Država nije upisala obećani radni staž: Paušalci se suočavaju sa problemima
Nakon uvođenja testa samostalnosti i najavljenih poreskih olakšica, brojni poslodavci i paušalci suočavaju se s problemom neuplaćenih doprinosa i neupisanog radnog staža.
Foto: 021.rs
Test samostalnosti uveden je 2020. godine kako bi se definisao status preduzetnika prema poslodavcu, pošto su poslodavci zbog umanjenja poreskih obaveza često angažovali preduzetnike, najčešće one koji se paušalno oporezuju i koji su zamena za zaposlenog radnika. U sklopu toga država je uvela i podsticajne mere za novouposlenog radnika, to jest obećala da će da plaća porez i doprinose. Međutim, staž mnogima nije upisan.
"Mi smo zaposlili ljude sa olakšicama 2020. i 2022. godine. U nekom trenutku, jedna koleginica kojoj su trebali papiri u vezi sa radnim stažom, je izvadila listing iz PIO fonda. Za ceo taj period od 2020. do sad, do 25. marta, staž nije bio upisan. Nakon toga smo proverili, nas nekoliko, na sajtu PIO fonda, pa smo videli da ni nama nije upisan. Razgovarali smo sa advokatom i knjigovođom i saznali da više firmi i ljudi ima taj problem", kaže za 021.rs Nemanja Jotić, finansijski direktor IT firme "Codemancy".
Problem je otkriven slučajno, a Jotić dodaje da mu deluje da su svi koji su imali olakšice imaju ovaj problem, makar oni s kojima je razgovarao na tu temu.
Šta je test samostalnosti i kakve olakšice je uvela država?
Test samostalnosti je poreski kriterijum koji se koristi da bi se utvrdilo da li neko obavlja delatnost kao preduzetnik (samostalno) ili je faktički zaposlen kod naručioca posla.
"Sam test samostalnosti uveden zbog ranije prakse koja je postojala da fizička lica umesto ugovora o radu, ne zaključuju ugovor o radu, nego umesto njega se registruju kao paušalci, kao preduzetnici i da onda tako zaključuju ugovore o pruženju usluga sa svojim faktičkim poslodavcem, odnosno nalogodavcem. Pa je onda da bi se ta praksa prekinula, uveden test samostalnosti", kaže za 021 advokat Stefan Žikić.
On objašnjava kako je prednost tog zaključivanja, odnosno korišćenja paušalnih radnji bila - niži porez i doprinosi u odnosu na standardno zaposlenje, a s druge strane postojala je i fleksibilnost, mogućnost biranja svojih nalogodavaca, odnosno da ne budu vezani za poslodavca.
"Usvojen je i paket mera, po kom su oni koji ne prođu ovaj test samostalnosti dobili mogućnost da ostvare određene olakšice. To je oslobođenje poslodavaca od plaćanja dela poreza doprinosa na zarade prema dinamici koja je propisana Zakonom o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje", kaže naš sagovornik.
Olakšice je trebalo da predstavljaju prelazni period.
"Mere su uvedene kao vid olakšice poslodavcima, te je deo poreza i doprinosa za ova lica preuzela država za ranije paušalce, a postepeno je procenat koji uplačuje poslodavac povećavan tako da je stvorena neka vrsta prelaznog perioda da bi se olakšao prelaz sa tog statusa paušalaca na status punog zaposlenog", pojašnjava Žikić.
Problem najviše utiče na radnike, manje na firme
Nemanja Josić iz firme "Codemancy" kažu da neupisani staž nije toliki problem za firme, koliki je za radnike.
"Mi smo svoj deo ispunili - imamo i potvrde, proverili smo (izvukli listinge sa Poreske uprave) da je naš deo uplaćen. Problem je što kad neko za 30 godina bude uzimao penziju, da taj deo možda ne bude obračunat i da onda mora da se to kasnije dokazuje. Za 30 godina ko zna gde ćemo mi da budemo", ističe Jotić, finansijski direktor.
Direktor iste firme, Miodrag Vidojković potvrđuje ove reči i dodaje da se njihov advokat obratio PIO fondu i dobio odgovor "radimo na tome, strpite se".
Na pitanje koliko veruju da će problem biti rešen u skorijem roku, odgovaraju sa "teško".
"U suštini, prema onome što je advokat našao i u šta smo imali uvid - Ministarstvo finansija je donelo mišljenje, tumačenje tog zakona, gde kaže da se staž računa kao staž trenutkom dospeća, ne uplatom. I time im bi oni trebalo da to upišu. Mi znamo da PIO fond ume da kasni, da oni upišu negde u aprilu za celu prošlu godinu, ali ovo je problem iz 2020. i ništa nije upisano", kaže Vidojković.
Vidojković dodaje da to što država nije ispoštovala obećano utiče loše na poverenje njene institucije.
"Stvara neki osećaj nepoverenja za buduće programe i bilo koje stvari koje država bude davala. Jednostavno, ako se ne dešava ništa i ne ispunjava svoj deo, svoje obaveze, onda smo i mi dosta uzdržani po pitanju bilo kojih budućih programa i učestvovanja u njima, koliko god oni bili povoljni ili ne. Ukoliko je epilog ovakav kakav jeste - zašto bismo onda učestvovali", pita se finansijski direktor Vidojković
Iz IT firme "Codemancy" kažu da je vremenom sve teže doći do ljudi koji su nekada radili u firmi.
"Mi opet kao poslodavci osećamo određenu odgovornost prema svojim bivšim zaposlenima i da ih obavestimo, neki nisu čak ni u zemlji, tako da sve što se ovo više oteže i prolongira, sve je zapravo teže naći te ljude i to srediti u nekim normalnim granicama", ističu oni.
Foto: Pexels (Cottonbro Studio)
Gde je zakazala država?
"Postoji procedura koja je uključivala Poresku upravu koja je trebalo da vrši kontrolu svih firmi koje stvaraju pravo na oslobođenje i da zatim Poreska uprava nakon izvršene kontrole dostavi Upravi za trezor i Ministarstvu finansija podatke o tome kod koga je sve uspešna kontrola, a onda Ministarstvo finansija da prenese sredstva i da na taj način porez bude plaćen. Tu je došlo do problema. Procedura nije sprovedena dosledno, jer vidimo da nisu upisane godine staža za period za koji je važilo oslobođenje, jer poslodavac jeste plaćao svoj deo poreza i doprinosa, ali država nije plaćala svoj deo", kaže advokat Žikić.
Prema rečima advokata, neiskazan staž osiguranja sam po sebi jeste posledica koja povlači kasnije nemogućnosti ostvarivanja prava koja su u vezi s tim da staž osiguranja nije upisan.
"Najjednostavnije rešenje je da država ispoštuje svoj deo obaveze i da upiše staž osiguranja na koji se ona i zakonom obavezala. Da li će da se vrati na proceduru koju su sami propisali i da vrše uplatu poreza i doprinosa u fondove ili da samo upišu taj staž osiguranja, to po meni ne pravi veliku razliku. Pošto su tu u nekoj ruci i radi o dugu koji država ima sama prema sebi, jer ministarstvo finansija jeste to koje treba da izvrši uplatu u fondove PIO" ističe advokat.
On dodaje da postoje slučajevi u kojima nije bilo uplata, ali je upisan staž.
"Razgovarao sam sa knjigovodjama s kojima sarađujem, pa su kada su ljudi zaista došli do odlaska u penziju, uspeli su da urede na neki način taj neupisani staž. Tako da je negde uspelo da se problem reši pojedinačno, ali sistemski problem još uvek nije rešen", kaže Žikić.
On napominje da se nada skorom rešavanju ovog problema, jer kako kaže, kako vreme prolazi, problem će biti dublji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
15
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
25
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
24
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
8
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
13
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
13
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
62
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
3
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Komentari 13
Pametnom dovoljno
Realista
Буђ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar