
Trpeza s gorkim zalogajima inflacije: Ko je zapalio cene?
Inflacija je obeležila i ovu godinu. S početnih 15, pa rekordnih 16,2 odsto, godinu završavamo sa stopom od oko 8 odsto.

Foto: Pixabay
Za građane je zapravo najvažnija stopa inflacija koja se odnosi na ono na šta troše najveći deo novca, a to je hrana, piše RTS.
Novinarka RTS-a Anica Telesković kaže da će novogodišnja trpeza biti u proseku 8 odsto skuplja nego prošle godine. Ali ističe i da svako ima neku svoju, ličnu, porodičnu inflaciju u zavisnosti od toga šta kupuje.
"Ono što se najčešće javlja kao zabuna, onda kada se kaže da je inflacija prepolovljena, da je pala sa negde 16 na 8 odsto. Onda se to vrlo često i u medijima javlja kao zabuna, da su cene počele da padaju. To ne znači da su cene počele da padaju, već da je samo spor rast", ukazuje u proseku.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije objašnjava da je definicija inflacije opšti porast cena i da je bitno, čak poželjno, da ona bude negde na nivou oko 2 procenta. Primer su, kaže, zemlje koje imaju imaju problem deflacije, što utiče loše na privredni rast.
Kada se govori o pokretačima inflacije, pre svega hrani i energentima, prema poslednjem merenju, prosečna inflacija je oko 8 odsto, dok je cena hrane porasla u proseku za 9 procenata.
"Činjenica je da se inflacija sada stabilizovala, da će nastaviti da pada i da će verovatno u drugoj polovini naredne godine ući u cilj Narodne banke Srbije, da se kreće oko 3-4 odsto, što ukazuju i sva očekivanja na širem globalnom nivou", ocenjuje Stanić.
Dodaje i da je u izveštaje MMF-a, da je inflacija nešto što prolazi, ali je svoje posledice ostavila.
Da bi inflacija ostala na ovom nivou, Anica Telesković smatra da je neophodno da se ne desi neki novi energetski šok kakav smo imali u zimu 2021. godine. Ukazuje da svako pomeranje cena energenata i cena hrane u svetu može da se odrazi i kod nas.
"Mi smo ovde 2023. imali, to je možda ostalo ispod radara, ali kao da je bila neka vrsta interne istrage u državi - ko je ovde zapalio cene. Pa se tako došlo do trgovaca", navodi Telesković.
Misli da, kada je reč o cenama hrane, na tržištu postoji neki strukturni problem - od proizvođača, prerađivača, trgovaca, uvoznika.
"Ja ne tvrdim da neko ima monopol, da zloupotrebljava dominantni položaj, to ne tvrdim, to je posao za antimonopolsku komisiju, ali neka nepravilnost na tržištu u toj strukturi sigurno postoji", smatra Telesković.
Stanić navodi da na globalnom nivou nema saglasnosti u vezi toga šta su bili uzroci inflacije.
Kako kaže, neko govori da je najviše uticala na inflaciju, kriza u Ukrajini, neko da je ekspanzivna monetarna politika, dosta štampanja novca. Ističe da postoji više faktora koji utiču na inflaciju i da je teško utvrditi ko je dominantno kriv.
"Čak mislim da dominantnog faktora nema, nego jednostavno skup faktora koji učestvuju u istom problemu", ocenjuje Stanić.
Anica Telesković ukazuje da bi inflacija bila sveprisutna čak i da rata u Ukrajini nije bilo, jer je toliko novca naštampano kao nikad do tada. Navodi da je te 2020. godine naštampano 20.000 milijardi dolara, što je činilo četvrtinu ukupnog svetskog bruto domaćeg proizvoda.
"To je četvrtina svega što sva svetska privreda i građani stvore za godinu dana. Kad se taj novac, ta tolika količina novca sudarila sa robom koje nije bilo dovoljno zbog prekinutih lanaca snabdevanja i svega onoga što smo gledali tokom kovida, tako je nastala inflacija. Onda se na to nadovezala ova energetska kriza, kad poskupe energenti i sve poskupljuje. Tako danas živimo to što živimo", navodi ona.
Prema Stanićevoj oceni sve se dešavalo praktično po ekonomskoj teoriji. Prvo se inflacija pojavila u zemljama koje su najviše integrisane u međunarodne finansijske tokove. Zatim je, navodi, polako počela da se preliva i kod nas.
"Što znači da apsolutno stoji činjenica da je ona bila uvezena, ali je posle pokrenula unutrašnje probleme koji su uticali na to da imamo ipak inflaciju koja je u proseku među najvišim u Evropi. Međutim, ono što je jako bitno ona se sada spušta i na svetskom nivou, posledično i u Srbiji. Teško je očekivati neki takav sličan šok, da bi mogao da ponovo pokrene talas inflacije", ističe Stanić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
0
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
0
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
3
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
12
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
12
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Komentari 6
rale
Kada bi većina ljudi ugasila medije i prestala da veruje ludnici korumpiranog trougla, mogli bi da pogledaju u svoje ruke i da žive život koji mogu nekako sami i realno da privrede.
Salamander
Voki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar