Leks specijalis za Ekspo: Bojazan da će stotine miliona evra biti potrošeno dogovorom, bez tendera
Prema predlogu budžeta za 2024. godinu, koji je početkom oktobra usvojila Vlada Srbije, za specijalizovani Ekspo 2027 u narednoj godini predviđeno je 22,6 milijardi dinara.
Kako piše Danas, do roka za realizaciju projekta u planu je da bude izdvojeno još dva puta toliko.
Za pripremu ove izložbe biće pripremljen leks specijalis, koji isključuje obavezu države da raspisuje tendere za javne nabavke u okviru ovog projekta. I dok nadležni tvrde da se poseban zakon usvaja kako bi ubrzao realizaciju Ekspoa, stručna javnost upozorava da njegova primena otvara prostor za netransparentnost i različite ekonomske malverzacije, koje mogu voditi poremećaju konkurencije i povećanju javnog duga.
Prema rečima Nemanje Nenadića, programskog direktora "Transparentnosti Srbija", najveći problem u primeni ovog zakona leži u isključenju primene Zakona o javnim nabavkama, što bi, kako upozorava, rezultiralo situacijom u kojoj uslovi za izbor izvođača radova nisu detaljni i pravedni.
"Realnu opasnost primena leks specijalisa predstavlja moguće propisivanje diskriminatornih uslova za izvođače radova, koje neće biti moguće osporiti ni pred jednim državnim organom. Usled toga, realno je očekivati da će konkurencija za dobijanje poslova biti manja, nego što bi bila da se Zakon primenjuje. Svi ti faktori mogu dovesti do toga da Srbija plati EXPO više nego što bi morala. Koliko radovi realno vrede, jedino se može znati u uslovima pune konkurencije", objašnjava sagovornik beogradskog lista.
Nenadić napominje da, čak i kada se primenjuje Zakon o javnim nabavkama, u Srbiji konkurencija nije velika, jer kako kaže, mnoge firme ne žele da podnesu ponudu ili žalbu, kako se ne bi zamerile nadležnima.
"Neretko odluče da se ne uključe u javnu nabavku, kako ne bi ugrozili svoje mogućnosti za dobijanje nekih budućih poslova. To znači da primena Zakona nije nužno i garancija da ćemo imati maksimalnu konkurenciju, a ako se on ne primenjuje - situacija samo može biti lošija", poručuje programski direktor Transparentnosti.
On podseća da postoji više primera koji dokazuju da je leks specijalis podloga za manipulisanje tržišnim uslovima, u kojima dolazi do favorizovanja određenih kandidata i diskriminisanja ostalih.
Sa druge strane, Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže za Danas da se leks specijalis u ovom slučaju uvodi da bi se ispunili rokovi koje Srbija ima kao domaćin specijalizovanog EKSPO-a.
"Imajući u vidu kompleksnost građevinskih i infrastrukturnih radova, period do 2027. godine je relativno kratak za realizaciju. Srbija ima obavezu da sagradi EKSPO u skladu sa propisanim standardima, te leks specijalis treba da ubrza procese izgradnje čitavog kompleksa. To znači da, ako neko ima zemljište na datoj lokaciji, ne može usporavati proces realizacije projekta, već će biti obeštećen ubrzanom procedurom", pojašnjava Stanić.
Nasuprot tome, savetnik za razvoj i investicije Mahmud Bušatlija sugeriše da primena leks specijalisa ne mora nužno biti loš potez, ali u državama koje imaju jasno definisane norme, što u Srbiji, kako ističe, nije slučaj.
"Leks specijalis se kod nas odomaćio, pa kada treba nekome pomoći da zaradi pare, uvode se posebni zakoni. Ovaj zakon ima nekog smisla u građevinarstvu u situacijama kada je nešto potrebno brzo uraditi. U takvom kontekstu, leks specijalis može odstupiti od važećih normi, za ustupanje radova na primer. Sve to se može izvesti na način da se građani ne oštete, i da javni interes ostane zaštićen. Takva praksa je izvodljiva u uređenoj zemlji, koja ima jasno definisane standarde i norme u građevinarstvu. Ipak, mi više nemamo ni Zavod za standardizaciju, ni preduzeće koje se staralo o praćenju normi. Pošto nema ta dva izvora podataka, ne može se poslovati kako treba, ali može drugačije", upozorava savetnik za razvoj i investicije.
Bušatlija ističe da se bez obaveze prema Zakonu o javnim nabavkama, poslovi sklapaju putem direktnih ugovora, bez dokaza da ponuđač predlaže ispravnu cenu.
"Ako se ne zna šta je standard i koje su norme, cenovnik se ne može proveriti. To je prostor u kom se zarađuju pare na grbači građana, s obzirom da se projekat finansira iz budžeta. Osvrt na ranija iskustva sa primenom leks specijalisa podseća nas da nije isključeno da ćemo projekat platiti više nego što bi zapravo trebalo. Od pre dve decenije krenulo je pravljenje zakona takvih da na njima još samo fali slika onoga za koga se prave, ali su potpisani u njemu pa ih možemo prepoznati i bez nje", kaže Bušatlija.
Danasov sagovornik naglašava da ulaganje u projekte koji ne ostvaruju profit Srbiju vuče u sve veći javni dug, te da, stoga, poslovi bez profita ustvari predstavljaju subvencije.
"To znači da je država nekome dala pare, ne očekujući da će se one vratiti. Država investira naš novac, te je obaveza da najmanje moguće potroši na investicije, ali ne na uštrb kvaliteta radova ili rokova. Kada postoji pogodba u kojoj je nedokučiv način na koji je napravljena cena pojedinačnih postavki projekta, onda se dešava da se investira daleko više nego što investicija objektivno može doneti profita. Ako je investicija skuplja od povraćaja, javlja se javni dug, koji kod nas raste bez kontrole, i to zbog činjenice da se uzimaju krediti da bi se vratili prethodni. Isto će se nastaviti i u slučaju EKSPO-a, iako će 'opravdanje' za leks specijalis ležati u tome da je zakon neophodno doneti, kako bi se izbegla odlaganja realizacije zbog potencijalnih žalbi koje bi zaustavile radove", zaključuje Bušatlija.
Kada je reč o potencijalnim zloupotrebama ovog zakona, član Saveta za borbu protiv korupcije Dušan Slijepčević kaže za Danas da detaljnije proučavanje leks specijalisa za EKSPO tek sledi, te da će najverovatnije u narednim danima Savet izneti svoj stav o njemu.
"Sa uvođenjem leks specijalisa upropašćen je pravosudni i zakonodavni sistem u našoj državi. Ova tema zahteva ozbiljnu pažnju, jer se iz aviona vidi da je koruptivna stvar. Čim se ukidaju javne nabavke, jasno je da je dogovoreno unapred", poručuje Slijepčević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
09.11.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto
"Tesla" obustavlja proizvodnju sajbertraka, proizvodiće sajbertaksije
08.11.2026.•
2
Tesla, kompanija američkog bilionera Ilona Maska, zvanično je objavila da će proizvodnju pikap vozila "sajbertrak" postepeno obustaviti do polovine 2027. godine.
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto, ali je porasla inflacija
08.11.2026.•
0
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem tromesečju povećan je za četiri odsto međugodišnje, ali je povećana i inflacija, navedeno je u mesečnom časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Marković: Struja će morati da poskupi u 2027. godini
08.11.2026.•
7
Struja će u Srbiji u 2027. morati da poskupi, a za gas treba napraviti strategiju diversifikacije mreže snabdevanja.
Evro i do 120 dinara: "Pojedine menjačnice pokušavaju da se okoriste trenutnom situacijom"
08.11.2026.•
16
U pojedinim menjačnicama evro se prodaje za 119, pa čak i 120 dinara, dok je zvanični srednji kurs gotovo nepromenjen.
Vlada Srbije produžila privremeno smanjenje akciza na derivate nafte do 15. novembra
07.11.2026.•
1
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je odluku o produženju roka privremenog smanjenja akciza na derivate nafte za 25 odsto.
NPS: Hitno isplatiti subvencije poljoprivednicima, odlazeća vlast ih tretira kao taoce
07.11.2026.•
6
Narodni pokret Srbije (NPS) zatražio je danas da se hitno isplate ranije ugovorene subvencije poljoprivrednicima.
Zašto evra nije bilo u menjačnicama nakon što je Alta banci oduzeta dozvola za rad?
07.11.2026.•
17
Finansijski stručnjak Vladimir Vasić objasnio je zašto evra nije bilo u menjačnicama, nakon što je oduzeta dozvola za rad Alta banci, ali i kako to menjačnica raspolaže evrima.
NBS objavila račune za otplatu kredita Alta banke i upozorila građane na moguće prevare
06.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) uputila je obaveštenje građanima i korisnicima kredita kod Alta banke Beograd u stečaju, u kojem objašnjava način daljeg izmirenja obaveza i upozorava na opasnost od potencijalnih prevara.
Isplata osiguranih depozita Alta banke počinje 13. novembra: Evo koja dokumenta treba poneti
06.11.2026.•
2
Isplata osiguranih depozita koje su građani, preduzetnici i mikro, mala i srednja preduzeća imali u Alta banci u stečaju počeće u petak, 13. novembra, preko Banke Poštanska štedionica.
DDOR osiguranje na prvom mestu među osiguravačima po reputaciji poslodavca
06.11.2026.•
0
DDOR osiguranje zauzelo je prvo mesto među osiguravajućim kompanijama u istraživanju Top 100 Employer Brands Srbija 2026/2027.
Objavljene nove cene goriva
06.11.2026.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić o neisplaćenim subvencijama: Građani na izborima odlučili drugačije, nema potrebe za žurbom
06.11.2026.•
31
Poljoprivrednici i dalje čekaju isplatu drugog dela podsticaja za biljnu proizvodnju, dok su u Beogradu poništene već odobrene subvencije za investicije.
Agencija za osiguranje depozita dala uputstvo korisnicima kredita u Alta banci o plaćanju obaveza
06.11.2026.•
3
Agencija za osiguranje depozita objavila je uputstvo o tome kako korisnici kredita u Alta banci mogu da izmire svoje obaveze.
NBS: Kurs dinara stabilan, finansijski sistem nije ugrožen
06.11.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je kurs dinara stabilan, a finansijski sistem države nije ugrožen.
Profesor Đukić: Stečaj Alta banke preliće se pre ili kasnije na državni budžet
06.11.2026.•
8
Profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić ocenio je da će se negativne posledice stečaja Alta banke pre ili kasnije u nekoj meri preliti i na budžete lokalnih samouprava, a onda i na republički budžet.
Kako će spajanje Gigatrona i Big Banga uticati na tržište elektronske opreme?
06.11.2026.•
6
Gigatron je i do sada bio najveći lanac prodavnica tehnike u Srbiji, a spajanjem sa BigBangom nastaće ubedljivo najveći igrač.
Studentska lista pozvala na smirenost zbog informacija o Poštanskoj štedionici
06.11.2026.•
19
Studentska lista pozvala je građane da ostanu smireni i da se oslanjaju na proverene informacije o poslovanju Poštanske štedionice, jer, kako navode, mere za očuvanje likvidnosti banke već se primenjuju.
NBS: Dinar sutra najslabiji prema evru ove godine, kurs 117,60
05.11.2026.•
2
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,6089 dinara za jedan evro, što je najslabija vrednost dinara u odnosu na evro u ovoj godini, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Studentski plan za finansije: Evo šta će biti sa javnim preduzećima
05.11.2026.•
83
Studentski plan sumira politički program nove skupštinske većine, a ekonomska pitanja svrstavaju visoko na spisku oblasti koja će im biti u fokusu.
Može li se novac poverilaca Alta banke naplatiti iz lične imovine Davora Macure?
05.11.2026.•
16
Akcionarska društva, kao što je Alta banka, podrazumevaju ograničenu odgovornost vlasnika do nivoa njihovog uloga, ali ne ulazak u njihovu ličnu imovinu kada je ta banka u stečaju", rekao je Dejan Šoškić.
Komentari 15
Fića
"Za našu decu" kuće i stanovi po belom Svetu, a ostali da otplaćuju kredite.
Ah, "kad dođu Žuti ljudi da piju vodu sa Morave...", možda shvate i na'prdni glasači u šta su nas sve uvalili...?!
Otišao iz Srbije
Limanac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar