Cene na srpskim pumpama ne prate pad cena nafte u svetu: Mićović o tome zašto je to tako
Cene nafte u svetu pale su u odnosu na prethodnu nedelju. To je posledica mogućnosti da će Organizacija zemalja izvoznica nafte, ili "OPEK+", povećati proizvodnju u julu.
Foto: 021.rs
Takođe, rastu zalihe sirove nafte u Americi.
Utisak je da u Srbiji cene goriva na pumpama ne prate te padove u istom ritmu.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović rekao je za RTS da matematika pokazuje nešto drugo i da je dalek put cene sirove nafte u nekoj utovarnoj luci, izražena u dolarima po barelu, do dinara po litru benzina na benzinskoj stanici u komšiluku.
"Prvo, cena nafte nije jedino što utiče na cenu goriva, bitno utiče, ali ne najviše, zato što je, recimo, trenutno udeo ukupnih državnih dažbina oko 58 procenata kod benzina", navodi Mićović.
Prema njegovim rečima, brzina kretanja prvo ne zavisi od tržišta. Podseća da tri godine traje regulacija cena na srpskom tržištu.
"Država se opredelila za jednu matematičku formulu kojom pokušava da simulira ono stanje na tržištu kako bi trebalo, prema oceni tih brojeva, da bude uz ograničenje marže i to određuje kao maksimalnu maloprodajnu cenu. Znači, u tu formulu se uvrštavaju kotacije benzina i dizela, ne sirove nafte, nego tržište benzina i dizela, derivata nafte, koje potpuno drugačije diše od tržišta nafte", napominje Mićović.
To se uvrštava u formulu, dodaje Mićović, kao i kurs dolara.
"Još jedna bitna promena su zavisni troškovi uvoza, koji moraju da se uzmu u obzir. I dolazi se do neke cene koja se odredi kao maksimalna cena. Danas na tržištu nemate jedinstvene cene na svim pumpama, imate odstupanje od po par dinara, nisu svi na toj maksimalnoj vrednosti, tako da tržište u neku ruku pokušava da se izbori za svoje tržišne zakone, ali ipak uredba i ograničenje cena stvara veliki problem u poslovanju", ukazuje Mićović.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije napominje da nisu svima isti troškovi.
"Nisu svima isti troškovi da dođu do derivata nafte i stave ih na tržište. Imaju veoma različite troškove. Problem je u tome što, recimo, od prve inicijalne informacije o mogućem uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije, svi uvoznici su da bi se obezbedili povećali količinu uvoza, a onda je još usledio apel države svim uvoznicima da podignu zalihe kako bi povećali sigurnost snabdevanja", kaže sagovornik RTS.
U tako visokim zalihama našli su se svi u momentu kada su cene goriva krenule da padaju.
"I to nije tržišno upravljanje, nego na osnovu uredbe i realnih parametara. To se dešava na tržištu, ali se zalihe optimizuju na taj način da vi niste zatrpani zalihama u momentu kada je tržište išlo dole. Ali svi jesu zatrpani zalihama u nekim drugim okolnostima, da bi obezbedili sigurnost snabdevanja", naveo je Mićović.
Gorivo u nekoj luci je zapravo sada jeftinije, a prethodno je kupljeno skuplje, rekao je Mićović, uz napomenu da je to veliki finansijski problem.
"Znači, potrošači nemaju nikakvih problema, snabdevenost je normalna, nigde niste uočili da nedostaje goriva, ali s druge strane, finansijski pokazatelji su takvi da iz meseca u mesec neki generišu gubitke, neki nulu", kaže Mićović.
Dodaje da bi bilo idealno kad bi država mogla da reguliše visinu akcize u skladu sa troškovima nabavke, da uvozni derivati imaju jednu akcizu, a oni koji se proizvode u zemlji drugu, ali to je neizvodljivo. Akcize su, kako kaže, politika države, ne samo naše nego svake države.
"Naša država se opredelila za takvu akciznu politiku prema energentima, pre svega motornog goriva, da imamo jednu od najviših akciza u regionu. To je deo ukupnog paketa oporezivanja, ali ne treba to gledati izolovano. Zahvaljujući tome danas imamo dosta visoke cene goriva na benzinskim stanicama", podvukao je Mićović.
Kada cene padaju, onda se smanjuje samo onaj naftni deo. Pošto su akcize iskazane u apsolutnom iznosu, one su zakucane u toj visini, kako god padaju cene, samo se smanjuje onaj deo "odozgo". Malo pada i PDV, ali 58,3 odsto je udeo ukupnih državnih dažbina u benzinu, a 57 odsto u evrodizelu.
To je, kako kaže, značajan deo, ali države reaguju smanjenjima akcize kada su cene visoke. Rekao je da smo imali reakciju države, kada su cene bile više od 200 dinara, pa su smanjivane akcize do 20 odsto od nominalne vrednosti.
Odgovarajući na pitanje šta se dešava sa domaćim tržištem ako pada cena sirove nafte, Mićović kaže da se to reflektuje.
Recimo, u Hrvatskoj i Crnoj Gori se cene određuju takođe od strane države ali na dvonedeljnom nivou. Navodi primer da su u Severnoj Makedoniji ukupne dažbine na dizel 43 evrocenta, a kod nas 91.
U BiH su ukupne dažbine na evrodizel 53 centa, kod nas 91. Zapravo razlika je pre svega u akciznoj politici, jer na kraju krajeva, oni imaju niži PDV, 17 odnosno 18 odsto, a mi imamo 20 odsto, Mađarska ima 27 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
0
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
3
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
7
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Komentari 22
Драгиша
NS Posmatrac
Dok su nam je isporucivali placali smo je jeftinije od trzisne cene.
Nazalost to se nije videlo na pumpama jer su se cene formirale po berzanskim cenama.
Akcize na gorivo su uvek postojale ali sad imaju rekordne iznose tj nikada u istoriji nismo imali ovoliko visoke akcize.
Cak su pre 10-15 godina uveli i akcizu na TNG tj na gas koji je tada bio najekoloskije dostupno gorivo. Tada je akciza bila oko 10 dinara po litru.
Sada je akcizna na TNG oko 50 din tj. preko oko 60% cene TNG-a.
Za razliku od ostalih drzava gde akcize prvenstveno sluze da se smanji potrosnja goriva tj da vozila budu ekonomicnija da trose manje goriva i time manje zagadjuju kod nas akcize sluze ISKLJUCIVO za punjenje budzeta, tj. to nam je jedan od glavnih izvora finansiranja budzeta.
Da su stavi da akcize budu % od cene goriva tu bi se onda znacajnije osetile promene cena na trzistu.
Ali odlucili su se da fiksiraju iznos akcize kako bi cvrst izvor prihoda u budzet.
A cena goriva direkno utice na cene svih ostalih proizvoda.
Prevashodivoje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar