Srbija izdvaja najviše novca za odbranu u odnosu na susede: Saradnja sa NATO najdinamičnija
Iako nisu članice NATO, Srbija i BiH imale su dominantnu saradnju sa alijansom, pokazalo je istraživanje Beogradskog centra za bezbednosnu politiku objavljeno u publikaciji "Balkanski monitor odbrane"
To istraživanje ukazalo je i da Srbija, sa dva odsto u BDP, ima i dalje najveću potrošnju za odbranu među šest balkanskih država.
Kako se navodi u publikaciji, nijedna država članica NATO u regionu nije dostigla prag od dva odsto BDP-a za odbranu 2023. godine. Iako su Albanija i Severna Makedonija prvobitno planirale da budžet za 2023. dostigne taj čuveni prag, čini se da su stvarni rashodi u obe zemlje manji. Bosna i Hercegovina ima najnižu vojnu potrošnju u regionu, održavajući je čak ispod procenta, piše Euronews Srbija.
Kada je reč o međunarodnoj vojnoj saradnji, NATO je dominirao kao partner, a čak i Srbija, koja je vojno neutralna i vodi politiku balansiranja između velikih sila, ima najdinamičniju bezbednosnu saradnju sa NATO i SAD. O tome je, inače, početkom godine govorio i šef NATO kancelarije u Beogradu Đampjero Romano koji je je rekao da saradnja Srbije i NATO napreduje iz godine u godinu i dodao da su "bliže nego što na prvi pogled izgleda".
Još neke od stavki koje su objavljene u izveštaju BCBP tiču se stranih donacija, zastupljenosti žena u sistemima odbrane, ali i nivoima transparentnosti.
Upravo je transparentnost slaba tačka za sektore odbrane širom regiona. Čak je i aktuelni "lider" u ovoj oblasti, Hrvatska, zapravo zabeležila neznatno nazadovanje neobjavljivanjem detalja o svojim donacijama Ukrajini, za razliku od mnogih drugih članica NATO.
Kako se dodaje, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija su blagovremeno odgovorile na zahteve za pristup informacijama, dok je Albanija to učinila tek nakon reagovanja povernika za infomacije od javnog značaja, te ta zemlja ostaje najmanje transparentna u regionu.
Saradnja sa NATO
Ono što je primetno, kako se navodi u izveštaju, jeste naglo povećanje broja vežbi u odnosu na 2022. godinu u nekim zemljama. U odnosu na 2022. kada je Crna Gora učestvovala na 17 vojnih vežbi, ova zemlja je prošle godine učestvovala na njh 25.
I u Severnoj Makedoniji taj broj je skočio sa 20 na 31, a čini se da hrvatske vojne snage imaju još impresivniji skok. Prikupljanjem podataka sa sajta Ministarstva odbrane Hrvatske i plana koji je početkom prošle godine usvojila tamošnja vlada, broj vežbi je za godinu dana porastao sa 14 na 66. Ove vežbe su bile prilično raznolike ako se pogleda na njih pojedinačno, uključujući redovne trupe, specijalne snage, mornaricu, vazduhoplovstvo, vojnu policiju, sajber odbranu.
Ovi podaci pokazuju nekoliko novih činjenica. Prva - da je povećan broj vežbi verovatno proizvod rastućeg bezbednosnog nadmetanja između NATO i Rusije u Evropi. Druga - da zemlje Zapadnog Balkana u okviru svoje spoljne i bezbednosne politike žele da se promovišu kao lojalne i kooperativne članice NATO.
Kada je reč o Srbiji, učešće Vojske Srbije u međunarodnim vežbama, bilo bilateralnim ili multilateralnim, prošle godine je oblikovano odlukom Vlade Srbije od kraja februara 2022. da obustavi sve aktivnosti u vezi sa planiranjem, pripremom i izvođenjem vežbi sa stranim partnerima.
Ova odluka je doneta kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Međutim, Vlada Srbije je prošle godine izuzela "Platinasti vuk 2023", vojnu vežbu koju su zajedno organizovali Evropska komanda SAD i Vojska Srbije, a čiji je domaćin bila Srbija, čime je postala jedina međunarodna vojna vežba u kojima je srpska vojska učestvovala 2023.
Inače, kako se navodi, Srbija ima najdinamičniju bezbednosnu saradnju sa NATO i SAD. Objašnjavajući ovo, istraživač iz BCBP Vuk Vuksanović za Euronews Srbija kaže da ima razlike između onoga što se radi na međunarodnom planu i onoga što se komunicira na unutrašnjem planu sa sopstvenim građanima.
"Uvek je bilo pitanje kako sa jedne strane pomiriti realnost toga da je Zapad dominantan akter na Zapadnom Balkanu, a sa druge strane pomiriti frustraciju, bes dela javnosti zbog sećanja na devedesete i nezavisnost Kosova i to je karakteristično i u ovom sektoru odbrane. Pitanje saradnje sa NATO alijansom je upravo jedan takav upečatljiv primer gde dolazi do tog razlaza između međunarodnih i unutrašnjih dimenzija", rekao je Vuksanović.
Državni sekretar Ministarstva odbrane Nemanja Starović poručio je da je vojna neutralnost Srbije zasnovana na odluci Narodne skupštine da u decembru 2007. godine usvoji Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Srbije.
"Opredeljenje za vojnu neutralnost je politička odluka koja izražva stav da zemlja nije zainteresovana za pristupanje postojećim vojnim savezima, ali i da će, bez obzira na to, nastaviti da razvija svoje spoljnopolitičke veze", rekao je Starović početkom ove godine.
Na pitanje koliko u datim geostrateškim okolnostima Srbija u želji za balansiranjem može da poseže sa Rusijom, a koliko za Kinom, Vuksanović kaže da vidimo da je od svih oblika saradnje sa Rusijom najviše utihnula odbrambena saradnja kao produkt rata u Ukrajini.
"S druge strane, maksimalni fokus Zapada je na Rusiju u takvim okolnostima. Srpsko rukovodstvo će možda biti više motivisano da zaigra na kinesku kartu, ali čak i to će biti dugoročni strateški problem ne samo za Srbiju nego za sve zemlje na svetu - kako funkcionisati u onom trenutku kada dođe na red američko-kineski hladni rat jer će Kina biti pitanje svih pitanja u odnosu sa SAD", rekao je Vuksanović.
Koliko Srbija izdvaja za odbranu?
Uočeni trend rasta izdataka za odbranu u Srbiji od 2016. godine je zaustavljen 2022, navodi se u izveštaju, pri čemu su rashodi pali ispod cifara zabeleženih u 2021. S obzirom na to da bilans stanja za 2023. godinu još nije usvojen, stvarni vojni rashodi još nisu dostupni.
Zakonom o budžetu je predviđeno je da vojna potrošnja u 2023. godini nastavi da raste i da čini 8,05 odsto udela u ukupnom iznosu rashoda. Takođe, na osnovu budžeta za 2024. godinu usvojenom krajem prošle godine, planirano je i da bude smanjen 1,3 odsto u odnosu na 2023.
Kako se navodi, budžet Srbije je podeljen na programe, prikazujući budžetska sredstva za određene oblasti kao i različite izvore sredstava.
Uprkos tome, dodaje se, budžet nije dovoljno raščlanjen i detaljan. Na primer, u okviru programa "Funksionisanje Ministarstva odbrane i Vojske Srbije" najveći deo budžeta se troši na nabavku naoružanja i opreme, ne precizirajući koje naoružanje i koju opremu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Kurti četiri dana pre izbora na Kosovu deli po 100 evra za decu i penzinere
24.12.2025.•
3
Uoči samih izbora, tokom predizborne kampanje, kosovska Vlada u tehničkom mandatu izdvojila je po 100 evra za decu i penzionere.
Pucnjava kod Tutina: Jedna osoba ranjena vatrenim oružjem
24.12.2025.•
0
U pucnjavi koja se dogodila u selu Gradac, kod Tutina, ranjena je jedna osoba.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - i poklon
24.12.2025.•
12
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama, a danas vas i darujemo.
Muškarac opljačkao zlataru i ukrao zlato vrednosti 360.000 evra, posle pljačke mu pomogao - policajac
24.12.2025.•
1
Četrdesetjednogodišnji S. P. iz Beograda uhapšen je zbog pljačke zlatare u Novom Pazaru, kao i policajac I. M. iz ovog grada.
Dikiću se na teret stavlja poziv na rušenje ustavnog uređenja, određeno policijsko zadržavanje
24.12.2025.•
2
Aleksandru Dikiću, novinaru KTV Zrenjanin koji je danas uhapšen u Novom Sadu, određeno je policijsko zadržavanje, a tereti se za poziv na rušenje ustavnog uređenja.
Radnik fabrike u Nišavskom okrugu dobio otkaz posle posete predsednika: Kritikovao uslove rada
24.12.2025.•
7
Samo nekoliko dana nakon posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića fabrici TZR Recycling Industry doo u selu Jug Bogdanovac, jedan od zaposlenih, Aleksandar Milosavljević iz Devče, ostao je bez posla.
Tužilac Stefanović: Dolovac zadržala uticaj u VST, nema legitimitet struke
24.12.2025.•
2
Veliki broj prigovora trenutno se podnosi na proces održanih izbora za članova Visokog saveta tužilaštva (VST).
Petoro uhapšeno zbog nelegalne trgovine duvanom, kanabisom, satovima i drugim: Među njima državljani Albanije
24.12.2025.•
0
Pet osoba, među kojima su i državljani Albanije, uhapšeno je zbog nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda. Protiv 52 osobe podnete su krivične prijave, a sumnja se da su oštetili budžet Srbije za 180 miliona dinara.
Muškarac uhapšen u Beogradu: Pronađen kokain, MDMA, marihuana, pištolj, municija...
24.12.2025.•
0
Dvadesetsedmogodišnji L. P. uhapšen je u Beogradu zbog posedovanja više vrsta droga i oružja.
Cene hrane u Srbiji "divljale" u protekle tri godine: Studija analizirala šta je tome doprinelo
24.12.2025.•
7
Problem stalnog poskupljenja hrane u Srbiji u poslednje tri godine rezultat je kombinacije globalnih poskupljenja energenata i uvoznog đubriva, klimatskih oscilacija i ograničene domaće proizvodnje.
Mladić uhapšen u Beogradu zbog izazivanja požara u lokalu
24.12.2025.•
0
Devetnaestogodišnji A. L. uhapšen je u Beogradu zbog izazivanja požara u jednom ugostiteljskom objektu.
Dačić: U toku godine u saobraćajnim nesrećama poginulo 475 osoba, nemamo pravo na ravnodušnost
24.12.2025.•
3
U 2025. godini je u saobraćajnim nesrećama poginulo 475 osoba, dok je više od 18.000 povređeno.
Uhapšen novinar KTV Aleksandar Dikić
24.12.2025.•
14
Novinar Zrenjaninske KTV i kolumnista dnevnog lista Danas Aleksandar Dikić uhapšen je u stanu u Novom Sadu.
Predsednikova izjava izabrana za "laž godine": "Hoćete izbore - dobićete ih kad god hoćete"
24.12.2025.•
11
"Laž godine 2025" je, prema glasanju portala Istinomer, izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića: "Hoćete izbore - dobićete ih kad god hoćete".
Transparentnost Srbija: Posebnim zakonom do Moravskog koridora, radovi plaćeni znatno više od ugovorenog
24.12.2025.•
2
Izgradnja Moravskog koridora nije ugovorena na osnovu Zakona o javnim nabavkama, već "posebnog zakona", usvojenog upravo zbog tog projekta.
Pao kran na kuću u Nišu, nema povređenih
24.12.2025.•
0
Na gradilištu nove stambene zgrade u Ulici Ćirila i Metodija u centru Niša danas pre podne je pao kran, ali niko nije povređen.
Brnabić najavila testove za procenu sklonosti i sposobnosti učenika
24.12.2025.•
5
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić najavila je danas testove za procenu sklonosti i sposobnosti, koji će obezbediti ravnopravne šanse da svako dete u Srbiji bude prepoznato i podržano u razvoju svojih talenata.
Macut: Srbija i Japan ojačali saradnju u više oblasti
24.12.2025.•
3
Predsednik vlade Srbije Đuro Macut izjavio je danas da su odnosi Srbije i Japana u proteklom periodu ojačali, posebno u sferi ekonomske saradnje, infrastrukturnih projekata, obrazovanja i kulturne razmene.
Vučić o izborima za VST: Većina tužilaca je na strani profesije
24.12.2025.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je danas da su izbori za Visoki savet tužilaštva (VST) pokazali da u Srbiji ima oko 60 odsto tužilaca "koji hoće profesionalno da obavljaju svoj posao, u skladu sa zakonom".
Otvorena deonica Moravskog koridora: Besplatno korišćenje do 14. januara
24.12.2025.•
0
Deonica autoputa Moravski koridor duga oko 14 kilometara, od Vrnjačke Banje do petlje Vrba, otvorena je danas.
Zeleni razgovori u Novom Sadu, Valjevu i Leskovcu: Predstavljen izveštaj Koalicije 27 o životnoj sredini
24.12.2025.•
0
Zagađen vazduh i pijaća voda sporedne teme, nema političke volje a ni kapaciteta da se ovi problemi rešavaju.
Komentari 6
Plaćač poreza
Дуле
Srzentije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar