Vlada Srbije bira strateškog partnera za trošenje državnih para
Tokom nedavnih predizbornih dana često se pozivalo na budžet za narednu, 2024. godinu.
Foto: 021.rs
Nesporno, republička vlada je planirala popriličnu svotu i mnogo toga će se graditi. Da li je baš sve potrebno, nacionalni stadion, recimo, posebna je priča.
No, mnogi su bili začuđeni da se u planu nalazi i nastavak radova na izgradnji autoputa Pojate-Preljina.
Država olako bira
Reč je o saobraćajnici poznatoj kao Moravski koridor, započetoj još pre šest, sedam godina, i u javnosti je utisak da je izgradnja odavno okončana. Ostalo je zapamćeno da je država u procesu pripreme gradnje donela posebnu regulativu, takozvani Linijski zakon, čije odredbe ne predviđaju ni delić od strogih procedura Zakona o javnim nabavkama.
Omogućavaju da država olako bira izvođača radova po svom ćefu, bez oslonca na čvrste i u svetu uobičajene standarde. Tako je za gradnju autoputa odabrala američku firmu "Behtel", poznatu i po bliskim vezama sa vrhom SAD. Cena radova od 800 miliona evra za 110 kilometara druma nije se činila baš optimalnom, ali nije bila ni previsoka.
Međutim, u budžetu čitamo da ova saobraćajnica još nije završena, te će se raditi i tokom započete sezone. Vidimo da je predviđeni izdatak za put do kraja budžetske godine 1,5 milijardi evra, ali da ni tada neće biti okončana. Radiće se i naredne 2025.
Upadljiv je rast cena u odnosu na onu koja je bila u startu ponuđena, osnov za odabir izvođača. Pokazalo se da je cena u ponudi lako promenljiva, a jedina svrha joj je bila da ponuđaču obezbedi prolaz pri odabiru. Ovakva mahinacija je bila moguća jer se tadašnja srpska vlada vodila novousvojenim Linijskim zakonom, čime je zaobiđen Zakon o javnim nabavkama.
Upotreba obnovljive energije
Linijski zakon je, posle niza prigovora iz Evropske unije, nedavno napokon ukinut. Međutim, u našoj novijoj regulativi ima još zakona čija je svrha da se zaobiđe Zakon o javnim nabavkama.
Sporna je uloga Zakona o korišćenju obnovljivih energija, donetog, kao i Linijski zakon, pre nepune tri godine, dok je resorna ministarka bila Zorana Mihajlović. Dopušta da se pri gradnji solarnih i vetroelektrana izbor izvođača vrši po specifičnoj proceduri i tako zaobiđe Zakon o javnim nabavkama.
Tako je Vlada Srbije krajem jula raspisala tender za izgradnju solarnih parkova na desetak (još nepoznatih) lokacija širom Srbije ukupne snage 1.000 megavata. Koristeći se specifičnom procedurom izbora po Zakonu o korišćenju obnovljive energije, raspis nije prethodno najavljen, pa velika većina potencijalnih ponuđača nije bila u situaciji da pripremi ponudu, što je u startu znatno umanjilo konkurenciju. A mogla je biti neuobičajeno izražena, pošto su cene solarnih panela u poslednjih godinu i po dana snažno pale, te se najveće svetske firme bore za svaki posao.
Apsurdni uslovi
Ono što je dodatno zbunjivalo su pojedini uslovi iz raspisa. Predviđa se da firma ima 4,5 milijardi evra obrta sredstava u tri poslednje godine, odnosno čak 5.000 radnika. Sasvim neuobičajeno, izrada solarnih parkova nije posebno skup posao da bi firmi visok obrt služio kao neka vrsta garanta. Izgradnja ne zahteva velik broj radnika, pa su ovi uslovi samo poslužili da se unapred iz konkurencije eliminišu veoma kvalitetne, ali relativno manje firme.
Još je apsurdnije da se zahteva iskustvo u izgradnji energetskih objekata jačine čak 30.000 megavata, otprilike četiri puta više nego što su ukupni srpski energetski kapaciteti. Sa druge strane, predviđa se učešće u izradi obnovljivih izvora snage tek 300 megavata. Umesto da se zahteva iskustvo upravo u izradi solarnih parkova, traži se uopštena energetska praksa, zapravo udeo u izgradnji klasičnih elektrana. Liči kao da su uslovi sačinjeni po meri unapred definisanog favorita.
Izbegavanje Zakona o javnim nabavkama
Kada je sredinom novembra Vlada Srbije stidljivo, objavom samo u Službenom listu, obelodanila rezultat konkursa, videlo se zašto su zahtevani nelogični uslovi. Pobednik, američka kompanija "Renewables", zadovoljava sve zahteve, ali je nepoznat u poslovanju obnovljive energije. Zapravo, srpska vlada je dve godine unazad u pregovorima sa američkom firmom, kako konkurs nije moguće izbeći, osmišljen je tako da favorizovanom pruži jasnu prednost, a snažne konkurente eliminiše.
Posebno iznenađuje predviđena cena od 1,4 milijarde evra za hiljadu megavata, pri izradi velikih parkova kalkuliše se cenom od 870 hiljada do milion evra po megavatu. Slično kao Bechtel, i Renewables je miljenik američkih vlasti, pa se među privrednicima govori da će dok se radovi ne okončaju (planirani rok je 2030. godina) cena dodatno narasti.
Kako graditi energetske objekte
Da nevolja bude veća, veći broj srpskih kompanija ugrađuje solarne tehnologije, još je više onih koje decenijama učestvuju u izgradnji svih energetskih objekata. Bilo je logično i poslovno smisleno podstaći učeće objedinjenih domaćih firmi i tako obnoviti nekadašnju praksu kada je razvoj energetskog sistema, posebno izgradnja energetskih postrojenja, bila glavni zamajac celokupne srpske, odnosno jugoslovenske privrede.
Međutim, Vlada Srbije se još jednom odlučila da krene drugim putem, onim kojim je išla i u izgradnji Moravskog koridora. Iz budžeta smo videli kako je ta putanja traljava, beskrajno duga i preskupa. Bojazan je da će i novi hod istom stazom biti sličan. A sve je počelo ciljnim i upornim osmišljavanjem kako da se izbegne Zakon o javnim nabavkama.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
2
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
1
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
4
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
26
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
4
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
8
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nelegalne nekretnine upisane u akciji "Svoj na svome"
01.02.2026.•
5
Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o "legalizaciji" moći će da bude upisana hipoteka.
Pad industrijske proizvodnje u decembru
31.01.2026.•
2
Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Poskupeo hleb "Sava"
31.01.2026.•
4
Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.
Šta prodaja "Lukoila" znači za Srbiju: "Malo verovatno da će investicioni fond dugoročno ostati vlasnik"
31.01.2026.•
1
Broker Branislav Jorgić kaže da eventualna promena vlasništva pumpi "Lukoila" u Srbiji ne bi trebalo da ima negativne posledice po domaće tržište goriva.
Vlada Federacije BiH predložila uvođenje veće carine na čelik, odgovor na odluku Srbije
31.01.2026.•
2
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je predložila uvođenje veće carine na uvoz čelika u BiH.
Ministarstvo poljoprivrede: Zastoj u obradi i isplati podsticaja zbog problema sa informacionim sistemom
31.01.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je došlo do privremenog zastoja u radu informacionih sistema koji se koriste za obradu i isplatu podsticaja.
Komentari 8
Koferce
Od 10, cetvoro nije izaslo na glasanje??!
Molim lepo, neka vas peljese i dalje a vi i dalje mislite kako ste sami sebi bitni!
Nema ljutis!
Lord
Mojsije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar