Ekonomista Zec: NIS ne puni budžet - pune ga građani koji kupuju gorivo
Cena nafte na svetskom tržištu pala je na oko 90 dolara po barelu nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa da bi rat mogao da se završi vrlo brzo.
Iako kretanja na globalnom tržištu utiču na cenu goriva, vozači u Srbiji trenutno litar goriva plaćaju više od 200 dinara, a veliki deo te cene čine porezi i akcize koje završavaju u državnom budžetu.
O tome kako se formira cena goriva, kakvu ulogu ima država i kakve posledice rast cena energenata može imati na ekonomiju, za Insajder je govorio ekonomista Miodrag Zec.
Kako kaže, smatra da je pogrešno verovanje da naftne kompanije pune državni budžet.
"Kad neko kaže javno da naftna industrija puni državni budžet - to nikakve veze nema sa istinom. Budžet pune oni koji kupuju naftu - seljaci, radnici, poštari, inteligencija. Oni plaćaju i naftu i akcizu koja je pripadajući deo cene", rekao je Zec.
On objašnjava da država ubira prihode kroz akcize i poreze koje plaćaju građani kada kupuju određene proizvode.
"Ako vi ne kupite litar benzina, vi ništa ne platite državi. Akcizu je uvela država i to su državni prihodi", ističe Zec.
Prema njegovim rečima, akcize su deo šireg poreskog sistema, a ključni poreski obveznik je običan građanin.
"Jednom rečju, ovde je glavni poreski obveznik običan građanin koji plaća državu, a država njemu treba da odgovori sa nekim uslugama - da ima vrhunsko zdravstvo, školstvo i druge javne servise", rekao je on.
Zec objašnjava i zašto se često dešava da gorivo bude jeftinije u zemljama regiona iako se deo derivata proizvodi u Srbiji.
"On proizvodi gorivo i ima svoju cenu koju kalkuliše da taj proizvod proda. Ne prodaje ga njima jeftinije nego u Srbiji, pretpostavljam, nego oni manje dodaju svojih nameta i troškova", naveo je Zec.
Drugim rečima, konačna cena goriva zavisi od politike svake države i visine nameta koje ona dodaje.
"On njima daje po nekoj ceni koja je za njega rentabilna, a država dodaje akcizu, manipulativne troškove i oporezivanje. Cela konstrukcija cene ide kroz odnos države i građana", objašnjava ekonomista.
Govoreći o mogućnosti smanjenja akciza, Zec kaže da bi to značilo i manji prihod za državu, što bi zahtevalo promene u budžetskoj potrošnji.
"Država mora da rekonstruiše ono što daje građanima - javne službe, javne troškove i rashode. Kada pogledate strukturu prihoda i rashoda jedne države, vi zapravo vidite njen autoportret", kaže Zec.
On dodaje da bi javnosti koristilo da vidi jasnu strukturu budžetskih prihoda i troškova.
"Uzmete strukturu prihoda - koliko je PDV, koliko porez na dobit, koliko drugih poreza - pa onda rashode: koliko ide za vojsku, policiju, obrazovanje. Tada biste videli kakav je autoportret naše države", rekao je Zec.
Ekonomista upozorava i da rast cena goriva neminovno utiče na sve druge cene. Govoreći o ekonomskoj politici i kursu dinara, Zec ističe da stabilnost kursa ima veze sa modelom ekonomije koji favorizuje uvoz i strane investicije.
"Mi smo napravili privredu koja odgovara uvoznicima i stranim investitorima. On je obećao platu 300 evra - evo ti 300 evra, nema veze što je to nekad bilo troje prasadi, a sad je jedan pevac malo jači", rekao je Zec.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
0
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
1
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
0
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
3
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
6
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
9
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
6
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Komentari 16
dz0
dacic
Ivan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar