"Srbija kao Eldorado za loše poslodavce": Satnica u EU 39 evra, u Srbiji oko pet
U Srbiji je, prema proračunima Sindikata "Sloga", prosečna cena rada po satu oko 613 dinara, što je pet puta manje nego u zemljama EU.
						
																									
																	Foto: Pixabay
															
	Prema podacima Nemačkog Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), prosečni troškovi rada po satu u toj zemlji su oko 39,50 evra. U zemljama, članicama EU iznose u proseku oko 30,50 evra. 
															
                                
                                
                                
                                
							
							
	"Velika razlika jasno ukazuje da se Srbija nalazi na samom dnu Evrope, a radnici zarobljeni u kandžama siromaštva, niske satnice i nepravde", kaže Sloga
							                                
							
                            
                            
                            
                            
                            
	U ovom sindikatu kažu da su komponente u ceni izračunjavanja satnice:
	- bruto plate zaposlenih, 
	- topli obrok, dnevnice i regres, 
	- troškovi odlaska i dolaska na rad, 
	- plaćeni dani za državne praznike, 
	- porezi i socijalni doprinosi koje poslodavac plaća državi,
	- izdaci poslodavca za profesionalno usavršavanje i obrazovanje radnika i drugi izdaci.
	"Ovo su alarmantni podaci koji naglašavaju preku potrebu za ubrzanim procesom pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, jer su povećanje satnice i unapređenje uslova rada od suštinskog značaja kako bi se sprečio masovni odlazak naših radnika u potrazi za boljim zaposlenjem u inostranstvu. Brža integracija u EU omogućila bi pristup fondovima i politikama koje bi podržale ekonomski rast i razvoj, istovremeno promovišući socijalnu koheziju i bolje uslove rada za sve građane Srbije", kažu u Slozi.
	Dodaju da Srbija nema drugu alternativu, jer će u suprotnom ostati "Eldorado" za loše poslodavce i uvoz jeftine radne snage sa elementima trafikinga, a stanovništvo će nastaviti sa odlaskom iz zemlje zbog narastajućeg siromaštva.
	Kako se kreće cena satnice u EU?
	Poslodavci u industriji i uslužnim delatnostima u Evropskoj uniji plaćali su 2022. godine za sat rada u proseku 30,50 evra, a najskuplji su bili troškovi rada po satu u Luksemburgu, i to 50,90 evra.
	Nemački Savezni zavod za statistiku Destatis saopštio je da je Nemačka, sa prosečnim troškovima rada po satu od 39,50 evra, bila na sedmom mestu među 27 članica EU. Na tom mestu se nalazi još od 2019. godine.
	Prosek u 20 članica EU koje kao zajedničku valutu koriste evro bio je 34,30 evra po satu, prenosi portal Biznis.rs.
	Odmah iza Luksemburga po visini troškova rada po satu je Danska, sa 46,80 evra, a sledi Belgija sa 43,50. Ispred Nemačke su, sa neznatno višom cenom sata rada Francuska, Holandija i Švedska, a odmah iza nje je Austrija sa 39 evra. 
	Na začelju je Bugarska u kojoj su poslodavci u 2022. u proseku plaćali po satu rada 8,20 evra. Ispred Bugarske su Rumunija (9,50), Mađarska (10,70) i Hrvatska (12,10 evra). Najbliža evropskom proseku je Italija sa 29,40 evra.
	Cena radnog sata dobija se kada se troškovi proizvodnje u jednoj godini podele sa ukupnim brojem radnih sati.
                                                            
                                                                    
                                    
                                                                
                            
	Prema podacima Zavoda za statistiku, troškovi rada po satu su u proteklih deset godina u EU porasli u proseku za 25 odsto, ili 6,10 evra, ali je taj rast bio veoma različit među zemljama članicama. S obzirom na nisku polaznu osnovu, procentualno najveći rast bio je u zemljama istočne i jugoistočne Evrope. Tako je od 2012. u Bugarskoj iznosio plus 141,2 odsto, Rumuniji 131,7 odsto, Litvaniji 122 odsto i Letoniji 103,3  odsto.
	U apsolutnom iznosu, troškovi sata rada su u tom periodu najviše porasli u Luksemburgu - 15,40 evra. U Švedskoj je rast iznosio 2,80 evra, odnosno 7,5 odsto, a u Italiji 1,70 evra, odnosno 6,1 odsto. U Nemačkoj su troškovi rada po satu od 2012. porasli za devet evra, onosno više od evropskog proseka.
	Jedina zemlja u kojoj se cena rada po satu smanjila je Grčka, i to za 1,20 evra (7,6 odsto) u odnosu na 2012.
								
								
							Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Arktička ruta: Kraći put od Kine do Evrope
													03.11.2025.•
													
														
														2													
												
												
													Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik. 												
											Ministarka trgovine: Trgovinski lanac Karfur zainteresovan za dolazak u Srbiju
													03.11.2025.•
													
														
														4													
												
												
													Ministarka trgovine Jagoda Lazarević razgovarala je danas sa predstavnicima međunarodnog trgovinskog lanca Karfur (Carrefour), koji je zainteresovan za ulazak na srpsko tržište.												
											ECB: Troškovi uvođenja digitalnog evra iznosiće oko 1,3 milijarde evra
													02.11.2025.•
													
														
														1													
												
												
													Troškovi uvođenja digitalnog evra do 2029. godine iznosiće oko 1,3 milijarde evra, a godišnje održavanje biće oko 320 miliona evra, najavila je Evropska centralna banka.												
											Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU povećan za sedam odsto u odnosu na prošlu godinu
													02.11.2025.•
													
														
														1													
												
												
													Evropska unija je iz Rusije uvezla u prvoj polovini ove godine tečni prirodni gas (LNG) u vrednosti od 4,5 milijardi evra.												
											Bela kuća objavila detalje američko-kineskog sporazuma o trgovini
													02.11.2025.•
													
														
														1													
												
												
													Kineska vlada ukinuće restrikcije na izvoz kritičnih minerala, obustaviće izvoz hemikalija u Severnu Ameriku potrebnih za prozvodnju fentanila i nastaviće protok poluprovodnika za automobile.												
											Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
													02.11.2025.•
													
														
														34													
												
												
													Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake. 
												
											Bugarska razmišlja da zatraži izuzeće od sankcija Lukoilu: Strahuje se od mogućeg pada vlade
													01.11.2025.•
													
														
														2													
												
												
													Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.												
											Izvoz ruskog gasa u Evropu preko Turskog toka dostigao rekord u oktobru
													01.11.2025.•
													
														
														4													
												
												
													Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda Turski tok dostigao je u oktobru rekordnih 1,68 milijardi kubnih metara.												
											Vlasnici pumpi u Srbiji o tome očekuju li vozače nova poskupljenja goriva
													01.11.2025.•
													
														
														11													
												
												
													Cena goriva je najniža kada se nabavlja kod Naftne industrije Srbije (NIS), a druga rešenja za nabavku derivata biće skuplja, ocenjuje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
												
											Narodna banka Srbije od 1. decembra uvodi elektronske menice
													31.10.2025.•
													
														
														1													
												
												
													Narodna banka Srbije (NBS) najavila je da će 1. decembra početi da radi Centralni registar elektronskih menica (CReM).												
											Nove cene goriva: Poskupeli i dizel i benzin
													31.10.2025.•
													
														
														14													
												
												
													Evrodizel i benzin poskupeli su u odnosu na prethodnu nedelju. 												
											Nikolić: MMF ocenio da je srpska ekonomija i dalje veoma stabilna, snažna i otporna
													31.10.2025.•
													
														
														4													
												
												
													Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da je ocena MMF-a nakon posete Srbiji veoma korektna.												
											Slovenija planira da "panda obveznicama" privuče kineske investitore
													30.10.2025.•
													
														
														5													
												
												
													Slovenija planira da sledeće godine emituje "panda obveznice" u vrednosti pet milijardi juana (700 miliona dolara) u sklopu strategije za dalje otvaranje njene ekonomije u uslovima pojačanih trgovinskih tenzija.												
											Postignut sporazum Misije MMF-a sa vlastima Srbije
													30.10.2025.•
													
														
														3													
												
												
													Misija MMF-a saopštila je da je sa vlastima Srbije postigla sporazum u okviru druge revizije tekućeg nefinansijskog aranžmana (Instrument za koordinaciju politika-PCI), koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.												
											NBS: Štednja u Srbiji nastavlja da raste
													30.10.2025.•
													
														
														3													
												
												
													Narodna banka Srbije saopštila je da dinarska i devizna štednja u Srbiji nastavljaju da rastu i dostižu rekordne nivoe i tokom ove godine, uprkos pojačanim globalnim neizvesnostima.												
											Evropska centralna banka zadržala važeće kamatne stope
													30.10.2025.•
													
														
														0													
												
												
													Evropska centralna banka (ECB) zadržala je važeće kamatne stope jer se inflacija u zoni evra vratila na oko ciljnih dva odsto, a privreda izgleda otporno, izjavila je danas predsednica te banke Kristin Lagard.												
											Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
													30.10.2025.•
													
														
														26													
												
												
													Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.												
											Vučić: Drago mi je za prodaju Lukoila u Srbiji, ali nama ostaje veći deo problema - NIS
													30.10.2025.•
													
														
														5													
												
												
													Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dobro što je ruska naftna kompanija Lukoil koja je pod sankcijama, a posluje i u Srbiji, dogovorila prodaju svoje imovine van Rusije.
												
											NBS: Navodi da će centralnoj banci biti uvedene sankcije zbog Dina kartica - širenje panike
													30.10.2025.•
													
														
														6													
												
												
													Narodna banka Srbije saopštila je da je neosnovano širenje panike objava u medijima da su zbog plaćanja Dina karticom na pumpama NIS-a sankcije centralnoj banci "gotovo izvesne".
												
											Poznato ko će kupiti Lukoil u Srbiji
													30.10.2025.•
													
														
														10													
												
												
													Kompanija Lukoil saopštila je da je s Gunvor grupom dogovorila prodaju celokupne svoje imovine u inostranstvu. 
												
											Frilenseri još danas imaju vremena da podnesu poresku prijavu - onda slede penali
													30.10.2025.•
													
														
														1													
												
												
													Frilenseri imaju rok do 30. oktobra da podnesu poreske prijave za treći kvartal u ovoj godini. 
												
											
                                                                                                                
						
						
						
													
													
													
													
													
													
													
													
													
													
													
													
													
														
													
													
													
													
													
													
Komentari 21
@Mile
marks
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar