"Srbija kao Eldorado za loše poslodavce": Satnica u EU 39 evra, u Srbiji oko pet
U Srbiji je, prema proračunima Sindikata "Sloga", prosečna cena rada po satu oko 613 dinara, što je pet puta manje nego u zemljama EU.
Prema podacima Nemačkog Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), prosečni troškovi rada po satu u toj zemlji su oko 39,50 evra. U zemljama, članicama EU iznose u proseku oko 30,50 evra.
"Velika razlika jasno ukazuje da se Srbija nalazi na samom dnu Evrope, a radnici zarobljeni u kandžama siromaštva, niske satnice i nepravde", kaže Sloga
U ovom sindikatu kažu da su komponente u ceni izračunjavanja satnice:
- bruto plate zaposlenih,
- topli obrok, dnevnice i regres,
- troškovi odlaska i dolaska na rad,
- plaćeni dani za državne praznike,
- porezi i socijalni doprinosi koje poslodavac plaća državi,
- izdaci poslodavca za profesionalno usavršavanje i obrazovanje radnika i drugi izdaci.
"Ovo su alarmantni podaci koji naglašavaju preku potrebu za ubrzanim procesom pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, jer su povećanje satnice i unapređenje uslova rada od suštinskog značaja kako bi se sprečio masovni odlazak naših radnika u potrazi za boljim zaposlenjem u inostranstvu. Brža integracija u EU omogućila bi pristup fondovima i politikama koje bi podržale ekonomski rast i razvoj, istovremeno promovišući socijalnu koheziju i bolje uslove rada za sve građane Srbije", kažu u Slozi.
Dodaju da Srbija nema drugu alternativu, jer će u suprotnom ostati "Eldorado" za loše poslodavce i uvoz jeftine radne snage sa elementima trafikinga, a stanovništvo će nastaviti sa odlaskom iz zemlje zbog narastajućeg siromaštva.
Kako se kreće cena satnice u EU?
Poslodavci u industriji i uslužnim delatnostima u Evropskoj uniji plaćali su 2022. godine za sat rada u proseku 30,50 evra, a najskuplji su bili troškovi rada po satu u Luksemburgu, i to 50,90 evra.
Nemački Savezni zavod za statistiku Destatis saopštio je da je Nemačka, sa prosečnim troškovima rada po satu od 39,50 evra, bila na sedmom mestu među 27 članica EU. Na tom mestu se nalazi još od 2019. godine.
Prosek u 20 članica EU koje kao zajedničku valutu koriste evro bio je 34,30 evra po satu, prenosi portal Biznis.rs.
Odmah iza Luksemburga po visini troškova rada po satu je Danska, sa 46,80 evra, a sledi Belgija sa 43,50. Ispred Nemačke su, sa neznatno višom cenom sata rada Francuska, Holandija i Švedska, a odmah iza nje je Austrija sa 39 evra.
Na začelju je Bugarska u kojoj su poslodavci u 2022. u proseku plaćali po satu rada 8,20 evra. Ispred Bugarske su Rumunija (9,50), Mađarska (10,70) i Hrvatska (12,10 evra). Najbliža evropskom proseku je Italija sa 29,40 evra.
Cena radnog sata dobija se kada se troškovi proizvodnje u jednoj godini podele sa ukupnim brojem radnih sati.
Prema podacima Zavoda za statistiku, troškovi rada po satu su u proteklih deset godina u EU porasli u proseku za 25 odsto, ili 6,10 evra, ali je taj rast bio veoma različit među zemljama članicama. S obzirom na nisku polaznu osnovu, procentualno najveći rast bio je u zemljama istočne i jugoistočne Evrope. Tako je od 2012. u Bugarskoj iznosio plus 141,2 odsto, Rumuniji 131,7 odsto, Litvaniji 122 odsto i Letoniji 103,3 odsto.
U apsolutnom iznosu, troškovi sata rada su u tom periodu najviše porasli u Luksemburgu - 15,40 evra. U Švedskoj je rast iznosio 2,80 evra, odnosno 7,5 odsto, a u Italiji 1,70 evra, odnosno 6,1 odsto. U Nemačkoj su troškovi rada po satu od 2012. porasli za devet evra, onosno više od evropskog proseka.
Jedina zemlja u kojoj se cena rada po satu smanjila je Grčka, i to za 1,20 evra (7,6 odsto) u odnosu na 2012.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
0
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
2
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
0
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
2
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
12
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
5
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Ćulibrk o povećanju kamatne stope NBS: Signal da će inflacija biti veća od planirane
12.11.2026.•
9
Povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije na šest odsto signal je da će inflacija biti veća nego što je planirano, ocenio je glavni urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk za N1.
Marketi Idea, Roda i Merkator: Nastavljamo redovno poslovanje, snabdevanje neometano
12.11.2026.•
3
Prodavnice Idea, Roda i Merkator nastavljaju sa radom, a snabdevanje maloprodajne mreže se odvija nesmetano, saopštila je kompanija Idea marketi.
Rafinerija u Pančevu sprema se za obustavu proizvodnje zbog havarije na JANAF-u
12.11.2026.•
5
Rafinerija u Pančevu smanjila je obim proizvodnje naftnih derivata, a priprema se i za potpunu obustavu zbog prekida transporta sirove nafte naftovodom JANAF, nezvanično saznaje N1.
Narodna banka Srbije povećala kamatnu stopu na šest odsto
12.11.2026.•
5
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) danas je odlučio da zaoštri monetarne uslove povećavajući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od šest odsto, saopštila je NBS.
Poštanska štedionica: Ne može se odgovornost za nedostatak novca na šalterima prebacivati na banku
12.11.2026.•
8
Banka Poštanska štedionica odbacila je tvrdnje Pošte Srbije da joj za isplatu penzija nije obezbedila dovoljno gotovine.
Počelo zakazivanje termina u Poštanskoj štedionici za isplatu novca klijentima Alta banke
12.11.2026.•
4
Banka Poštanska štedionica objavila je da je klijentima Alta banke u stečaju omogućeno zakazivanje termina za isplatu osiguranih depozita.
Srbija sa novom vlašću i Kina: "Odnosi će se ohladiti, ali se nastavlja saradnja uz strožu kontrolu"
11.11.2026.•
27
Peking poručuje da je spreman da sa novom srpskom vladom jača političko poverenje i širi praktičnu saradnju.
Penzionera sve više, radnika sve manje
11.11.2026.•
19
Sve vlasti na svetu vole da ističu one parametre koji bi mogli ukazivati na nešto bolji učinak tokom njihovog upravljanja.
Komentari 21
@Mile
marks
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar