Šta Putin nudi, a šta traži za prekid rata u Ukrajini? Objavljeni detalji

Rusija bi se odrekla manjih delova okupirane Ukrajine, a Kijev bi prepustio velike delove istoka zemlje koje Moskva nije uspela da osvoji.
Šta Putin nudi, a šta traži za prekid rata u Ukrajini? Objavljeni detalji
Foto: Beta/AP
To je okvir mirovnog predloga o kom su na summitu na Aljasci razgovarali ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp, tvrde izvori upoznati s razmišljanjima Moskve.
 
Ovaj opis sastanka pojavio se dan nakon što su se Putin i Tramp susreli u vojnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi susret američkog predsednika i šefa Kremlja od početka rata u Ukrajini, podseća Index.hr.
Zelenski ide u Vašington
 
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski sutra putuje u Vašington kako bi s Trampom razgovarao o mogućem okončanju rata koji je Putin započeo u februaru 2022.
 
Tramp je rekao da na samitu nije postignut prekid vatre koji je priželjkivao, ali je u intervjuu za Foks njuz izjavio da je s Putinom razgovarao o predaji teritorija i bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, te da su se "u velikoj meri složili".
 
"Mislim da smo veoma blizu dogovora", rekao je Tramp, dodajući: "Ukrajina mora da se složi. Možda će reći 'ne'."
Prema dva izvora, Putinova ponuda se trenutno zasniva na razgovorima između evropskih, američkih i ukrajinskih lidera, ali nije jasno da li je to početni stav ili praktično konačna ponuda. Tramp je obavestio Zelenskog i evropske lidere o svom razgovoru u subotu.
 
Ukrajinska teritorija za mir
 
Putinova vizija dogovora isključuje prekid vatre pre nego što se postigne sveobuhvatni sporazum, što je u suprotnosti sa zahtevom Kijeva.
Prema ruskoj ponudi, Ukrajina bi se potpuno povukla iz Donjecka i Luganska, a zauzvrat bi Rusija pristala da zamrzne linije fronta u južnim regionima Herson i Zaporožje, tvrde izvori.
 
Kijev je ranije odbacio svaku ideju o povlačenju iz Donjecka, gde su ukrajinske snage dobro utvrđene i gde grad služi kao ključna odbrambena barijera.
 
Rusija bi vratila delove Harkova i Sumija
 
Izvori tvrde da bi Moskva bila spremna da vrati relativno male delove teritorije koje drži u severnoj Sumi i severoistočnom Harkovu - ukupno oko 440 kvadratnih kilometara. Poređenja radi, Ukrajina kontroliše oko 6.600 kvadratnih kilometara Donbasa, koji obuhvata Donjeck i Lugansk i koji Rusija smatra svojom teritorijom.
 
Putin bi takođe tražio barem formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, koji je anektirao 2014. godine. Nije jasno da li bi ovo priznanje trebalo da dođe samo od SAD ili od svih zapadnih zemalja i Ukrajine.
 
Sankcije, NATO i bezbednosne garancije
 
Moskva takođe očekuje da će barem neke od sankcija biti ukinute. Izvori nisu mogli da potvrde da li se to odnosi na američke ili evropske mere.
 
Putin bi, kažu, blokirao ulazak Ukrajine u NATO, ali je otvoren za ideju bezbednosnih garancija. Tramp je u subotu evropskim liderima pomenuo mogućnost "Člana 5 van NATO-a" - vrstu garancije po uzoru na pravilo NATO-a da je napad na jednu članicu napad na sve.
 
Pridruživanje NATO-u je strateški cilj Ukrajine, zapisan u Ustavu zemlje.
 
Jezik i Ruska pravoslavna crkva
 
Prema izvorima, Rusija bi takođe zahtevala zvanični status ruskog jezika u delovima ili celoj Ukrajini, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno deluje.
 
Ukrajinske službe bezbednosti optužuju crkvu povezanu sa Moskvom da pomaže ruskoj agresiji širenjem propagande i skrivanjem špijuna, što crkva poriče, rekavši da je prekinula veze sa Moskvom. Ukrajina je usvojila zakon kojim se zabranjuju verske organizacije povezane sa Rusijom, ali on još nije stupio na snagu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Mile

    18.08.2025 08:10
    Zlo i naopako
    Rusija je zlo čovečanstva, imaju najveću državu, koju su stekli otimanjem tudjih teritorija, svake godine ih je 4% manje, i još im treba teritorije.....
  • Zamenik zamenika

    17.08.2025 18:34
    Napadi Rusije na Ukrajinu: Prema listi, Rusija je napala Ukrajinu 1919, 2014. i 2022. godine.
    Napadi Sovjetskog Saveza: Lista uključuje napade Sovjetskog Saveza na Poljsku (1939), Finsku (1939), Baltičke zemlje (1940), Mađarsku (1956), Čehoslovačku (1968) i Avganistan (1979).
    Napadi Rusije na Gruziju: Prema listi, Rusija je napala Gruziju 1921, 1992. i 2008. godine.
    Napadi na Čečeniju: Lista navodi napade Rusije na Čečeniju 1994. i 1999. godine.
    Ostali napadi: Lista takođe uključuje napade na Poljsku (1920), Azerbejdžan (1920), Moldaviju (1992) i Siriju (2015).
  • Сеновић

    17.08.2025 17:28
    Све без Одесе, Харкова и границе на Дону је чист, катастрофакан пораз Русије. Само ће један народ који се не сме поменути имати користи.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Mediji: Kina pokazala politički srednji prst Zapadu

Susret vođa nezapadnih zemalja u Kini je pokazao da je tabor protivnika Zapada dobio važne uloge i zaloge u svetskom nadmetanju zbog lutanja Evrope i ucenjivačke politike Vašingtona, ocenjuju mediji u Zapadnoj Evropi.