Trpeza s gorkim zalogajima inflacije: Ko je zapalio cene?
Inflacija je obeležila i ovu godinu. S početnih 15, pa rekordnih 16,2 odsto, godinu završavamo sa stopom od oko 8 odsto.
Foto: Pixabay
Za građane je zapravo najvažnija stopa inflacija koja se odnosi na ono na šta troše najveći deo novca, a to je hrana, piše RTS.
Novinarka RTS-a Anica Telesković kaže da će novogodišnja trpeza biti u proseku 8 odsto skuplja nego prošle godine. Ali ističe i da svako ima neku svoju, ličnu, porodičnu inflaciju u zavisnosti od toga šta kupuje.
"Ono što se najčešće javlja kao zabuna, onda kada se kaže da je inflacija prepolovljena, da je pala sa negde 16 na 8 odsto. Onda se to vrlo često i u medijima javlja kao zabuna, da su cene počele da padaju. To ne znači da su cene počele da padaju, već da je samo spor rast", ukazuje u proseku.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije objašnjava da je definicija inflacije opšti porast cena i da je bitno, čak poželjno, da ona bude negde na nivou oko 2 procenta. Primer su, kaže, zemlje koje imaju imaju problem deflacije, što utiče loše na privredni rast.
Kada se govori o pokretačima inflacije, pre svega hrani i energentima, prema poslednjem merenju, prosečna inflacija je oko 8 odsto, dok je cena hrane porasla u proseku za 9 procenata.
"Činjenica je da se inflacija sada stabilizovala, da će nastaviti da pada i da će verovatno u drugoj polovini naredne godine ući u cilj Narodne banke Srbije, da se kreće oko 3-4 odsto, što ukazuju i sva očekivanja na širem globalnom nivou", ocenjuje Stanić.
Dodaje i da je u izveštaje MMF-a, da je inflacija nešto što prolazi, ali je svoje posledice ostavila.
Da bi inflacija ostala na ovom nivou, Anica Telesković smatra da je neophodno da se ne desi neki novi energetski šok kakav smo imali u zimu 2021. godine. Ukazuje da svako pomeranje cena energenata i cena hrane u svetu može da se odrazi i kod nas.
"Mi smo ovde 2023. imali, to je možda ostalo ispod radara, ali kao da je bila neka vrsta interne istrage u državi - ko je ovde zapalio cene. Pa se tako došlo do trgovaca", navodi Telesković.
Misli da, kada je reč o cenama hrane, na tržištu postoji neki strukturni problem - od proizvođača, prerađivača, trgovaca, uvoznika.
"Ja ne tvrdim da neko ima monopol, da zloupotrebljava dominantni položaj, to ne tvrdim, to je posao za antimonopolsku komisiju, ali neka nepravilnost na tržištu u toj strukturi sigurno postoji", smatra Telesković.
Stanić navodi da na globalnom nivou nema saglasnosti u vezi toga šta su bili uzroci inflacije.
Kako kaže, neko govori da je najviše uticala na inflaciju, kriza u Ukrajini, neko da je ekspanzivna monetarna politika, dosta štampanja novca. Ističe da postoji više faktora koji utiču na inflaciju i da je teško utvrditi ko je dominantno kriv.
"Čak mislim da dominantnog faktora nema, nego jednostavno skup faktora koji učestvuju u istom problemu", ocenjuje Stanić.
Anica Telesković ukazuje da bi inflacija bila sveprisutna čak i da rata u Ukrajini nije bilo, jer je toliko novca naštampano kao nikad do tada. Navodi da je te 2020. godine naštampano 20.000 milijardi dolara, što je činilo četvrtinu ukupnog svetskog bruto domaćeg proizvoda.
"To je četvrtina svega što sva svetska privreda i građani stvore za godinu dana. Kad se taj novac, ta tolika količina novca sudarila sa robom koje nije bilo dovoljno zbog prekinutih lanaca snabdevanja i svega onoga što smo gledali tokom kovida, tako je nastala inflacija. Onda se na to nadovezala ova energetska kriza, kad poskupe energenti i sve poskupljuje. Tako danas živimo to što živimo", navodi ona.
Prema Stanićevoj oceni sve se dešavalo praktično po ekonomskoj teoriji. Prvo se inflacija pojavila u zemljama koje su najviše integrisane u međunarodne finansijske tokove. Zatim je, navodi, polako počela da se preliva i kod nas.
"Što znači da apsolutno stoji činjenica da je ona bila uvezena, ali je posle pokrenula unutrašnje probleme koji su uticali na to da imamo ipak inflaciju koja je u proseku među najvišim u Evropi. Međutim, ono što je jako bitno ona se sada spušta i na svetskom nivou, posledično i u Srbiji. Teško je očekivati neki takav sličan šok, da bi mogao da ponovo pokrene talas inflacije", ističe Stanić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
10
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
4
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Komentari 6
rale
Kada bi većina ljudi ugasila medije i prestala da veruje ludnici korumpiranog trougla, mogli bi da pogledaju u svoje ruke i da žive život koji mogu nekako sami i realno da privrede.
Salamander
Voki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar