Rusija zemlja protiv koje je uvedeno najviše sankcija ikada: Na snazi njih 18.772
Rusija je zemlja protiv koje je uvedeno najviše sankcija ikada.
Foto: Pixabay
Trenutno je na snazi 18.772 sankcija ruskim pojedincima i preduzećima, što je šest puta više nego pre početka rata u Ukrajini, piše portal Biznis.rs.
Na već važeće zapadne sankcije zbog aneksije Krima 2014. godine, od februara 2022. godine dodato je 16.077 novih sankcija, prema podacima američke IT kompanije Castellum.
U broju sankcija protiv Rusije prednjače SAD sa 3.551 restrikcijom, dok ih slede Kanada, Švajcarska i Velika Britanija. Većina tih sankcija usmerena je na pojedince (11.462), dok poslovni entiteti trpe 4.344 mere, brodovi 169, a avioni 102. Ove brojke ne uključuju sankcije poput opšteg trgovinskog embarga na gas ili naftu.
Pored sankcija koje su uvele države i upravljačka tela, više od 1.000 kompanija povuklo se sa ruskog tržišta, prema istraživanju Škole za menadžment američkog Univerziteta Jejl. Među kompanijama koje su napustile Rusiju su Adidas, Google, Disney, Exxon i Volkswagen.
Pre rata u Ukrajini, Iran je bio daleko najviše sankcionisana država u istoriji sa 3.616 aktivnih sankcija koje su uvele SAD, Velika Britanija, zemlje Evropske unije, Australija, Kanada, Indija i Izrael. Odnosi Zapada, pre svih SAD, sa Teheranom bili su posebno napeti zbog iranskog nuklearnog programa, kao i zbog neprijateljskog stava prema Izraelu.
Većina sankcija koje su uvedene Siriji, koja je treća na listi sankcionisanih zemalja proizašlo je iz događaja u vezi sa sirijskim građanskim ratom koji je počeo 2011. godine, prenosi Statista. Nakon građanskih nemira tokom Arapskog proleća, sukobi između snaga Bašara el Asada i koalicije domaćih i stranih boraca doveli su do humanitarne krize i raseljavanja više od polovine od 22 miliona stanovnika ove zemlje.
Na četvrtom mestu je Severna Koreja protiv koje je uvedeno 2.171 mera sankcija. Prve sankcije protiv ove zemlje datiraju od pedesetih godina, a uvele su ih SAD zbog rata u Koreji. Sankcije su u međuvremenu pooštravane, a UN su donele nekoliko rezolucija i više paketa sankcija protiv Severne Koreje zbog nuklearnih proba. Pored zapadnih zemalja i njihovih saveznika u Aziji, u skladu sa odlukama UN sankcije protiv Severne Koreje uvele su i Kina i Rusija.
Sledeće na listi su Belorusija, Mjanmar i Venecuela, a na listi nema Kube, koju su američke sankcije zamrzle u vremenu. Američka blokada Kube počela je šezdesetih godina, a prema izveštaju koji je Havana podnela UN-u 2020. godine, embargo je koštao Kubu 144 milijarde dolara. Podaci pokazuju da trgovina između SAD i Kube tokom pedesetih godina bila na višem nivou nego u 21. veku.
Najsveobuhvatnije sankcije UN protiv SR Jugoslavije 1992. godine
Rezolucija 757 Saveta bezbednosti UN u maju 1992. godine označila je najsveobuhvatniji set mera koje su UN ikada primenile. Bile su to sankcije protiv SR Jugoslavije.
Okosnica ovih sankcija bio je gotovo potpuni trgovinski embargo, zajedno sa zabranom transfera sredstava iz Jugoslavije i u nju, prekidom vazdušnog saobraćaja i obustavom svake zvanično sponzorisane naučne i tehničke saradnje i kulturne razmene.
Rezolucija je takođe zahtevala od članica UN-a da smanje broj zaposlenih u jugoslovenskim diplomatskim i konzularnim predstavništvima i zabranila je jugoslovenskim sportskim timovima da se takmiče na međunarodnim takmičenjima.
Sankcije su do 1995. godine (kada su suspendovane) doprinele značajnom ekonomskom padu zemlje, čija je industrijska proizvodnja smanjena za najmanje 50 odsto u odnosu na 1991. godinu, prema podacima američkog Stejt departmenta.
U martu 1998. godine Savet bezbednosti UN doneo je Rezoluciju 1160, uvodeći embargo na oružje SR Jugoslaviji. Nakon ovih mera Evropska unija zabranila je avio-kompaniji JAT da leti u članice EU i zamrznula sredstva jugoslovenske vlade u zemljama članicama EU. Letovi JAT-a u EU obnovljeni su 9. oktobra 2000. godine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tržište rada na daljinu 2025: Zašto jug Srbije prednjači
13.11.2025.•
0
Sve više ljudi na jugu Srbije radi od kuće za strane kompanije. Saznajte kako Niš, Leskovac i Prokuplje postaju centar digitalne ekonomije, koje su najtraženije profesije i kakve prilike donosi rad na daljinu.
Nemački lanac Hornbah dolazi u Srbiju
13.11.2025.•
0
Nemački lanac Hornbah (Hornbach) najavio je da će u narednim godinama otvoriti "uradi sam" prodavnice i baštenske centre u Srbiji.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto
13.11.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto).
Rusi bi prodali NIS ali nikako Srbiji: Ovo su potencijalni kupci koji su se do sada pominjali
13.11.2025.•
48
Rusi, kao većinski vlasnici NIS-a, poslali su zahtev američkom OFAC-u kojim se traži produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Prestala proizvodnja penija
13.11.2025.•
4
Američka kovnica novca prestala je da proizvodi "penije" - novčiće od jednog centa, najmanje denominacije dolara, radi uštede i zato što je taj novčić postao sve manje upotrebljiv.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru 2,8 odsto
12.11.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine iznosila je 2,8 odsto, a mesečna 0,5 odsto.
Kanada uvodi nove sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini
12.11.2025.•
2
Kanadske vlasti saopštile su da uvode nove sankcije protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, a te kaznene mere su usmerene na proizvodnju dronova i prihode od energetike.
Devizne rezerve na kraju oktobra povećane na 29,36 milijardi evra
12.11.2025.•
4
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju oktobra ove godine bile 29,36 milijardi evra, što je najviši nivo deviznih rezervi krajem meseca, saopštila je NBS.
Nemački dnevnik: Po odnosu primanja i kupovne moći bogatih porodica Srbija poslednja u Evropi
12.11.2025.•
2
U Evropi su u proseku godišnja primanja od 71.000 evra prag za ulazak tročlane porodice među deset odsto najbogatijih porodica tog tipa, ali se prag razlikuje po državama i zavisi od kupovne moći.
Da li će Amerikanci prihvatiti predlog Rusa za NIS: Ako ne - nacionalizacija verovatno jedino rešenje
12.11.2025.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su ruski vlasnici NIS-a podneli zahtev američkom OFAC-u za produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Država u 2026. od akciza očekuje 453,3 milijardi dinara - najviše od goriva i duvana
12.11.2025.•
4
Predviđeno je da se u državnu kasu 2026. godine od naplaćenih akciza slije 453,3 milijarde dinara.
Bugarske banke spremne za prelazak na evro od 1. januara
12.11.2025.•
1
Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara 2026. godine isplaćivati evre, čime zvanično počinje prelazak zemlje na zajedničku evropsku valutu.
Nemački list: Strani trgovački lanci u problemu zbog Vučićeve uredbe o maržama
11.11.2025.•
58
Strani trgovački lanci u Srbiji sve teže podnose samovolju predsednika Aleksandra Vučića koja bi mogla da ih primora i da napuste Srbiju.
Srbija će prihvatiti svaki zahtev SAD o NIS-u, ali "vreme ističe"
11.11.2025.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija prihvatiti svaki zahtev Kancelarije za kontrolu strane imovine ministarstva finansija Sjedinjenih američkih država o budućem statusu NIS-a.
Srbija nespremna za ekološke takse EU: Uticaće na profit firmi
11.11.2025.•
11
Unazad mesec dana u Srbiji se ubrzano radi na uvođenju taksi za emitovanje gasova štetnih po atmosferu.
Đedović Handanović: Rusi spremni da prepuste rad NIS-a trećem licu, Srbija podržava
11.11.2025.•
22
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Sindikat: Ako ne dobiju odgovor od institucija 1.400 radnika "Đerdap usluga" dolazi u Beograd
10.11.2025.•
11
Oko 1.400 radnika "Đerdap usluga" najavili su da će, ukoliko ne dobiju odgovor od institucija kojima su pisali, zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd, gde će ostati sve dok se ne reše njihovi problemi.
Ugašena još jedna fabrika na jugu Srbije
10.11.2025.•
8
U talasu gašenja firmi i otpuštanja radnika, jedna fabrika je zatvorena i u Bujanovcu.
Srbija "brani" NIS po bugarskom modelu koji podrazumeva dva koraka
10.11.2025.•
18
Promenama u menadžmentu NIS-a suvlasnici kompanije, ruski Gasprom i Vlada Srbije pokušavaju da po "bugarskom modelu" za Lukoil nađu rešenje za sankcije, ali je mala mogućnost da će to biti prihvaćeno.
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za 970 milijardi dinara
10.11.2025.•
10
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za oko 970 milijardi dinara (približno 8,3 milijarde evra) da bi pokrila budžetski deficit i otplatila stare dugove.
London razmatra uvođenje poreza na električna vozila
09.11.2025.•
5
Britanska vlada, koja traži prihode tri nedelje pre predstavljanja budžeta, razmatra porez na električna vozila kako bi pravednije finansirala putnu infrastrukturu u odnosu na automobile na benzin i dizel.
Komentari 12
Istina
Samo verujte u njihove priče u rast plata u eurima , onda kada su više od decenije veštački stopirali rast evra, a cene svega podivljale.
Sve su to kriminlne i mafijaške fore, kao i ova silna gradnja po zemlji, dok se lapa za svaki poduhvat na konru radova i uzimanja silnih državnih kredita.
Nikada lošije društvo u narodu nije bilo, nikada veće podelhivosti, nikada veće i duže demostracije, a sve zato što lažno predstavljaju da narod podržava ovu sns sektu.
Živi bili pa videli istinu !
Darkoni
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar