Inflacija u Srbiji gura građane u siromaštvo
Nedavno je guvernerka Jorgovanka Tabaković procenila da će već početkom proleća početi smanjivanje inflacije u Srbiji, dok bi krajem godine trebalo da bude upola niža nego prošle sezone.
Međutim, iz Republičkog zavoda za statistiku je stigla vest da je rast cena u martu, u odnosu na isti mesec lane, bio čak 16,2 odsto, najviše u poslednjih godinu i po dana. Podsetimo se, godišnja inflacija je u decembru iznosila 15,1, u januaru 15,8, u februaru 16,1 odsto da bi i u martu nastavila rast.
Skuplje nego u Evropi
Zapravo, povećanje cena je već bezmalo pola godine veoma snažno, a neprekidno se uvećava, istina minimalno, i stopa rasta. Kako plata od preko 600.000 dinara štiti guvernerku od uticaja i neuporedivo većeg rasta troškova života, ženi se, valjda, pričinila prava jeftinoća na pijačnim tezgama i na rafovima po prodavnicama. Verovatno je i pročitala kako je inflacija u Evropskoj uniji sa lanjskih 8,5 spala na 7,6 odsto, pa se ponadala da će sličan trend biti i u Srbiji. Nije odolela potrebi da hrabri narod, te je ličnim promišljanjem poželela da obraduje građane.
No, život ju je demantovao. Posebno je nezgodno što je rast cena u Srbiji mnogo viši nego u bogatim evropskim zemljama. Nama po tom pitanju konkurišu jedino Crna Gora, BiH, Severna Makedonija, Bugarska i Hrvatska. Pravo je pitanje zašto inflacija tako žestoko pogađa ovaj region, inače najsiromašniji u Evropi, pa je rast cena otprilike dvostruko veći nego što je kod Evropljana na zapadu?
Obeležje siromaštva
Odgovor se može potražiti u strukturi aktuelne krize. Reč je o posledicama pandemije koja je zahvatila ceo globus, a nakon okončanja doživeli smo brz i snažan rast drastično smanjene potražnje. Poremećaj u lancima snabdevanja znatno je otežao pravovremenu distribuciju roba, a na pandemiju nadovezani geopolitički problemi rezultirali su sukobom na istoku Evrope. Poznato je da svaki rat povećava potražnju za hranom i pojedinim vidovima energije.
Nevolja je Srbije je što je na nezgodnoj geografskoj lokaciji, prilično razvijenih ekonomskih odnosa sa obe zaraćene države, Rusijom i Ukrajinom. Još je veća nevolja da je Srbija, baš kao i susedi sa Balkana, siromašna, sa karakterističnim obeležjem, visokim udelom hrane od 42 odsto u ukupnim troškovima.
Kod Evropljana na hranu ne odlazi ni 18 odsto, dok na ovaj segment potrošnje u SAD otpada jedva 12,5 odsto mesečnog prihoda. Uz to, tokom aktuelne krize ništa nije toliko poskupelo kao hrana, a najviše osnovna hrana čiji je udeo u porodičnim troškovima tim veći što je porodica siromašnija.
Rekorderi mleko i jaja
Dugo su političari pokušavali da prikriju ili relativizuju visinu porasta cene osnovnih prehrambenih artikala, ali statistika za mart mesec je neumoljiva. Mereno rastom cena od marta prošle do marta tekuće godine najviše su poskupeli mleko, sir i jaja, 42 odsto. Reč je o hrani koju koriste svi slojevi društva. Povrće je skuplje 33,4, riba 26,7, hleb i žitarice 25,2 odsto. Praktično, hrana je ta koja u Srbiji nosi gotovo 70 odsto inflacije.
Kod siromašnih je bitan i udeo sredstava za ličnu higijenu, sapuna, šampona, pasti za zube, praška za veš čiji je porast cena od marta do marta dostigao 27,6 odsto, s tim da su najviše poskupeli niže kategorije ovih roba čija je potrošnja dominantna kod porodica sa skromnijim primanjima. Kirija je poskupela visokih 26,8, odnošenje smeća 19 odsto. Cena struje je viša 18,2, gasa 19,2, ogreva čiji je masovni potrošač upravo ubogiji sloj građana- stanovnika sela i varoških periferija do kojih nije razvijen lokalni sistem grejanja - preko 40 odsto.
Ogromna suša
Gradovi su poskupljenjem "parnog grejanja" od samo 11,2 odsto (bezmalo upola niže nego što je rast cene gasa) zaštitili prvenstveno bogatije žitelje. Srećna okolnost je što je udeo gasa u energetskim troškovima relativno skroman, tek 17, naspram evropskih 34 odsto, dok Srbija potrošnju struje pokriva iz domaće produkcije, pa je manje osetila mnogostruko povećanje cene električne energije na Starom kontinentu.
Osim pandemije i rata u Evropi, prošlu godinu je obeležila i jaka suša, naročito izražena u BiH i Srbiji. Posledica je drastično manji prinos kukuruza, soje, šećerne repe, stočnih hraniva, pojedinih vrsta povrća i mleka. Naravno, manjak robe reflektovao se i kroz rast cena.
Statistika i bikini
Država je uočavala probleme. Pokušavala je da stvar poboljša ograničenjem izvoza, limitiranjem cena manjeg broja artikala, ciljnom pomoći pojedinim kategorijama stanovništva. Pitanje je koliko je bilo uspeha. Zabrana izvoza se pokazala katastrofalnom po ratare, bez sistema socijalnih karti ne postoji precizan uvid kojim grupama građana je neophodna pomoć.
Za statistiku se često kaže da je kao bikini, mnogo toga pokaže, ali prikriva ono najvažnije. Ovoga puta, međutim, martovski izveštaj Republičkog zavoda za statistiku je otkrio upravo ono najbitnije - aktuelna inflacija razara najsiromašnije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prognoza Evropske komisije: Rast ekonomije u Srbiji kratkoročan, sledi usporavanje
17.11.2026.•
1
Ekonomski rast Srbije ojačaće na kratak rok, vođen domaćom tražnjom, na 3,3 odsto ove godine i 3,8 odsto sledeće da bi zatim usporio na 2,9 odsto u 2028, predviđa Evropska komisija u jesenjim ekonomskim prognozama.
Poštanska štedionica: Deponentima Alta banke do sada isplaćeno 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara
17.11.2026.•
1
Deponentima Alta banke u stečaju isplaćeno je 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara.
PKS-u četiri milijarde dinara od članarine: Treba li ovaj namet ukinuti i šta planira Studentska lista
17.11.2026.•
18
Plaćanje članarine Privrednoj komori Srbije (PKS) je obaveza za sve registrovane privredne subjekte, uz određene izuzetke.
Uprkos podršci Trampa i Maska: Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga
17.11.2026.•
1
Upravni odbor kompanije Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga na mesto izvršnog direktora, uprkos sve glasnijim zahtevima za njegov povratak.
Majkrosoft utvrdio: Višemesečni softverski propust izazvao globalni prekid rada
17.11.2026.•
5
Kompanija Majkrosoft utvrdila je da je višemesečni softverski propust, u kombinaciji sa problemima u internim mrežnim vezama i smanjenim kapacitetom servera, izazvao globalni prekid rada njenih usluga.
Akcionari tužili Intel jer je vrednost akcija u jednom danu pala 29 odsto
17.11.2026.•
1
Akcionari Intela podneli su tužbu protiv kompanije zbog obmanjivanja investitora i prikrivanja posledica usporavanja prodaje ličnih računara, što je doprinelo padu vrednosti akcija firme za 29 odsto u jednom danu.
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
2
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
1
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
8
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
4
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Komentari 20
Куп је битан
Sabahudin
Nena
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar