Država pomaže bogatima - i u saobraćaju
Nedavno se oglasilo Udruženje uvoznika automobila sa predlogom da država izmeni način subvencionisanja kupovine električnih vozila.
Foto: Pixabay
Osnovna zamerka je da dosadašnja praksa modernizacije voznog parka u Srbiji nije ispunila očekivanja, a država, i pored brojnih primedbi, upravo ovih dana planira da donese uredbu po kojoj bi se ista tehnika podsticaja primenjivala i tek započete godine.
Predlog uvoznika je da subvencije budu usmerene ka prosećnom kupcu, a ne da država pomaže bogatima i predstavništvima stranih kompanija, kupcima najsnažnijih, time i najskupljih, automobila na električni pogon. Konkretan predlog je da se subvecionišu samo vozila jačine do 135 ks, ali i hibridna, a ne samo potpuno električna, kakva je aktuelna vladina odluka.
Sporo u budućnost
Pogledajmo prvo situaciju u voznom parku Srbije. Na početku četvrtog kvartala prošle godine električnih vozila je bilo oko 3.200, hibridnih blizu 26.000. Kako je u Srbiji oko 2,9 miliona svih vozila, praktično je "elektrizovano" tek jedan odsto ukupnog voznog parka.
Upadljivo manje nego u zemljama Evropske unije, gde procenat vozila na struju dostiže i 16 odsto. Poređenja radi tri puta manja Slovenija ima oko 6.500 vozla, koliko i od Srbije šest puta manja Estonija. I mnoge zemlje van Unije na drumovima imaju uočljivo više električnih vozila, mala i siromašna Gruzija, recimo, više od 5.500.
Brojke pokazuju da Srbija sporo korača u automobilsku budućnost, a to znači i da dosadašnja saobraćajna poltika nije uspela da znatnije ubrza "elektrifikaciju" voznog parka države. Glavni kočničar ovakvog stanja je nedovoljno razvijena mreža javnih punjača, oko 160 u celoj državi, blizu dva i po na 100.000 stanovnika, pri čemu treba dodati da ih je na tek nekoliko najvažnijih puteva i na pojedinim specifičnim lokacijama u Beogradu.
U Hrvatskoj punjača je 50 na 100.000 žitelja, u Mađaskoj 30, koliko i u Rumuniji. Da ne spominjemo Norvešku u kojoj se smatra da je nedovoljno i trenutnih 570 javnih menjača na 100.000 stanovnika.
Zaboravljeni hibridi
Subencionisanje države Srbije je trebalo da ubrza "zamenu" u voznom parku. Pretprošle godine država je u ove namene izdvojila čak 440 miliona dinara, a subvecinisala je ne samo električna već i hibridna vozila.
Ne čudi što je među novoregistrovanim vozilima bilo čak 1.150 električnih, od kojih 780 u vlasništvu kompanija, a tek 370 u privatnom. Među kolektivnim vlasnicima gotovo tri četvrtine su, zapravo, predstavništva stranih firmi kojima iz centrale naređuju da inoviranje voznog parka obavezno obavljaju modernim automobilima.
Lane je država u ove namene izdvojila upola manje, oko 170 miliona dinara, koliko se kalkuliše i za tekuću sezonu. No, države od prošle godine subvencioniše samo potpuno električna vozila, hibridna su izostavljena iz programa podsticanja.
Zavisno od snage vozila, nivo pojedinačne državne pomoći kreće se do 5.000 evra. Posledica je bila da je gotovo četiri petine od države odvojenog novca završio kod onih koji kupuju snažna električčna vozila, čija cena se kreće između 40.000 i 100.000 evra. Prava sića je ostala za one koji su planirali da se elektrifikuju kupovinom relativno jeftinijih automobila, u cenovnom rasponu od 25.000 do 30.000 evra.
Subvencije u ćorsokaku
Tako je subvencionisanje države Srbije zapalo u ćorsokak da pomaže onima koji mogu da izdvoje i po 80.000 evra za auto i kojima 5.000 ne znači gotovo ništa. Sa druge strane, oni koji teškom mukom sakupe 25.000-30.000 evra mogu gotovo samo slučajno da se nađe među srećnicima.
Problem bi ove godine mogao biti i ozbiljniji, jer se očekuje da uskoro u Kragujevcu krene proizvodnja Stelantisove "pande", vozila čija je najavljena cena do 25.000 evra, što je trenutno sasvim prihvatljivo za siromašnije tržište kakvo je srpsko.
Svakako da je opravdano da se državno subvencionisanje uredi tako da u prvom redu podstiče domaću proizvodnju, pa je stoga i predlog uvoznika ne samo logićan, već je i došao pravi čas. Naravno, podsticaje treba usmeriti i prema hibridnim vozilima, s obzirom na to da su upravo ovi automobili svuda u svetu nosioci "automobilske tranzicije" . I biće sve dok se mreža javnih punjača ne razvije u punoj meri, a to znači još jako dugo.
Manjak struje
Srbija ima i dodatni razlog da odustane od podsticanja kupovine najsnažnijih, time i vozila sa najvećom potrošnjom struje. Upravo je reč o električnoj energiji. Usled niza okolnosti unazad više decenija, Srbija je poslednjih godina od nekadašnjeg (nevelikog) izvoznika postala uvoznik struje i to najmanje petinu ukupne godišnje proizvodnje.
Stanje se ne može bitno poboljšati u kratkom roku, već samo novim višegodišnjim ciklusom u investiranje izgradnje novih i ekološki šrihvatljivih elektrane. I dok se stanje u energetici Srbije ne poboljša, ne mogu se podsticati stilovi života u kojima se arči struja. Dakle, ni kupovina robusnih i snažnih električnih vozila.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produžena odluka o smanjenju akciza na gorivo
06.06.2026.•
0
Vlada Srbije ponovo je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na derivate nafte do 14. juna.
Objavljene nove cene goriva
05.06.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Ambasada SAD objavila poziv za Đerdap 3: Investicija vredna 2,63 milijarde evra, rok prijave 25. jun
04.06.2026.•
31
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u projektu izgradnje Reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap 3, objavila je eKapija.
EU odložila primenu novih bankarskih pravila do kraja 2029. godine
04.06.2026.•
0
Evropska komisija saopštila je da će za tri godine odložiti primenu novih međunarodnih pravila za obračun tržišnog rizika banaka, kako evropski zajmodavci ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurente iz SAD
Manjak u državnoj kasi 99,6 milijardi dinara za četiri meseca, ministarstvo kaže: Bolje od plana
04.06.2026.•
3
U Srbiji je u prva četiri meseca ove godine ostvaren deficit republičkog budžeta u iznosu od 99,6 milijardi dinara, što je bilo bolje od budžetskog plana za 86,5 milijardi dinara.
Raste broj milionera u svetu: U Evropi, Luksemburg prednjači
04.06.2026.•
3
Novi izveštaj "World Wealth Report" kompanije "Capgemini" pokazuje da je najveći skok u broju milionera u Evropi u Luksemburgu.
Đedović: Danas dodatni razgovori sa Gaspromnjeftom
04.06.2026.•
2
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je u Sankt Peterburgu, gde učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu, da će danas imati dodatne razgovore sa predstavnicima Gaspromnjefta.
Paori na udaru klimatskih promena
03.06.2026.•
6
Nije Srbija jedina u kojoj su klimatske promene postale deo briga i tema svakodnevnih razgovora.
Prosečna cena obradivog zemljišta u Srbiji bila 9.583 evra po hektaru
03.06.2026.•
1
Republički geodetski zavod saopštio je da je, prema prvom objavljenom izveštaju o cenama poljoprivrednog zemljišta u Srbiji za 2025. godinu, prosečna cena prometovanog obradivog zemljišta iznosila 9.583 evra po hektaru.
MOL zatražio dodatnih 30 dana za pregovore o kupovini NIS-a
03.06.2026.•
2
Mađarska kompanija MOL zatražila je danas od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC dodatnih 30 dana za završetak pregovora o kupovini ruskog udela u NIS-u.
Demostat: Izmene Zakona o zaštiti potrošača donose i dobre i loše vesti
03.06.2026.•
1
Novi Zakon o zaštiti potrošača, čija će primena početi 1. avgusta, sadrži i dobre i loše vesti za potrošače, navedeno je u analizi Demostata.
Vlasnik Gugla Alfabet prodaje akcije od 80 milijardi dolara kako bi finansirao razvoj AI
03.06.2026.•
1
Kompanija Alfabet, vlasnik Gugla, saopštila je da planira da prodajom svojih akcija prikupi do 80 milijardi dolara kako bi finansirala ogromna ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju (AI).
Gasprom povećao izvoz gasa u Evropu preko Turskog toka na najviši nivo do sada
01.06.2026.•
3
Ruski energetski gigant Gasprom, u odnosu na prethodnu godinu, povećao je izvoz gasa evropskim krakom gasovoda Turski tok za 6,5 odsto.
Izvoz nafte zabranjen do 2. jula
01.06.2026.•
1
Mera zabrane izvoza nafte i naftnih derivata produžena je do 2. jula.
Sirak - sve češće na njivama u Vojvodini
01.06.2026.•
4
Već nekoliko decenija uočljivo su više dnevne temperature u našoj najvećoj žitnici, baš kao i u celom srednjoevropskom regionu.
Data centar u Kragujevcu troši struje kao ceo grad
31.05.2026.•
26
Potrošnja električne energije koju zahtevaju savremeni data centri postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog razvoja Srbije.
Srbija više nije lider u proizvodnji maline
31.05.2026.•
16
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Ali, nije više tako.
U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
31.05.2026.•
25
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Slovaci prodali reklamni biznis na Balkanu: Šabački biznismen kupio regionalnog marketinškog giganta
31.05.2026.•
9
Slovačka grupacija Across posle gotovo dve i po godine odlučila je da napusti reklamni biznis u Srbiji i regionu, a agencije koje su dosad posedovale, prešle su u ruke jednog srpskog biznismena.
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vodeći ekonomisti očekuju slabljenje ekonomskog rasta ali ne i recesiju
30.05.2026.•
0
Svetske ekonomske perspektive znatno su pogoršane poslednjih nedelja i većina vodećih ekonomista očekuje slabljenje ekonomskog rasta u narednom periodu, ali ne i globalnu recesiju.
Komentari 11
Ddd
Ђорђе
Superhik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar