
Besplatni udžbenici za sve đake u Srbiji koštali bi 0,1 odsto BDP-a: Šta je onda problem?
Prosečna porodica sa tri đaka u školi za udžbenike u proseku izdvaja više od 40.000 dinara, a roditelji se uporno suočavaju sa problemima.

Foto: 021.rs
Iako bi im besplatni udžbenici olakšali pritisak na budžet, kao zamenu za to pristaju na polovne. Međutim, i tu nailaze na problem, piše Euronews Srbija.
Roditelji beogradskih đaka ove godine nisu plaćali knjige, već je kupovinu udžbenika za sve osnovce i srednjoškolce finansirao Grad. Odluka Beograda pokrenula je lavinu - treba li udžbenici da budu besplatni za sve đake u Srbiji?
Za roditelje koji imaju decu školskog uzrasta septembar predstavlja ozbiljan udar na kućni budžert. Nisu tu samo udžbenici već i rančevi, pribor, odeća, obuća.
Mogu li udžbenici biti besplatni za sve?
A mogu li udžbenici u Srbiji biti besplatni za sve, pitanje je koje se poslednjih dana najčešće postavlja.
Jelena Žarković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu smatra da mogu i da bi to, prema njenoj računici, koštalo 0,1 odsto BDP-a.
"Pitanje je samo da li bi se neka druga davanja za obrazovanje smanjila. Svakako to ne bi trebalo da bude na lokalnim samoupravama, već da pređe na centralni, republički nivo", navela je ona.
Smatra da je kvalitet udžbenika važan za uspeh obrazovnog procesa, a da se sa liberalizacijom tržišta izdavača, koja je krenula pre 20 godina, uspeh učenika nije poboljšao. Čak naprotiv. Mnoga međunarodna testiranja pokazuju da su postignuća učenika iz Srbije ispod međunarodnog proseka.
Kada bi država preuzela na sebe da finansira udžbenike, kako kaže, zadovoljni bi bili izdavači, jer bi imali sigurnog kupca, ali i roditelji jer ne bi morali da finansiraju udžbenike. Za nju je korak pre toga upravo pitanje kakvog su kvaliteta udžbenici i šta dobijaju deca.
Upitana da li je populistički potez što je Grad Beograd nabavio udžbenike za đake u prestonici i da li je opravdano što se roditelji u ostatku Srbije bune, ona smatra da je negodovanje nastalo s razlogom.
"Znamo da već sada postoje velike nejednakosti", navela je prof. Žarković.
Pojašnjava da su na PISA istraživanju analizirana postignuća učenika koji su iz socijalno ugroženih porodica i koja su iz "gornjih slojeva društva", te da se došlo do zaključka da deca iz siromašnih porodica zaostaju i dve školske godine za decom bogatijih roditelja.
Lužanin: Sve što se tiče školovanja treba da bude besplatno
Tema besplatnih udžbenika ne pojavljuje se prvi put u javnosti.
Pre više od deceniju i po Dragoljub Mićunović ju je pokrenuo. Uporište je našao u Ustavu Srbije da je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno.
U periodu kada je Žarko Obradović bio ministar prosvete krenulo se u realizaciju te ideje, ali sukcesivno.
Jedne godine su besplatne udžbenike dobili svi prvaci, naredne je uključen i drugi razred i tako redom. Došlo se do besplatnih udžbenika za sve niže razrede osnovne škole, s tim što su ih učenici na kraju godine vraćali, kako bi ih koristila naredna generacija.
Zorana Lužanin sa PMF-a u Novom Sadu smatra da bi sve što se tiče školovanja do fakulteta trebalo da bude besplatno i dostupno.
Dodaje da je PISA istraživanje pokazalo da samo u osnovnom obrazovanju imamo pravednost obrazovanja, a da već u srednjem i visokom nema te pravednosti.
"Mi nemamo prave stipendije, gde bi darovitu decu iz osnovne škole, bez obzira na status porodice, usmeravali ka gimnazijama, da kasnije upisuju fakultete i budu vrsni lekari. Sada imamo situaciju da ako je dete talentovano, ali je iz porodice sa malim primanjima, ono neće stići na fakultet. Fakultet i kada ste na budžetu više nije besplatan", rekla je Lužaninin.
Ističe da se zalaže za besplatne udžbenike, ali da korak pre toga mora biti da se revidiraju udžbenički kompleti i vidi da li su sve te knjige potrebne.
"Vi sada imate gramatiku iz srpskog jezika za peti, šesti, sedmi, osmi razred. Kada ih uporedite one su veoma slične. Imamo četiri gramatike, umesto da postoji jedna. U budžetu se mogu naći pare, ali je pitanje da li to u ovom trenutku treba uraditi, dok se tačno ne reguliše šta je štampani udžbenik", objašnjava ona.
Navodi i da su trenutne cene udžbenika predimenzionirane, da ih izdavači svake godine menjaju i da se loša poruka šalje kada na kraju školske godine vidimo u kontejneru skoro nove udžbenike.
"Kada bih mogla da biram prednost bih uvek dala nastavnim sredstvima koji omogućavaju očeniku, posebno u osnovnoj školi, otkrivanje. Taj pristup da učenik otkriva daleko je bolji pristup. Učenje prirodnih nauka bez dobrih laboratoja ničemu ne služi. Moramo da imamo male školske mikroskope, epruvete", navela je Lužanin.
Na tržištu danas postoji oko 15 izdavača udžbenika. Da bi se neki udžbenik našao u školi prethodno mora biti odobren i da se nađe u Katalogu udžbenika. Koji od odobrenih udžbenika i kog izdavača će učenici da koriste, biraju škole.
Lužanin se pita kako nastavnici mogu da izaberu udžbenike kada nemaju mogućnost da pogledaju na jednom mestu udžbenike svih izdavača.
To obično ide tako što veći izdavači dođu u školu i predstave svoje udžbenike, te se nastavnici odlučuju za njih.
"Gde je najveći upliv izdavača - oni uz udžbenike rade i pripremu časa nastavnicima. E, to nije dobro. Kako može izdavač da napravi pripremu časa", pita se Lužanin.
Smatra da je na delu odavno raslojavanje društva, da će moći da studiraju samo deca iz većih gradova - Beograda i Novog Sada.
"Sa besplatnim udžbenicima samo dolivamo ulje na vatru. Beograd možda ima sredstva da kupi i opremu za laboratorije, ali manje, siromašne lokalne samouprave to ne mogu", zaključila je ona.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
2
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
0
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
5
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
28
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
8
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
16
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
Komentari 27
Drale
Vrzač
Velja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar