Struja iz kosmosa

Pakleno je toplo ovih dana, maksimalne dnevne temperature prelaze i četrdeset stepeni Celzijusa.
Struja iz kosmosa
Foto: Pixabay
Klime za rashlađivanje se koriste toliko učestalo da struju u letnjim danima koristimo koliko i zimi, a nekada smo dnevno koristili otprilike 25 miliona kilovata manje. Jeste da pomažu da nekako izdržimo pravu žegu, ali je izvesno da se rast temperature mora što pre usporiti i zaustaviti. 
 
Razlozi su ne samo zdravstveni, već je i pitanje hoće li se planetarnim resursima moći obezbediti dovoljna količina energije čija se potražnja vrtoglavo uvećava.
Utrostručenje potrošnje
 
Uskoro će sa intenzivnijim radom data centara i povećanom primenom veštačke inteligencije potrošnja struje dodatno dobiti na intenzitetu, pa se tako procenjuje da će u Srbiji godine 2060. potrebe za strujom sa sadašnjih 30 skočiti na bezmalo 70 milijardi kilovata godišnje. Slično je i u drugim zemljama. 
 
Istovremeno se zbog ispuštanja štetnih gasova i čestica odustaje od upotrebe fosilnih goriva što je vekovima unazad bio najvažniji i najobimniji energetski izvor. Očekivanja od energije Sunca i vetra su bitno redukovana ponajviše usled izrazite nestalnosti ovih izvora. 
 
Eksploatacija i ostalih energetskih izvora pokazuje nedostatke i ograničenja, pa su vodeći stručnjaci i oni koji osmišljavaju energetsku budućnost sve više skloni da rešenje traže u pridobijanju energije izvan Zemlje, pa transportom usmeriti je na planetu koju nastanjuju ljudi.
 
Već duže vreme se planira, a urađeni su i prvi konkretni potezi da se u budućnosti solarni paneli postavljaju u orbitu Zemlje. Osnovna dobit je što bi se kretali i to tako da bi stalno bili izloženi Suncu i neprekidno proizvodili električnu energiju. Ideju je pre više od veka prvi razvio veliki ruski naučnik Konstantin Ciolkovski, da bi je potom razrađivali i dopunjavali naučnici i projektanti iz većeg broja zemalja.
Izložena Suncu
 
U poslednje vreme na njoj najviše rade Britanci. Zapravo, Velika Britanija planira da se od 2050. u ovoj ostrvskoj državi proizvodi i troši isključivo struja dobijena iz obnovljivih izvora. Kako su odavno shvatili da će na Zemlji proizvodnja iz solarnih panela zanavek biti vremenski veoma limitirana, izlaz su potražili u postavljanju solarnog panela u Zemljinu orbitu kako bi se stalno kretao i to tako da uvek bude izložen Suncu. 
 
Naravno, u tom slučaju bi i neprekidno proizvodio struju, danju i noću, zimi baš kao i leti. Prvi korak transporta energije bila bi transformacija u visokofrekventne radio talase, pa bi se kao takva prosledila ka Zemlji. Na Zemlji bi postojala prijemna antena, koja bi kratke talase "vratila" u električnu energiju spremnu da se distribuira putem strujnog sistema.
 
Dugo je izgledalo da su tehnički problemi gotovo nepremostivi. Međutim, novijim napretkom u proizvodnji solarnih panela, raketa, robota za rad u svemiru i tehnologiji transfera kratkih talasa projekat postaje ostvariv. Cena, mada je već višestruko niža nego što je kalkulacija pokazivala na početku projekta, i dalje ostaje prilično visoka.
Tehnološki izumi
 
Srce energane bi činio satelit sačinjen od više hiljada malih solarnih panela koje bi rakete iznele u orbitu, dok bi veći deo posla oko montiranja panela obavili vasionski roboti. Paneli bi Sunčevu energiju apsorbovali i preinačili u električnu. 
 
No, da bi se transportovala put Zemlje, neophodno je transformisati je u visokofrekventne radio talase. Velika antena na Zemlji bi prihvatila radio talase i "vratila" ih u električnu energiju koja bi se usmerila u uobičajeni strujni sistem.
 
Niz tehnoloških pronalazaka učinio je da se naum Velike Britanije danas smatra tehnički ostvarivim. Solarni paneli su drastično lakši, kvadratni metar je oko 270 grama, što je težina papira. 
 
To što postojeće rakete samo jednom uzleću činilo je projekat neobično skupim. Ali, kompanija "SpaceX" vodećeg izumitelja Ilona Maska već je uspela da konstruiše rakete koje se posle leta vraćaju nazad i tako desetak puta. Ovaj izum u nešto usavršenijoj formi bi drastično snizio cenu celog projekta.
 
Prijemna antena
 
Tehnološki je izazovna i antena za prijem radio frekventnih talasa iz vasione. Obuhvatala bi površinu bezmalo deset kvadratnih kilometara, a ohrabruje to što poslednji modeli uspevaju da od poslatih visokofrekventnih radio talasa gotovo polovinu transformišu u struju. 
 
U prvim danima projekta efikasnost se kretala ispod osam odsto. Mada antena naizgled zauzima veliku površinu, to je tri do četiri puta manje od površine koju bi zauzele zemaljske solarke snage ravne svemirskoj energani.
 
Inače na satelitu ima velik broj ogledala čija je uloga da Sunčeve zrake u skoncentrisanom snopu usmeravaju na panele. Ovakav postupak omogućava da transformacija Sunčeve energije uhvaćene u svemiru i usmerena na solarku u orbiti dovede i do četrnaest puta više struje nego u radu solarke iste snage na Zemlji.
 
Kinezi ili Britanci
 
Upravo je racionalnost možda i glavna odlika buduće solarke iz svemira. Procenjuje se da će proizvodna cena struje iz kosmosa biti dva do tri puta ispod cene struje iz zemaljske solarke, a sve kao posledica većeg energetskog potencijala Sunčevih zraka u orbiti. Ipak pozamašna investiciona svota i spor povratak uloženih sredstava govore nam da za razvoj ovakvih i sličnih projekata neophodna i državna ulaganja i državne subvencije.
 
Britanci nisu usamljeni u razvoju svemirskih solarki. Naprotiv, u trku se upušta sve veći broj prvenstveno ekonomski moćnih država i država sa velikim brojem stanovnika. Kina sličan projekat razvija skupa sa Rusijom, pri čemu je severni prijatelj kao svoj doprinos uneo veoma efikasnu antenu za prijem kratkih talasa. Na Ostrvu računaju da će prve kilovate struje iz buduće svemirske solarke isporučiti tokom 2035. godine, dok je 2040. rok na koji računaju u Pekingu.
 
Prelazak na obnovljive izvore je zahtevan i obiman posao. Podrazumeva mnogo novca, ali i još više znanja i vizije. Pravi je izazov i prilika za maštare.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Milan

    18.08.2025 16:48
    Ko da gledam
    To malo pred povećanje struje u Srbiji da pustite vest kako mnogo trošimo struje klimom. Jedna klima pri hladjenju potroši za 1h 1kw struje a za grejanje 1h , 3kw struje tako da vam je priča loša pred povećanje struje ovim textom neće te me odobrovoljiti da je skok struje neophodan.
  • debeli

    14.08.2025 09:20
    @Naucnik - to cekam da cujem ceo zivot! (znam da se šališ, ali bilo je i ozbiljnih sa ovim pričama).

    "2 i 2 može ideološki da bude koliko hoće, ali kad se konstruiše top ili avion - mora da bude baš 4" - Džordž Orvel, 1984.

    Nismo dovoljno napredni. Ko sili neispunjivu ideju, ne čini nam nikakvu uslugu. Procene su da će fosilna goriva biti neophodna bar još 15 godina. Za to vreme možemo da napravimo nuklearke (makar i u svemiru). To je još pola veka. Tada ćemo valjda imati znanja da eksploatišemo druge vidove energije...

    Da se napravi vetrenjača i veže u mrežu potreban je silan čelik, bakar, aluminijum. Ne raste to iz zemlje. Kažu (neki Norvežani) da se za vadjenje ruda potroši energije koliko se dobije tokom radnog veka vetrenjače. Evropi treba 59 novih rudnika litijuma, 29 novih rudnika bakra - sa sadašnjom tehnologijom. Nije baš da je blizu.

    A ovaj satelit neću ni da komentarišem.
  • Cc

    14.08.2025 07:27
    Mi ljudi i sunce cemo iscrpeti do kraja.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Bogatiji nego ikad: Kako Tramp zarađuje iz Bele kuće

Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo.

Tramp udvostručio carine na uvoz iz Indije

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp udvostručio je danas carine na uvoz iz Indije, čime one sada iznose 50 odsto i time naneo ozbiljan udarac odnosima Vašingtona i Nju Delhija.