sezone smanjen je za 39,2 odsto.
Promene su velikim delom izraz promenjenih interesa. Posle Drugog svetskog rata, kada je predsednik Frem Delano Ruzvelt sa saudijskim kraljem dogovorio da, zarad američke bezbednosne garancije, Rijad naftu prodaje isključivo za dolare, Ameri su bili vlasnici i nosioci najvažnijih i najmodernijih tehnologija, posebno u naftnoj privredi. Arabiji je od ključnog značaja bio razvoj upravo naftne privrede, a to tada bez Jenkija nije išlo. SAD su bile i daleko najveći kupac nafte na svetu, dakle prva mušterija Rijada.
Krađa deviza
U međuvremenu, stvari su se iz temelja promenile. Ameri sada izvoze naftu otprilike onoliko koliko je i kupuju, trend "zelene politike" sve više će ih udaljavati i od dizela i od benzina. Kina, već godinama najveći svetski uvoznik nafte, svakim danom je sve interesantniji partner Rijadu. Pri tome, najmnopgljudnija zemlja je izgradila i vodeću tehnološku silu i gradi najmodernija postrojenja, uključujući brze pruge i 5G mobilnu tehnologiju.
Do sada isključiva prodaja nafte, time i ostalih energenata, za dolare je bila glavni oslonac dolara za neprekidno šireću upotrebu američke valute u trgovini između trećih država. Time je dolar postao najtraženiji američki proizvod, a SAD su, valutnim monopolom u trgovini naftom, izgradile jedinstvenu poziciju - mogle su da gotovo neograničeno štampaju dolare bez inflatornih posledica po unutrašnje američko tržište.
Sada kada se druge valute, pre svih juan, uključuje u naftaške poslove, gubi se tačka oslonca dolara. Dodatno, poverenje u američku valutu je izgubljeno onog trenutka kada je zarobljeno 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi. Možda je to popularan potez u zapadnoj političkoj javnosti, ali svi ostali su rezonovali da ni njihove devizne rezerve iskazane kroz dolarske hartije od vrednosti nisu baš u pouzdanoj formi. Počeo je beg iz dolara, pre svega u zlato.
Četiri puta više
Tako su tokom trećeg kvartala 2022. godine centralne banke svih zemalja na globusu kupile oko 400 tona "žutog metala", četiri puta više nego godinu dana ranije. Šta više, potražnja je bila za 1.185 tona. Time je samo nastavljen trend od 2010. godine, kada su centralne banke postale neto prodavci najsjajnijeg metala, do tada su četiri decenije, od američkog napuštanja "zlatnog standarda" 1971, pretežno prodavale zlato.
U novim okolnostima i političkom ambijentu koji se gradi, traže se i novi, pouzdaniji i ravnopravniji, finansijski odnosi. Osim juana ima još valuta u kojima će se obavljati svetska trgovina. Ako ne baš po celom svetu, onda na nekom delu globusa. Svakoj valuti koja ima pretenzije za svetsku trgovinu potreban je oslonac, neka vrsta sidrišta. Boljeg od zlata teško da ima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Hronika najavljenih sankcija: Vlast o NIS-u poslednjih nedelja govori mnogo, ali kontradiktorno
04.12.2025.•
3
Sve opcije su i dalje na stolu kada je reč o NIS-u, a kupovina vremena se nastavlja uz, kako su govorili sami predstavnici vlasti, ogromne rizike za celu državu zbog produžetka platnog prometa sa NIS-om do kraja nedelje.
Sindikat Rafinerije traži sastanak sa generalnim direktorom NIS-a
04.12.2025.•
3
Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih.
SAD produžile dozvolu za određene međunarodne operacije Lukoila do aprila
04.12.2025.•
0
Sjedinjene Američke Države produžile su danas dozvolu za određene međunarodne operacije Lukoila do 29. aprila 2026.
Investicije EBRD u Srbiji premašile deset milijardi evra
04.12.2025.•
0
Investicije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Srbiji od 2001. premašile su deset milijardi evra u gotovo 400 projekata, saopštila je danas ta banka i najavila da će nastaviti da širi prisustvo u zemlji.
NBS: Nećemo dozvoliti da stabilnost finansijskog sistema bude ugrožena
04.12.2025.•
5
Narodna banka Srbije (NBS) danas je saopštila da "situaciju u kojoj je NIS prati sa punom pažnjom i da deluje u skladu sa svojim mandatom da očuva stabilnost domaćeg finansijskog sistema".
Keš kredit zbog kojeg se nećete pokajati
04.12.2025.•
0
Postoje trenuci kada vam je novac potreban brzo – da pokrijete neplanirane troškove, refinansirate postojeće obaveze ili sebi priuštite nešto što dugo želite.
Ministarstvo kontrolisalo mlekare: Da li u mleku koje pijemo ima i onog u prahu?
04.12.2025.•
7
Vanredna inspekcijska kontrola u tri kompanije za proizvodnju mleka pokazala je da nema zloupotreba mleka u prahu u UHT mleku, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Sankcije NIS-u: Jači tlači
04.12.2025.•
15
Zabrinuti iščekujemo dalji tok događaja u vezi sa Naftnom industrijom Srbije. Poprilično je hladno, ujutru se temperatura neretko spušta ispod nule.
Poljska među 20 najbogatijih zemalja na svetu: Građani ne veruju u statistiku
04.12.2025.•
2
Međunarodni monetarni fond saopštio je da Poljska sa predviđenim BDP-om od 1,04 biliona dolara za ovu godinu postaje 20. najbogatija zemalja sveta,.
Koliko Srbija ima obavezne rezerve nafte i ko ih sve skladišti
04.12.2025.•
3
Obavezne rezerve nafte i naftnih derivata se čuvaju na teritoriji Srbije i u inostranstvu (tiketi), navode iz Ministarstva rudarstva i energetike za Forbes Srbija.
Sastanak ruske i mađarske delegacije sredinom decembra u Turskoj, jedna od tema NIS
04.12.2025.•
2
Ruska i mađarska delegacija treba da se sastanu u Istanbulu sredinom meseca.
Zvezdan Terzić ulazi i u biznis sa solarnim elektranama: Gradi četiri pogona kod Rume
04.12.2025.•
26
Četiri firme čiji su suvlasnici direktor FK Crvena zvezda Zvezdan Terzić i njegov sin Nikša kreću u gradnju četiri solarne fotonaponske elektrane u Borkovcu, u blizini Rume, na zemljištu površine od skoro sedam hektara.
Bajatović: Ni nacionalizacija ni stečaj nisu dobro rešenje za NIS
04.12.2025.•
13
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da stečaj i nacionalizacija NIS-a nisu dobra rešenja.
"Kockanje" sa ekonomskom stabilnošću i građana i države: Možemo očekivati poskupljenje - svega
03.12.2025.•
39
Rešenja za ekonomsku krizu pred nama čini se da nema, sa radom su stale i pančevačka Rafinerija i Petrohemija, a predsednik države narod ubeđuje građane da nema mesta za paniku.
Budžet Srbije za 2026. netransparentan: Bez objašnjenja za Ekspo i NIS
03.12.2025.•
1
Centar za visoke ekonomske studije (CEVES) ocenio je da budžet Srbije za 2026. godinu nije u potpunosti transparentan.
NIS: Korporativne kartice funkcionalne, prodaja goriva odvija se uobičajeno i bez prekida
03.12.2025.•
10
Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da su sve korporativne kartice funkcionalne i da kompanija "nastavlja da ispunjava ugovorne obaveze prema korporativnim klijentima".
Ne utiču američke sankcije samo na Srbiju: Kako su druge države reagovale na krizu sa gorivom?
03.12.2025.•
12
Pored NIS-a, američke sankcije pogodile su i druge kompanije u evropskim zemljama u kojima udeo u vlasništvu imaju ruski Lukoil i Rosnjeft. Ipak, reakcije drugih države bile su nešto drugačije nego u slučaju Srbije.
Bivši šef OFAC-a otkrio jedan od razloga zašto Rusi nisu zainteresovani za prodaju NIS-a
03.12.2025.•
23
Kancelarija SAD-a za kontrolu strane imovine, u Srbiji poznatija kao OFAC, nije dala licencu za snabdevanje Srbije naftom, zbog čega je Rafinerija u Pančevu zaustavila rad.
Imamo li alternativu ruskom gasu?
03.12.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?
Kokotović: Pitanje NIS-a pod Putinovom ličnom kontrolom
03.12.2025.•
24
Pitanje Naftne industrije Srbije (NIS) direktno je pod ličnom kontrolom predsednika Rusije Vladimira Putina i zato vrlo mali broj ljudi zna šta se dešava.
Rafinerija stala sa radom, prete i sekundarne sankcije: Stručnjaci o tome šta nas čeka, hoće li biti goriva
03.12.2025.•
42
Obustava rada Rafinerije u Pančevu i prekid platnog prometa ugrozili bi snabdevanje domaćeg tržišta gorivom, javne finansije, ali i više od 13.000 radnih mesta, tvrde stručnjaci.
Komentari 14
nemanja
zztop
Профа
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar