
Ponovo sledi moljakanje za naftu
Ponovo se približio dvadeset i osmi dan u mesecu i naglo se pojačala neizvesnost hoće li u narednom periodu Srbija moći slobodno da kupuje i doprema naftu.

Foto: 021.rs
Preciznije, tog datuma ističe rok do koga su SAD odložile primenu sankcija prema Naftnoj industriji Srbije, navodno donete zbog većinskog vlasništva ruskih petrokompanija nad ovim preduzećem, što ostavlja mogućnost da vlasnik profit transferiše u matičnu zemlju i usmeri na finansiranje rata u Ukrajini.
Međutim, kada se zna da je godišnja dobit NIS-a cirka 200 miliona evra, tek 0,2 odsto troškova ruske vojne intervencije procenjenih na 100 milijardi evra, vidi se da je reč o svoti nebitnoj za ratni budžet.
Obest najjačeg
Dakle, uzrok je na drugoj strani, sasvim precizno u nezadovoljstvu najmoćnije države što Srbija, uz Belorusiju jedina u Evropi, nije uvela sankcije Rusiji. Naravno da niko u svetu ne pominje da je ovakvo ponašanje SAD suprotno međunarodnim normama - živimo u vreme kada se uspostavljaju novi globalni odnosi, a još postojeća regulativa ili napušta ili "zamrzava" i koristi se samo onda kada najjačem odgovara.
Tako će stanje na naftnom tržištu Srbije i dalje zavisiti od toga šta će do 28. aprila odlučiti OFAC, američki biro za kontrolu imovine u inostranstvu, na kome je ili da primeni odluku donetu 10. januara, a sa početkom primene 28. februara, ili da usvoji molbu NIS-a i države Srbije o odlaganju starta grube mere koju je prethodna američka vlada donela u razljućenosti usled gubitka izbora krajem prošle godine.
Naravno, OFAC može da odloži primenu samo na određeni rok, kao što je do sada u dva navrata učinio, oba puta na po 30 dana, ali pretnja aktiviranja sankcija i dalje ostaje.
Volja za kažnjavanjem
Smatrajući da se nije ogrešila ni o jedan poslovni propis, Naftna industrija Srbije je Ministarstvu spoljnih poslova SAD uputila zahtev da je skine sa takozvane SDN liste na koju su svrstane kompanije obuhvaćene kaznenim merama.
NIS se u ovom društvu našao stoga što je u momentu donošenja odluka većinski vlasnik bila ruska kompanija Gaspromnjeft, kao i sva preduzeća u kojima ruska firma ima većinsko vlasništvo. U međuvremenu, vlasnički udeo Gaspromnjefta je smanjen na 44,65 odsto, ali, po pojedinim tumačenjima, problem može biti što je većinsko vlasništvo NIS-a, 57 odsto, i dalje u posedu ruskih preduzeća.
Podsetimo se, Ameri su skloni da kažnjavaju i partnere koji nastave saradnju sa kažnjenim preduzećima. Tako bi pod udar američkih pretnji verovatno došle banke koje bi obavljale novčane transfere NIS-a, ali i naftovod JANAF, kojim od luke Omišalj na Krku do granice Hrvatske i Srbije stiže nafta, što je, zapravo, segment nekadašnjeg Jugoslovenskog naftovoda.
Tako bi Rafinerija Pančevo, jedina u Srbiji, ostala oslonjena samo na naftu sa domaćih polja. Kako je reč o 800.000 od oko 3,6 miliona tona koliko obično godišnje prerađuje, to je nedovoljno, pa bi verovatno bila zaustavljena, a Srbija prinuđena da uvozi goriva i ostale finalne proizvode od nafte. Bio bi to težak udarac za NIS i državu Srbiju u kojoj bi se tako značajna delatnost kao što je nafta svela na trgovinu.
Kada pravila ne važe
Kako nema preciznih pravila o uvođenju, tako nema ni o ukidanju sankcija. Šta će se dešavati nakon 28. aprila umnogome zavisi od odnosa kako između Srbije i SAD, tako i od globalne političke scene. Prilikom prethodnog odlučivanja, pred 28. mart, u prilog nam je išao početak pregovora između SAD i Rusije o uspostavljanju primirja u Ukrajini. Ovi pregovori su doneli skromne rezultate, ali i dalje traju, mada su se proredili i bez opipljivog su ishoda.
Možda je značajnije da se i u SAD i u Evropi sve češće čuju glasovi o obnovi energetske saradnje sa Rusijom. Nije reč samo o kupovini nafte i gasa, odnosno izvozu energetske opreme, već su SAD zainteresovane da uđu u suvlasništvo na gasovodom Severni tok 2, čija je jedna cev ostala čitava nakon diverzije i kojom bi se moglo godišnje transportovati 25.000 milijardi kubika, dok se druga može popraviti i pustiti u upotrebu za devet meseci.
Severni tok 2
U Evropi je mnogima dosta rđavog iskustva napuštanja višedecenijskog partnerstva sa Rusijom i prelazak na kupovinu američkog gasa, najmanje dvostruko, a često i tri puta skupljeg od ruskog gasa dopremljenog gasovodom. Mnoge branše, posebno one koje troše znatne količine gasa poput hemijske i farmaceutske, usled povećanih troškova, našle su se u teškoj poslovnoj situaciji. Najglasniji su privrednici iz Nemačke koja je od 90 milijardi kubika godišnje potrošnje 70 milijardi pribavljala gasovodima iz Rusije.
Reč je o velikom biznisu, Ameri su zainteresovani da se uključe ulaskom u suvlasništvo time što bi popravili gasovod. Na ovaj način bi se ujedno i ostavilo po strani Amerima tako neugodno dalje traganje za počiniocima diverzije.
Za sada pregovori su u početnoj fazi i sa američke strane vode ga vodeći biznismeni naftne branše, a predstavnici države još nisu direktno uključeni. Ipak, smatra se da bi primena sankcija nad NIS-om bitno poremetila ove razgovore i na duži rok odložila, ako ne i stavila ad akta, ulazak Amera u suvlasništvo nad Severnim tokom 2.
Suština problema
Takođe za maj mesec je predviđena poseta Aleksandra Vučića SAD i susret sa Donaldom Trampom. Ne bi bilo diplomatski narušavati odnose upravo pred susret dva predsednika. Međutim, nakon što prvo proglašeno delimično primirje nije uspelo da se realizuje, pregovori su se proredili i mirovna inicijativa je pomalo zastala. To je situacija u kojoj Ameri mogu da se ponašaju sa manje odgovornosti nego pre mesec ili dva kada su odlagali primenu sankcija.
Od samog nametanja sankcija, u Srbiji je poprilično rašireno očekivanje da će ruske kompanije pristati da prodaju suvlasništvo u NIS-u i tako reše dilemu.
Ali, zašto bi bilo ko prodavao uspešnu firmu, tim pre što su je kupili kao totalno zapuštenu i sa 976 miliona dugovanja i sami, sukcesivnim ulaganjem najmanje tri milijarde evra, podigli do evropski sasvim pristojnog nivoa.
Uostalom, teško je očekivati od velesila da poklekne pod pritiskom ucene i proda kompaniju za ponos. Uvek valja imati na umu da su sankcije, mimo svih pravila, nametnule SAD i da je to suština problema.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
0
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
0
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
5
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
5
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
17
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
12
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
43
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
8
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Ministarstvo: Trećina objekata nije ispunila uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže biljna ulja
31.08.2025.•
4
Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je da skoro trećina objekata koji posluju hranom nije u potpunosti poštovala propisane uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja.
Zašto pošiljke iz Srbije ne idu za SAD: Naša zemlja među više od 25 onih koje su stopirale isporuke
31.08.2025.•
7
Slanje paketa iz Srbije u SAD privremeno je obustavljeno, a razlog je nova američka carinska politika.
Prodaja Teslinih vozila u Evropi pala za 40 odsto, a kineski BYD porasla 225 odsto
31.08.2025.•
1
Američki proizvođač električnih automobila Tesla je u julu zabeležio sedmi uzastopni mesec pada prodaje svojih vozila u Evropi.
Komentari 10
Ahab
Ovako, patnja se nastavlja...
П
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar