Država pomaže bogatima - i u saobraćaju
Nedavno se oglasilo Udruženje uvoznika automobila sa predlogom da država izmeni način subvencionisanja kupovine električnih vozila.
Foto: Pixabay
Osnovna zamerka je da dosadašnja praksa modernizacije voznog parka u Srbiji nije ispunila očekivanja, a država, i pored brojnih primedbi, upravo ovih dana planira da donese uredbu po kojoj bi se ista tehnika podsticaja primenjivala i tek započete godine.
Predlog uvoznika je da subvencije budu usmerene ka prosećnom kupcu, a ne da država pomaže bogatima i predstavništvima stranih kompanija, kupcima najsnažnijih, time i najskupljih, automobila na električni pogon. Konkretan predlog je da se subvecionišu samo vozila jačine do 135 ks, ali i hibridna, a ne samo potpuno električna, kakva je aktuelna vladina odluka.
Sporo u budućnost
Pogledajmo prvo situaciju u voznom parku Srbije. Na početku četvrtog kvartala prošle godine električnih vozila je bilo oko 3.200, hibridnih blizu 26.000. Kako je u Srbiji oko 2,9 miliona svih vozila, praktično je "elektrizovano" tek jedan odsto ukupnog voznog parka.
Upadljivo manje nego u zemljama Evropske unije, gde procenat vozila na struju dostiže i 16 odsto. Poređenja radi tri puta manja Slovenija ima oko 6.500 vozla, koliko i od Srbije šest puta manja Estonija. I mnoge zemlje van Unije na drumovima imaju uočljivo više električnih vozila, mala i siromašna Gruzija, recimo, više od 5.500.
Brojke pokazuju da Srbija sporo korača u automobilsku budućnost, a to znači i da dosadašnja saobraćajna poltika nije uspela da znatnije ubrza "elektrifikaciju" voznog parka države. Glavni kočničar ovakvog stanja je nedovoljno razvijena mreža javnih punjača, oko 160 u celoj državi, blizu dva i po na 100.000 stanovnika, pri čemu treba dodati da ih je na tek nekoliko najvažnijih puteva i na pojedinim specifičnim lokacijama u Beogradu.
U Hrvatskoj punjača je 50 na 100.000 žitelja, u Mađaskoj 30, koliko i u Rumuniji. Da ne spominjemo Norvešku u kojoj se smatra da je nedovoljno i trenutnih 570 javnih menjača na 100.000 stanovnika.
Zaboravljeni hibridi
Subencionisanje države Srbije je trebalo da ubrza "zamenu" u voznom parku. Pretprošle godine država je u ove namene izdvojila čak 440 miliona dinara, a subvecinisala je ne samo električna već i hibridna vozila.
Ne čudi što je među novoregistrovanim vozilima bilo čak 1.150 električnih, od kojih 780 u vlasništvu kompanija, a tek 370 u privatnom. Među kolektivnim vlasnicima gotovo tri četvrtine su, zapravo, predstavništva stranih firmi kojima iz centrale naređuju da inoviranje voznog parka obavezno obavljaju modernim automobilima.
Lane je država u ove namene izdvojila upola manje, oko 170 miliona dinara, koliko se kalkuliše i za tekuću sezonu. No, države od prošle godine subvencioniše samo potpuno električna vozila, hibridna su izostavljena iz programa podsticanja.
Zavisno od snage vozila, nivo pojedinačne državne pomoći kreće se do 5.000 evra. Posledica je bila da je gotovo četiri petine od države odvojenog novca završio kod onih koji kupuju snažna električčna vozila, čija cena se kreće između 40.000 i 100.000 evra. Prava sića je ostala za one koji su planirali da se elektrifikuju kupovinom relativno jeftinijih automobila, u cenovnom rasponu od 25.000 do 30.000 evra.
Subvencije u ćorsokaku
Tako je subvencionisanje države Srbije zapalo u ćorsokak da pomaže onima koji mogu da izdvoje i po 80.000 evra za auto i kojima 5.000 ne znači gotovo ništa. Sa druge strane, oni koji teškom mukom sakupe 25.000-30.000 evra mogu gotovo samo slučajno da se nađe među srećnicima.
Problem bi ove godine mogao biti i ozbiljniji, jer se očekuje da uskoro u Kragujevcu krene proizvodnja Stelantisove "pande", vozila čija je najavljena cena do 25.000 evra, što je trenutno sasvim prihvatljivo za siromašnije tržište kakvo je srpsko.
Svakako da je opravdano da se državno subvencionisanje uredi tako da u prvom redu podstiče domaću proizvodnju, pa je stoga i predlog uvoznika ne samo logićan, već je i došao pravi čas. Naravno, podsticaje treba usmeriti i prema hibridnim vozilima, s obzirom na to da su upravo ovi automobili svuda u svetu nosioci "automobilske tranzicije" . I biće sve dok se mreža javnih punjača ne razvije u punoj meri, a to znači još jako dugo.
Manjak struje
Srbija ima i dodatni razlog da odustane od podsticanja kupovine najsnažnijih, time i vozila sa najvećom potrošnjom struje. Upravo je reč o električnoj energiji. Usled niza okolnosti unazad više decenija, Srbija je poslednjih godina od nekadašnjeg (nevelikog) izvoznika postala uvoznik struje i to najmanje petinu ukupne godišnje proizvodnje.
Stanje se ne može bitno poboljšati u kratkom roku, već samo novim višegodišnjim ciklusom u investiranje izgradnje novih i ekološki šrihvatljivih elektrane. I dok se stanje u energetici Srbije ne poboljša, ne mogu se podsticati stilovi života u kojima se arči struja. Dakle, ni kupovina robusnih i snažnih električnih vozila.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo zahtev za novu licencu Ministarstva finansija SAD
13.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije uputila je 12. februara Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara.
Šta se najviše prodaje u Srbiji: Polovnjaci, "škoda", "tojota", "reno"...
13.02.2026.•
5
U Srbiji je u 2025. godini zabeležen rast prodaje novih vozila za 13,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavna pravnica Goldman Saksa podnosi ostavku - dobijala poklone od Džefrija Epstina
13.02.2026.•
2
Glavna pravna službenica u bankarskoj instituciji Goldman Saks Keti Rumler podnela je ostavku, nakon što je otkriveno da je od seksualnog prestupnika Džefrija Epstina dobijala poklone.
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
10
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
39
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
34
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
4
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
63
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Komentari 11
Ddd
Ђорђе
Superhik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar