Ruski gas podelio Evropljane
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Foto: 021.rs
Do 2027. godine planira i prestati nabavljati ovaj energent od donedavno najvećeg svetskog izvoznika.
Sve u cilju da se što više umanje prihodi kojima Moskva finansira rat. U nekim boljim vremenima zemlje Unije su iz Rusije godišnje uvozile i po 160 milijardi kubika plina, što čini više od 40 odsto potrošnje, pa je jasno da je reč o krupnom zaokretu kakav ostavlja duboki trag na oba partnera.
Evropa je odavno potrošila sopstvene rezerve gasa i danas na domaćim poljima proizvodi jedva 20 odsto od oko 490 milijardi kubika godišnjih potreba. Ostatak je uvozila, najviše iz Rusije, potom iz Norveške i Alžira, ali putem LNG brodova i iz dvadesetak proizvođača sa kojima nije povezana gasovodima.
Preskupa preorijentacija
Može se samo zamisliti koliko je bilo teško, komplikovano i, pre svega, skupo promeniti strukturu dobavljača. Izgrađeno je desetak novih terminala za regasifikaciju utečnjenog plina koji pristiže brodovima, udvostručen je uvoz iz Norveške i Alžira, pa, ipak, do sada nije uspeo plan da se Evropa u celosti odrekne ruskog gasa. Lane je iz Rusije, što gasovodom, što LNG brodovima, pristiglo čak 18,5 odsto u Evropi utrošenog gasa, otprilike koliko i iz SAD. Dvostruko više pristiglo je iz Norveške.
No, kako je krajem prošle godine u potpunosti prekinut transport gasa iz Rusije, procenjuje se da će tekuće sezone udeo ruskog gasa pasti na ispod osam odsto evropskog konzuma. Robu koju je po veoma povoljnim cenama Unija decenijama pribavljala iz Rusije, poslednjih sezona nabavlja na tržištu tečnog gasa, a tu su SAD najprisutnije, pa su Amerikanci lane na Stari kontinent brodovima isporučili preko 78 milijardi kubika.
Ove godine isporuka će biti i uvećana. Zadovoljni su i u Vašingtonu i u Briselu, a kako bi se što pre realizovala namera o potpunoj obustavi korišćenja ruskih energenata, u središtu Unije uveliko traže pravne načine kako da evropski uvoznici raskinu dugoročne ugovore sa ruskim dobavljačima, a da ne plate velike penale.
Odlaganje datuma objave
Tako je nedavno glasnogovornica Unije Ana-Kaisa Itkinen potvrdila da se već najmanje pola godine radi na iznalaženju po kompanije relativno povoljne pravne forme raskida ugovora i da je još u februaru trebalo da se javno obelodane načini kako će se to postići.
Ipak, promocija plana je dva puta odlagana, da bi, napokon, 6. maj bio naznačen kao datum kada će Unija precizno predočiti koje će pravne procedure preporučiti evropskim uvoznicima.
Mada su u Briselu veoma zadovoljni što se, kako ocenjuju, približava prestanak energetske saradnje sa Rusijom, u većem broju najvećih korisnika gasa raste nezadovoljstvo razvojem događaja. Naime, gas dopremljen putem LNG brodova je znatno, ponekad i trostruko, skuplji od gasovodom dopremljenog plina iz Rusije, pa je oslonac na nove dobavljače predstavljao veliko finansijsko opterećenje, pogotovo za kompanije iz hemijske i farmaceutske branše, poznatim po izrazito velikom konzumu gasa.
Trend pada zaposlenosti
Naravno da je drastično i naglo poskupljenje gasa itekako opteretilo poslovanje i najboljih preduzeća, a sve je naročito izraženo u Nemačkoj, Austriji i Italiji gde je oslonac na ruski gas bio najizraženiji. I ako je tokom tri i po godine ratnih zbivanja u Ukrajini širom Unije razvijena potpuno fobična predstava o Rusiji, direktori i vodećih kompanija hemijske branše počeli su otvoreno protestovati protiv preorijentacije na gas dobavljen LNG brodovima i sve glasnije zahtevaju povratak na kupovinu ruskog gasa.
Tako su direktori svetski vodeće hemijske firme Dau Chemical otvoreno tražili da se čim se primirje u Ukrajini uspostavi obnovi i saradnja sa Rusijom. Jednostavno, gas kupljen iz SAD je toliko skup da i najprofitabilnija preduzeća postaju gubitaši.
Koliko je ne samo za ekonomiju značajno da se firme što pre vrate ruskom gasu pokazuje i kriza koja je zahvatila hemijsku branšu Nemačke, tradicionalno vodeću na svetu. Već pet uzastopnih kvartala u ovoj delatnosti opada broj zaposlenih, što se ranije nije dešavalo više od pola veka.
Sa naročito velikim problemima suočavaju se proizvođači đubriva kojima je gas ne samo energent, već i nezamenjiva sirovina iz koje se preradom dobija finalni proizvod. Poskupljenje đubriva je toliko, cirka 70 odsto spram cena pre sukoba u Ukrajini, da je upotreba prepolovljena.
Katar izneverio
Didi Olije, izvršni direktor Engie, najvećeg francuskog trgovca gasom poznatom baš po velikoj kupovini kako ruskog, tako i američkog gasa, smatra da će mnogim evropskim proizvođačima biti teško opstati ako se ne revitalizuje energetska saradnja sa Rusijom. Ističe da nije realno očekivati da će u skorijoj budućnosti iz Rusije u Uniju pristizati nekadašnjih 160 milijardi kubika gasa, ali veoma brzo bi se mogla realizovati isporuka 70 do 80 milijardi kubika. Bio bi to spas za čitave industrijske grane.
Da će Evropa, uprkos dosta čudnom samozadovoljstvu briselske birokratije, imati problema sa nabavkom gasa pokazuje i nedavni prekid pregovora sa Katarom, uz Rusiju najvećim izvoznikom gasa. Ispostavilo se da ova zemlja pažljivo čuva tradicionalne kupce – Kinu, Japan i Južnu Koreju, te stoga nije u mogućnosti ozbiljnije uvećati isporuku zemljama Unije, bar ne dok se ne otvori novo gasno polje, a što se planira tek za četiri, pet sezona.
Očekivanja glasača
Praktično, zemlje Unije će sve dok se ne vrate ruskom gasu kupovati preskupi američki LNG gas, a u takvim uslovima poslovanje velikog broja danas renomiranih kompanija postaje upitno. Dodatni problem je nagli razvoj data centara i veštačke inteligencije u SAD, a što iziskuje potrošnju enormnih količina energije.
U takvim uslovima može se dogoditi da SAD povremeno i prekinu izvoz energenata kako bi zadovoljile domaće potrebe za koje se predviđa utrostručenje već za tri decenije. Naravno, da bi u tom slučaju najgore prošli oni koji su zavisni od američkih isporuka.
Glas o neophodnosti obnove evropsko-ruske energetske saradnje je naročito izražen u regijama gde se nalaze važni gasovodni objekti. Tako u pokrajini Meklenburg, gde Severni tok 1, nakon što prođe po dnu Baltika, izranja na površinu, čak 59 odsto stanovništva traži ponovnu kupovinu ruskog gasa.
Uostalom, na februarskim saveznim izborima trećinu glasova dobile su stranke koje zagovaraju uravnoteženiju politiku i hitnu obnovu ekonomske saradnje sa najvećim partnerom na istoku Starog kontinenta.
Očito da u Uniji ima zagovornika i izrazito oštre politike prema Rusiji, ali i onih koji su za odmereniji pristup i obnovu ekonomske saradnje. Čuju se i jedni i drugi, ostaje da se vidi čije će zalaganje biti snažnije politički artikulisano.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bajatović: Srbija će imati stabilno snabdevanje ruskim gasom do 2028.
31.03.2026.•
1
Generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović izjavio je da će Srbija imati stabilno snabdevanje gasom do 2028. godine, bez poskupljenja za domaćinstva i uz mogućnost da gas za privredu bude i nešto jeftiniji.
"Nije NIS, nešto ne valja između Srbije i Rusije": Kratkoročni gasni ugovor znak da Putin ne veruje Vučiću?
31.03.2026.•
19
Srbija je dobila produženje gasnog aranžmana sa Rusijom, ali ponovo na samo na tri meseca.
Osnovana Svetska organizacija za podatke u Pekingu
30.03.2026.•
0
Svetska organizacija za podatke (WDO) održala je danas prvi generalni sastanak u Pekingu, čime je zvanično osnovana.
APR: Sutra ističe rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025. godinu
30.03.2026.•
0
Agencija za privredne registre (APR) podsetila je da sutra ističe zakonski rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu.
Srbija produžila ugovor za ruski gas za još tri meseca po "veoma povoljnim uslovima"
30.03.2026.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je Srbija dobila produženje ugovora za gas na još tri meseca "po veoma povoljnim uslovima".
Euribor porastao na 2,5 odsto - poskupeće i krediti
30.03.2026.•
1
Šestomesečni euribor odnosno kamata koju banke najčešće zaračunavaju prilikom odobravanja kredita porastao je za pola procenta od početka meseca i iznosi 2,5 odsto.
Cene nafte prešle 115 dolara po barelu
30.03.2026.•
1
Cene nafte premašile su danas 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana od početka rata u Iranu.
Cene plastike porasle zbog poskupljenja nafte
29.03.2026.•
1
Cene plastike skočile su zbog poskupljenja nafte, ali Srbija nije direktno pogođena pošto iz Persijskog zaliva uvozi malo sirovina, izjavio je sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS Dragan Stevanović.
Svetska trgovinska komora strahuje od najgore krize industrije
29.03.2026.•
0
Rat na Bliskom istoku mogao bi da pokrene najgoru krizu industrije u istoriji, upozorio je šef Svetske trgovinske komore.
Smanjenje akciza pravi rupu u budžetu od 40 miliona evra mesečno: Kako će država pokriti taj minus?
29.03.2026.•
25
Odluka Vlade Srbije da zbog rata u Iranu snizi akcizu za gorivo obradovala je vozače, ali je istovremeno izazvala i brigu u javnosti kako će se u budžetu "zakrpiti rupa" nastala zbog manjka planiranih sredstava.
APR: Rok za dostavljanje godišnjeg finansijskih izveštaja ističe 31. marta
28.03.2026.•
0
Agencija za privredne registre (APR) saopštila je da zakonski rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za prošlu godinu ističe u utorak, 31. marta.
Zlato je izgubilo petinu vrednosti od januara - zašto?
28.03.2026.•
8
Cene zlata i srebra izgledaju kao finansijski rolerkoster već nekoliko meseci. Posle drastičnog rasta, koji je započeo još sredinom januara, događaju se i drastični padovi.
Kako se cena nafte prilagođava Donaldu Trampu?
28.03.2026.•
2
Kretanje cena nafte poslednjih nedelja sve više prati izjave američkog predsednika Donalda Trampa, dok investitori pokušavaju da procene dalji tok sukoba na Bliskom istoku.
Arsić: Poskupljenje nafte imaće višestruke posledice na privredu i prihode budžeta Srbije
27.03.2026.•
7
Rast cena energenata zbog rata na Bliskom istoku imaće višestruke negativne posledice na privredu Srbije, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić.
Poskupeo dizel: Nove cene goriva
27.03.2026.•
26
U narednih nedelju dana dizel će na pumpama u Srbiji biti skuplji za dinar, dok cena benzina ostaje nepromenjena.
Štandard: Evropa nije mnogo zavisna od nafte i gasa iz Persijskog zaliva
26.03.2026.•
10
Evropa ne spada u regione koji veoma zavise od nafte i gasa iz Persijskog zaliva odakle su isporuke poremećene zbog rata SAD i Izraela s Iranom, piše danas austrijski list Štandard.
Talas otpuštanja u IT sektoru: Za samo nekoliko dana 500 ljudi ostalo bez posla
26.03.2026.•
38
U Srbiji je u proteklih desetak dana nekoliko firmi iz IT sektora ugasilo poslovanje, pa je bez posla ostalo oko 500 radnika, a postoji bojazan da taj broj poraste.
Stručnjaci znali da će "Moravski koridor" poskupeti: Plaćamo 2,5 milijardi evra zbog vlasti
26.03.2026.•
10
Da će naprednjačka vlast za Moravski koridor platiti mnogo više od 745 miliona evra dalo se naslutiti još pre pet godina.
Posle rasta cene gasa i nafte očekuje se i poskupljenje struje
26.03.2026.•
9
Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja.
Izvršni direktor Šela upozorio: Evropi prete nestašice goriva već u aprilu
26.03.2026.•
5
Evropa bi mogla da se suoči sa ozbiljnim nestašicama energenata i goriva već u aprilu ukoliko se ne otvori Ormuski moreuz za transport nafte i gasa.
Evropska centralna banka: Cene bi mogle brže da rastu zbog krize na Bliskom istoku
25.03.2026.•
0
Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da bi preduzeća mogla brže da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Komentari 8
Plaćač poreza
Particulare matter
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar