
Država pomaže bogatima - i u saobraćaju
Nedavno se oglasilo Udruženje uvoznika automobila sa predlogom da država izmeni način subvencionisanja kupovine električnih vozila.

Foto: Pixabay
Osnovna zamerka je da dosadašnja praksa modernizacije voznog parka u Srbiji nije ispunila očekivanja, a država, i pored brojnih primedbi, upravo ovih dana planira da donese uredbu po kojoj bi se ista tehnika podsticaja primenjivala i tek započete godine.
Predlog uvoznika je da subvencije budu usmerene ka prosećnom kupcu, a ne da država pomaže bogatima i predstavništvima stranih kompanija, kupcima najsnažnijih, time i najskupljih, automobila na električni pogon. Konkretan predlog je da se subvecionišu samo vozila jačine do 135 ks, ali i hibridna, a ne samo potpuno električna, kakva je aktuelna vladina odluka.
Sporo u budućnost
Pogledajmo prvo situaciju u voznom parku Srbije. Na početku četvrtog kvartala prošle godine električnih vozila je bilo oko 3.200, hibridnih blizu 26.000. Kako je u Srbiji oko 2,9 miliona svih vozila, praktično je "elektrizovano" tek jedan odsto ukupnog voznog parka.
Upadljivo manje nego u zemljama Evropske unije, gde procenat vozila na struju dostiže i 16 odsto. Poređenja radi tri puta manja Slovenija ima oko 6.500 vozla, koliko i od Srbije šest puta manja Estonija. I mnoge zemlje van Unije na drumovima imaju uočljivo više električnih vozila, mala i siromašna Gruzija, recimo, više od 5.500.
Brojke pokazuju da Srbija sporo korača u automobilsku budućnost, a to znači i da dosadašnja saobraćajna poltika nije uspela da znatnije ubrza "elektrifikaciju" voznog parka države. Glavni kočničar ovakvog stanja je nedovoljno razvijena mreža javnih punjača, oko 160 u celoj državi, blizu dva i po na 100.000 stanovnika, pri čemu treba dodati da ih je na tek nekoliko najvažnijih puteva i na pojedinim specifičnim lokacijama u Beogradu.
U Hrvatskoj punjača je 50 na 100.000 žitelja, u Mađaskoj 30, koliko i u Rumuniji. Da ne spominjemo Norvešku u kojoj se smatra da je nedovoljno i trenutnih 570 javnih menjača na 100.000 stanovnika.
Zaboravljeni hibridi
Subencionisanje države Srbije je trebalo da ubrza "zamenu" u voznom parku. Pretprošle godine država je u ove namene izdvojila čak 440 miliona dinara, a subvecinisala je ne samo električna već i hibridna vozila.
Ne čudi što je među novoregistrovanim vozilima bilo čak 1.150 električnih, od kojih 780 u vlasništvu kompanija, a tek 370 u privatnom. Među kolektivnim vlasnicima gotovo tri četvrtine su, zapravo, predstavništva stranih firmi kojima iz centrale naređuju da inoviranje voznog parka obavezno obavljaju modernim automobilima.
Lane je država u ove namene izdvojila upola manje, oko 170 miliona dinara, koliko se kalkuliše i za tekuću sezonu. No, države od prošle godine subvencioniše samo potpuno električna vozila, hibridna su izostavljena iz programa podsticanja.
Zavisno od snage vozila, nivo pojedinačne državne pomoći kreće se do 5.000 evra. Posledica je bila da je gotovo četiri petine od države odvojenog novca završio kod onih koji kupuju snažna električčna vozila, čija cena se kreće između 40.000 i 100.000 evra. Prava sića je ostala za one koji su planirali da se elektrifikuju kupovinom relativno jeftinijih automobila, u cenovnom rasponu od 25.000 do 30.000 evra.
Subvencije u ćorsokaku
Tako je subvencionisanje države Srbije zapalo u ćorsokak da pomaže onima koji mogu da izdvoje i po 80.000 evra za auto i kojima 5.000 ne znači gotovo ništa. Sa druge strane, oni koji teškom mukom sakupe 25.000-30.000 evra mogu gotovo samo slučajno da se nađe među srećnicima.
Problem bi ove godine mogao biti i ozbiljniji, jer se očekuje da uskoro u Kragujevcu krene proizvodnja Stelantisove "pande", vozila čija je najavljena cena do 25.000 evra, što je trenutno sasvim prihvatljivo za siromašnije tržište kakvo je srpsko.
Svakako da je opravdano da se državno subvencionisanje uredi tako da u prvom redu podstiče domaću proizvodnju, pa je stoga i predlog uvoznika ne samo logićan, već je i došao pravi čas. Naravno, podsticaje treba usmeriti i prema hibridnim vozilima, s obzirom na to da su upravo ovi automobili svuda u svetu nosioci "automobilske tranzicije" . I biće sve dok se mreža javnih punjača ne razvije u punoj meri, a to znači još jako dugo.
Manjak struje
Srbija ima i dodatni razlog da odustane od podsticanja kupovine najsnažnijih, time i vozila sa najvećom potrošnjom struje. Upravo je reč o električnoj energiji. Usled niza okolnosti unazad više decenija, Srbija je poslednjih godina od nekadašnjeg (nevelikog) izvoznika postala uvoznik struje i to najmanje petinu ukupne godišnje proizvodnje.
Stanje se ne može bitno poboljšati u kratkom roku, već samo novim višegodišnjim ciklusom u investiranje izgradnje novih i ekološki šrihvatljivih elektrane. I dok se stanje u energetici Srbije ne poboljša, ne mogu se podsticati stilovi života u kojima se arči struja. Dakle, ni kupovina robusnih i snažnih električnih vozila.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
6
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
15
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
12
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Komentari 11
Ddd
Ђорђе
Superhik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar