"Srpski ponos" i "regionalno čudo": Fabrika vakcina koja nikada nije počela sa radom uvećala gubitke
Firma Life biotech doo, registrovana decembra 2021. godine u APR-u, vlasnik arapsko-kinesko-srpske fabrike vakcina, uvećala je prošle godine svoj gubitak u poslovanju, pokazuje finansijski izveštaj.
Foto: 021.rs
On je sa 18,6 miliona dinara u 2022. godini porastao na 25,9 miliona tokom 2023. godine, prenosi Forbs.
Iz objavljenih bilansa, čije rubrike su uglavnom prazne, jasno je da ovo preduzeće ništa ne radi, pa su poslovni prihodi kao i 2022. godine bili nula dinara.
Prihoda nema, ali rashodi su prošle godine bili nešto veći od 22 miliona dinara i pretežni deo otišao je na troškove zarada i naknada zaposlenima čiji broj se nije menjao od početka poslovanja i broji njih četvoro.
Forbs podseća na to da je ugovor o izgradnji ove fabrike potpisan jeseni 2021. godine, a krajem te godine osnovano je i zajedničko preduzeće, Life biotech, u čijem vlasništvu je fabrika za koju se najavljivalo da će već 2022. početi sa proizvodnjom vakcina. Doduše, u prvoj fazi bi se u njoj samo punile vakcine, a potom bi se organizovala i celokupna proizvodnja, najavljivao se svojevremeno predsednik Srbije nazivajući je "regionalnim čudom" i "srpskim ponosom".
Farbika, u međuvremenu, jeste izgrađena, ali proizvodnja nije počela.
Dalje planove niko ne objašnjava, a prema javno dostupnim podacima, fabrika Life biotech je aktivna. I dalje je u vlasništvu Srbije koja poseduje 33 odsto udela i kompanije Hayat biotech, registrovane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja je vlasnik 67 odsto kapitala.
Na sajtu APR-a vidi se i da fabrika vakcina ima četiri zaposlena, a čak tri direktora. Pošto je, prema pisanju medija, Hayat biotech u zajedničkom vlasništvu arapske kompanije Group 42 i kineskog Sinofarma, direktori ovdašnje firme su Naser Ali Khameis Alyammahi, državljanin UAE, Li Li, kineski državljanin i Nikola Rudović, iz Srbije.
Izgradnju plaćali poreski obveznici, zgrada zjapi prazna
U nedavno objavljenoj analizi Politika javnih investicija u Srbiji i Fiskalni savet Srbije ukazuje na netransparentnost i javne troškove kada je u pitanju ova fabrika.
Fiskalni savet ovu investiciju prepoznaje kao ulaganje diskutabilne opravdanosti do koje dolazi jer postoji prilična proizvoljnost u selekciji projekata koji će se graditi.
"Fabrika vakcina je finansirana, između ostalog, i budžetskim novcem Srbije i Grada Beograda. Do danas ova fabrika nije upotrebljena za izvornu namenu proizvodnje kovid vakcina, niti je modifikovana za proizvodnju redovnih vakcina ili drugih medicinskih sredstava, a generiše rashode koji se pokrivaju sredstvima poreskih obveznika", navodi se u analizi ove institucije.
Do sada je u neefikasnu investiciju kakva je fabrika vakcina, prema analizi Fiskalnog saveta, utrošeno blizu 50 miliona evra budžetskog novca.
Drugim rečima, Fiskalni savet ukazuje na to da je izgradnja tih objekata zahtevala ozbiljna sredstva iz budžeta, a da se oni, pak, nakon što su izgrađeni ne koriste nikako ili barem ne u dovoljnoj meri.
Čudna nadležnost Ministarstva odbrane
Fabrika vakcina nalazi se u Zemunu, ali je firma u čijem je ona vlasništvu, zvanično registrovana na adresi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u ulici Jovana Marinovića, na broju 2.
Od samog početka vodi se kao vojni objekat. Njenom izgradnjom rukovodilo je Ministarstvo odbrane, pa su egzaktni podaci o ulaganjima Srbije u fabriku u kojoj ima trećinu vlasništva, uglavnom prolazili ispod radara, označavani kao poverljivi što je recept kada je u pitanju sistem bezbednosti.
Na nedovoljnu transparentnost ovih utrošaka, uostalom, upozorio je i Fiskalni savet, pa je zato i njihova procena da je reč o najmanje oko 50 miliona evra.
Ono što se, međutim, može zaključiti iz izveštaja Državne revizorske institucije koja je radila analizu budžeta nadležnog Ministarstva u ovom slučaju, jeste da je inicijalno planirani iznos, tokom dve godine izgradnje fabrike, uvećavan preusmeravanjem para sa drugih projekata, preko budžetske rezerve.
Nesumnjivo je da je iz budžeta države u 2022. za izgradnju fabrike odvojeno 1,93 milijardi dinara (oko 16,5 miliona evra), dok je godinu dana ranije to bilo 2,31 milijardu dinara (gotovo 20 miliona evra).
Pored ovog, poznato je i da je iz budžeta grada, koji je bio nadležan za izgradnju infrastrukture na lokaciji na kojoj je fabrika, izdvajan ne mali novac za ovaj projekat.
Čak i krajem prošle godine, grad je izvojio više od 400.000 evra za "tehničku dokumentaciju", a novac je izdvajan i tokom 2021. i 2022.
I predsednik Srbije, ali i drugi nadležni organi najavljivali su da će fabrika nakon što počne sa radom u aprilu 2022. proizvoditi 30 miliona vakcina godišnje.
Iako se znalo od samog starta da je fabrika zajednički projekat Srbije, UAE i Kine, nije poznato koliko su većinski vlasnici firme Life biotech uložili u njenu izgradnju.
Izvođač radova na ovom objektu bila je kompanija Termomont biznismena Dejana Burčula, poznata, između ostalog, i po tome što je gradila kovid bolnice u Batajnici, Novom Sadu i Kruševcu, ali i druge državne infrastrukturne projekte.
Njima je, pored izgradnje, poverena i izrada projektne dokumentacije, a ceo posao izgradnje procenjen je na 25 miliona evra.
Ništa bolje ni sa kovid bolnicom
U nedavnoj analizi, Fiskalni savet kao loš primer državnog investiranja u zdravstvo navodi i kovid bolnicu u Batajnici. Prema njihovoj proceni, ovaj najveći novoizgrađeni zdravstveni objekat u toku pandemije, koštao je državu, takođe 50 miliona evra, a bio je u funkciji samo tokom trajanja kovid krize.
"Pitanje je da li je izgradnja ovih kapaciteta bila plod strateškog promišljanja ili ad hok odluka. Ključni problem predstavlja činjenica da u srpskom zdravstvu i dalje izostaje sistemska orijentacija ka infrastrukturnim poboljšanjima, a tek u vanrednim okolnostima nadležni organi uoče potrebu da se investicije povećaju. Izgrađene bolnice u Batajnici i Kruševcu, tokom 2020, odnosno u Novom Sadu tokom 2021. jesu doprinele zbrinjavanju zaraženih, ali više od 100 miliona evra potrošenih na njihovu izgradnju i opremanje govore koliko naš sistem nije bio spreman na situaciju kakva je pandemija", konstatuje se u analizi Fiskalnog saveta.
Podsetimo, i kovid bolnice bile su vojni objekti, u nadležnosti i pod kontrolom Ministarstva odbrane, a gradila ih je kompanija Dejana Burčula, Termomont, u javnosti poznata kao bliska vladajućoj političkoj opciji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta je sve pokrenula afera oko Alta banke?
10.11.2026.•
2
Finansijsko tržište u Srbiji je stabilno, banke su dovoljno kapitalizovane i likvidne, sa niskim nivoom problematičnih kredita pa građani ne treba da brinu.
Srbija trenutno bez nafte iz Janafa: Stručnjak o tome koliko dugo Rafinerija Pančevo može tako
10.11.2026.•
7
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da bi kvar na Jadranskom naftovodu mogao da bude otklonjen za pet do deset dana i da, ukoliko se to dogodi, ne bi trebalo da bude poremećaja u snabdevanju gorivom.
Šoškić o NIS-u: Rešenje nije nacionalizacija, treba ga tražiti u pregovorima sa Rusima
10.11.2026.•
29
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić smatra da rešenje za NIS treba tražiti u pregovorima sa ruskim vlasnicima, a ne u nacionalizaciji.
Vrednost kompanije Nvidija pala za 250 milijardi dolara zbog afere direktora sa kineskom špijunkom
10.11.2026.•
2
Vrednost kompanije Nvidija gotovo preko noći je umanjena za više stotina milijardi dolara.
Američke berze u porastu, cena nafte pala
09.11.2026.•
0
Američko tržište akcija danas beleži rast, nadoknađujući deo značajnih gubitaka iz prošle nedelje, dok cena nafte pada.
Šoškić: Kurs dinara ostaje fiksan, šire se neistine kako će dinar da izgubi vrednost
09.11.2026.•
18
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić je danas kazao da je Poštanska štedionica stabilna i da nema razloga za zabrinutost zbog kursa dinara.
Studenti: Nova vlada će po formiranju hitno predstaviti mere za stabilizaciju kompanije Idea
09.11.2026.•
13
Studenti su povodom situacije s komapanijom Idea Marketi Beograd objavili da je najvažnije sprečiti prekid njenog poslovanja i posledice koje bi pogodile radnike, domaće proizvođače, dobavljače i građane.
Šta nova vlast dobija u nasleđe: Privredni rast na veresiju
09.11.2026.•
7
Srbiji se u 2026. godini prognozira rast BDP-a od 3,2 odsto, što je drugi najbolji rezultat u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), odmah iza Poljske.
NBS: Dinar je stabilan
09.11.2026.•
3
Kurs dinara je stabilan, a Narodna banka Srbije tu stabilnost, kao i do sada, čuva svim instrumentima kojima raspolaže, saopštila je centralna banka.
Pokrenuta istraga o 1,2 miliona Fordovih vozila zbog vazdušnih jastuka
09.11.2026.•
0
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na autoputevima pokrenula je preliminarnu istragu o više od 1,2 miliona vozila Forda zbog slučajeva nenamernog aktiviranja bočnih vazdušnih jastuka.
JANAF obustavio transport zbog havarije, nafta tri dana ne stiže u Rafineriju Pančevo
09.11.2026.•
0
Posle havarije na deonici Jadranskog naftovoda između Siska i Slavonskog Broda, hrvatski JANAF je obustavio transport nafte.
Nakon hapšenja Davora Macure: Pokrenuta prva izvršenja za naplatu dugovanja Idea marketa
09.11.2026.•
9
Kompanija Idea Marketi, nakon hapšenja vlasnika Davora Macure i stečaja u Alta banci, postigla je dogovor sa dobavljačima o podršci i nastavku poslovanja.
Srbija sve više uvozi u struju: EPS izazov za Studentsku listu
09.11.2026.•
10
Na nedavnim parlamentarnim izborima dogodile su se krupne političke promene, a pobednici, i pre nego što su ustrojili novu vlast, pokazuju da u potpunosti razumeju situaciju u kojoj se nalazi Srbija.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
09.11.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto
"Tesla" obustavlja proizvodnju sajbertraka, proizvodiće sajbertaksije
08.11.2026.•
3
Tesla, kompanija američkog bilionera Ilona Maska, zvanično je objavila da će proizvodnju pikap vozila "sajbertrak" postepeno obustaviti do polovine 2027. godine.
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto, ali je porasla inflacija
08.11.2026.•
1
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem tromesečju povećan je za četiri odsto međugodišnje, ali je povećana i inflacija, navedeno je u mesečnom časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Marković: Struja će morati da poskupi u 2027. godini
08.11.2026.•
11
Struja će u Srbiji u 2027. morati da poskupi, a za gas treba napraviti strategiju diversifikacije mreže snabdevanja.
Evro i do 120 dinara: "Pojedine menjačnice pokušavaju da se okoriste trenutnom situacijom"
08.11.2026.•
18
U pojedinim menjačnicama evro se prodaje za 119, pa čak i 120 dinara, dok je zvanični srednji kurs gotovo nepromenjen.
Vlada Srbije produžila privremeno smanjenje akciza na derivate nafte do 15. novembra
07.11.2026.•
1
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je odluku o produženju roka privremenog smanjenja akciza na derivate nafte za 25 odsto.
NPS: Hitno isplatiti subvencije poljoprivednicima, odlazeća vlast ih tretira kao taoce
07.11.2026.•
6
Narodni pokret Srbije (NPS) zatražio je danas da se hitno isplate ranije ugovorene subvencije poljoprivrednicima.
Zašto evra nije bilo u menjačnicama nakon što je Alta banci oduzeta dozvola za rad?
07.11.2026.•
18
Finansijski stručnjak Vladimir Vasić objasnio je zašto evra nije bilo u menjačnicama, nakon što je oduzeta dozvola za rad Alta banci, ali i kako to menjačnica raspolaže evrima.
Komentari 13
Agamemnon
Meni je bitno da je SVAKOM , penzioneru od 2012 duplirana penzija , to nije pretpostavka to je činjenica !Ko ima poznanika koji je u ovom perodu bio penzioner , proverite !
Samo velike
Ali nikako ne mogu da shvatim ove minusare:oglasite se i objasnite zašto podržavate ulaganje u mrtve projekte, možda znate nešto što ja ne znam, možda ću promeniti stav i biti veći AV obožavalac od vas
Vlajko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar