Mask planira da u orbiti bude milion Starlink satelita - to brine astronome

SpaceX Falcon 9 raketa lansirana je prošle nedelje iz baze Vandenberg Space Force u Kaliforniji, uspešno isporučivši 25 Starlink satelita u orbitu.
Mask planira da u orbiti bude milion Starlink satelita - to brine astronome
Foto: 021.rs (Ilustracija/AI)
Iako su takva lansiranja postala uobičajena, kompanija je tog dana postigla to da u orbiti ima više od 10.000 aktivnih Starlink satelita koji u isto vreme kruže oko Zemlje, prema podacima koje je prikupio harvardski astronom Džonatan Mekdauel, prenosi Futurism.
 
Razmera SpaceX-ove megakonstelacije satelita koji emituju širokopojasni internet je zapanjujuća - seizmička promena u broju letelica u orbiti naše planete koja se ispostavila kao velika glavobolja za astronome širom sveta.
U početku su sateliti reflektovali većinu Sunčeve svetlosti, pojavljujući se kao svetle pruge u posmatranjima noćnog neba. Zapravo, pokazali su se dovoljno svetlim da budu vidljivi golim okom, često bivajući pomešani sa NLO-ima.
 
Nove verzije malih, uglavnom aluminijumskih terminala dizajnirane su da ublaže problem crnom bojom i reflektujućim filmom - promene koje, iako dobrodošle, još nisu u potpunosti rešile problem.
Na kraju, današnji Starlink sateliti mogli bi izgledati samo kao uvod. U januaru, SpaceX je podneo planove Federalnoj komisiji za komunikacije za do milion dodatnih satelita dizajniranih da funkcionišu kao orbitalni data centri kako bi podržali AI ambicije kompanije.
 
Kako prenosi Space.com, planovi su dočekani sa uzbunom astronoma, koji su godinama sarađivali sa SpaceX-om kako bi sprečili da Starlink sateliti unište njihov rad.
 
"Zaista deluje kao da podriva ono što smo postigli u poslednjih nekoliko godina, što nije bilo idealno za astronomiju, ali je bilo daleko od onoga čega smo se plašili 2019. kada je Starlink program počeo", rekao je za Space.com astronom i konsultant za tamno nebo Džon Barentin.
 
Barentin je, zajedno sa konzorcijumom astronoma, podneo prigovor na SpaceX-ovu prijavu FCC-u.
 
"Imali smo osećaj da idemo u pravom smeru koji je razumno održiv. A ovo deluje kao potpuni preokret toga", dodao je.
 
Umesto da budu skriveni u Zemljinoj senci većinu vremena, Barentin je upozorio da će planirani orbitalni data centri "biti u orbitama visokog nagiba i biće potpuno osvetljeni Sunčevom svetlošću čak i kada se posmatraju sa zemlje u ponoć".
 
"Ovo je izazov kakav do sada nismo susreli u ovoj novoj eri komercijalnog svemira", rekao je on za Space.com.
 
Pored pretnje astronomiji na Zemlji, sagorevanje deaktiviranih ili neispravnih satelita u Zemljinoj atmosferi - SpaceX-ov preferirani metod odlaganja letelica - moglo bi dovesti do velikih količina zagađivača u gornjim slojevima atmosfere planete, upozorio je Barentin. Prema njegovim proračunima, letelica bi na kraju mogla da ulazi u Zemljinu orbitu na svaka tri minuta.
 
Istraživači su upozorili da česta lansiranja raketa i ponovni ulasci letelica mogu suštinski promeniti hemiju atmosfere oslobađanjem visokih koncentracija aluminijumskih oksida i litijuma, među ostalim zagađivačima.
 
Naučnici tek počinju da razumeju ekološke posledice ovog povećanog saobraćaja, ali preliminarne studije svakako ne obećavaju - na primer, pokazuju da bi rupe u Zemljinom ozonskom omotaču mogle biti sprečene da zarastu.
SpaceX-ova prijava sadrži samo nejasno upućivanje na spremnost da "minimizuje bilo kakve atmosferske uticaje koji proizilaze iz deorbitiranja velikog broja letelica", ali nije dalje razrađena.
 
To je situacija koja bi mogla brzo da eskalira. U svojoj prijavi FCC-u, SpaceX je zatražio ubrzanu procenu uticaja na životnu sredinu.
 
U međuvremenu, astronomska zajednica bespomoćno posmatra kako se SpaceX sprema da izgradi svoju sledeću megakonstelaciju.
 
"Videli smo ovu brzu tranziciju sa hiljadu na 10.000 satelita u velikoj meri zahvaljujući SpaceX-u. I bili smo veoma zabrinuti zbog održavanja zdravog orbitalnog okruženja. Ovo to potpuno prevazilazi. I po gotovo svim merilima kojih se možemo setiti, ovo je jednostavno loša ideja u smislu naše dugoročne upotrebe i pristupa svemiru", rekao je za CBC kodirektor "Outer Space Institute" i profesor fizike na Univerzitetu Britanske Kolumbije Aron Boli.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Izgleda

    23.03.2026 07:33
    uskoro
    Može u orbiti da bude i 10 miliona satelita ali nikome na Zemlji više neće trebati.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

NASA rover otkrio drevnu rečnu deltu na Marsu

Koristeći georadar NASA-e, rover Perseverans otkrio je podzemne ostatke drevne rečne delte na Marsu, što je jedan od uverljivijih dokaza da je voda nekada tekla po površini te planete.

Enciklopedija Britanika tužila OpenAI

Kompanija Enciklopedija Britanika je podnela tužbu protiv firme OpenAI pred saveznim sudom u Njujorku, tvrdeći da je američka firma neovlašćeno koristila njene članke i definicije za obuku sistema veštačke inteligencije.