Ponovo sledi moljakanje za naftu
Ponovo se približio dvadeset i osmi dan u mesecu i naglo se pojačala neizvesnost hoće li u narednom periodu Srbija moći slobodno da kupuje i doprema naftu.
Foto: 021.rs
Preciznije, tog datuma ističe rok do koga su SAD odložile primenu sankcija prema Naftnoj industriji Srbije, navodno donete zbog većinskog vlasništva ruskih petrokompanija nad ovim preduzećem, što ostavlja mogućnost da vlasnik profit transferiše u matičnu zemlju i usmeri na finansiranje rata u Ukrajini.
Međutim, kada se zna da je godišnja dobit NIS-a cirka 200 miliona evra, tek 0,2 odsto troškova ruske vojne intervencije procenjenih na 100 milijardi evra, vidi se da je reč o svoti nebitnoj za ratni budžet.
Obest najjačeg
Dakle, uzrok je na drugoj strani, sasvim precizno u nezadovoljstvu najmoćnije države što Srbija, uz Belorusiju jedina u Evropi, nije uvela sankcije Rusiji. Naravno da niko u svetu ne pominje da je ovakvo ponašanje SAD suprotno međunarodnim normama - živimo u vreme kada se uspostavljaju novi globalni odnosi, a još postojeća regulativa ili napušta ili "zamrzava" i koristi se samo onda kada najjačem odgovara.
Tako će stanje na naftnom tržištu Srbije i dalje zavisiti od toga šta će do 28. aprila odlučiti OFAC, američki biro za kontrolu imovine u inostranstvu, na kome je ili da primeni odluku donetu 10. januara, a sa početkom primene 28. februara, ili da usvoji molbu NIS-a i države Srbije o odlaganju starta grube mere koju je prethodna američka vlada donela u razljućenosti usled gubitka izbora krajem prošle godine.
Naravno, OFAC može da odloži primenu samo na određeni rok, kao što je do sada u dva navrata učinio, oba puta na po 30 dana, ali pretnja aktiviranja sankcija i dalje ostaje.
Volja za kažnjavanjem
Smatrajući da se nije ogrešila ni o jedan poslovni propis, Naftna industrija Srbije je Ministarstvu spoljnih poslova SAD uputila zahtev da je skine sa takozvane SDN liste na koju su svrstane kompanije obuhvaćene kaznenim merama.
NIS se u ovom društvu našao stoga što je u momentu donošenja odluka većinski vlasnik bila ruska kompanija Gaspromnjeft, kao i sva preduzeća u kojima ruska firma ima većinsko vlasništvo. U međuvremenu, vlasnički udeo Gaspromnjefta je smanjen na 44,65 odsto, ali, po pojedinim tumačenjima, problem može biti što je većinsko vlasništvo NIS-a, 57 odsto, i dalje u posedu ruskih preduzeća.
Podsetimo se, Ameri su skloni da kažnjavaju i partnere koji nastave saradnju sa kažnjenim preduzećima. Tako bi pod udar američkih pretnji verovatno došle banke koje bi obavljale novčane transfere NIS-a, ali i naftovod JANAF, kojim od luke Omišalj na Krku do granice Hrvatske i Srbije stiže nafta, što je, zapravo, segment nekadašnjeg Jugoslovenskog naftovoda.
Tako bi Rafinerija Pančevo, jedina u Srbiji, ostala oslonjena samo na naftu sa domaćih polja. Kako je reč o 800.000 od oko 3,6 miliona tona koliko obično godišnje prerađuje, to je nedovoljno, pa bi verovatno bila zaustavljena, a Srbija prinuđena da uvozi goriva i ostale finalne proizvode od nafte. Bio bi to težak udarac za NIS i državu Srbiju u kojoj bi se tako značajna delatnost kao što je nafta svela na trgovinu.
Kada pravila ne važe
Kako nema preciznih pravila o uvođenju, tako nema ni o ukidanju sankcija. Šta će se dešavati nakon 28. aprila umnogome zavisi od odnosa kako između Srbije i SAD, tako i od globalne političke scene. Prilikom prethodnog odlučivanja, pred 28. mart, u prilog nam je išao početak pregovora između SAD i Rusije o uspostavljanju primirja u Ukrajini. Ovi pregovori su doneli skromne rezultate, ali i dalje traju, mada su se proredili i bez opipljivog su ishoda.
Možda je značajnije da se i u SAD i u Evropi sve češće čuju glasovi o obnovi energetske saradnje sa Rusijom. Nije reč samo o kupovini nafte i gasa, odnosno izvozu energetske opreme, već su SAD zainteresovane da uđu u suvlasništvo na gasovodom Severni tok 2, čija je jedna cev ostala čitava nakon diverzije i kojom bi se moglo godišnje transportovati 25.000 milijardi kubika, dok se druga može popraviti i pustiti u upotrebu za devet meseci.
Severni tok 2
U Evropi je mnogima dosta rđavog iskustva napuštanja višedecenijskog partnerstva sa Rusijom i prelazak na kupovinu američkog gasa, najmanje dvostruko, a često i tri puta skupljeg od ruskog gasa dopremljenog gasovodom. Mnoge branše, posebno one koje troše znatne količine gasa poput hemijske i farmaceutske, usled povećanih troškova, našle su se u teškoj poslovnoj situaciji. Najglasniji su privrednici iz Nemačke koja je od 90 milijardi kubika godišnje potrošnje 70 milijardi pribavljala gasovodima iz Rusije.
Reč je o velikom biznisu, Ameri su zainteresovani da se uključe ulaskom u suvlasništvo time što bi popravili gasovod. Na ovaj način bi se ujedno i ostavilo po strani Amerima tako neugodno dalje traganje za počiniocima diverzije.
Za sada pregovori su u početnoj fazi i sa američke strane vode ga vodeći biznismeni naftne branše, a predstavnici države još nisu direktno uključeni. Ipak, smatra se da bi primena sankcija nad NIS-om bitno poremetila ove razgovore i na duži rok odložila, ako ne i stavila ad akta, ulazak Amera u suvlasništvo nad Severnim tokom 2.
Suština problema
Takođe za maj mesec je predviđena poseta Aleksandra Vučića SAD i susret sa Donaldom Trampom. Ne bi bilo diplomatski narušavati odnose upravo pred susret dva predsednika. Međutim, nakon što prvo proglašeno delimično primirje nije uspelo da se realizuje, pregovori su se proredili i mirovna inicijativa je pomalo zastala. To je situacija u kojoj Ameri mogu da se ponašaju sa manje odgovornosti nego pre mesec ili dva kada su odlagali primenu sankcija.
Od samog nametanja sankcija, u Srbiji je poprilično rašireno očekivanje da će ruske kompanije pristati da prodaju suvlasništvo u NIS-u i tako reše dilemu.
Ali, zašto bi bilo ko prodavao uspešnu firmu, tim pre što su je kupili kao totalno zapuštenu i sa 976 miliona dugovanja i sami, sukcesivnim ulaganjem najmanje tri milijarde evra, podigli do evropski sasvim pristojnog nivoa.
Uostalom, teško je očekivati od velesila da poklekne pod pritiskom ucene i proda kompaniju za ponos. Uvek valja imati na umu da su sankcije, mimo svih pravila, nametnule SAD i da je to suština problema.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
2
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
2
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
26
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
29
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
6
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Evropska komisija pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog skupljeg goriva za strane vozače
29.04.2026.•
0
Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i Slovačke zbog diskriminišućih cena goriva za vozače automobila registrovanih u drugim državama članicama.
Država se ponovo zadužila, ovaj put za oko tri milijarde evra
29.04.2026.•
32
Ministarstvo finansija objavilo je da je Srbija danas realizovala još jednu emisiju državnih obveznica, kroz tri tranše u dve valute, ukupno vredne 1,9 milijardi evra i 1,2 milijarde dolara.
U Dubrovniku se razvija AI projekat vredan više od 50 milijardi evra
28.04.2026.•
8
Projekat centra za razvoj i inovacije u oblasti veštačke inteligencije Topusko "Panteon", vredan više od 50 milijardi evra, predstavljen je u Dubrovniku.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
28.04.2026.•
1
Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Od naplate putarine pola miliona evra godišnje po kilometru auto-puta - a gubitak "Puteva Srbije" udvostručen
28.04.2026.•
11
Srbija je prošle godine od naplate putarine ostvarila prihod od oko 436 miliona evra (51.531.710.564 dinara), dok prihodi u prvom kvartalu 2026. godine iznose oko 98 miliona evra (11.531.002.450 dinara).
Komentari 10
Ahab
Ovako, patnja se nastavlja...
П
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar