Stanovi skuplji nego 2024: "Srbija nije ni blizu pucanja balona na tržištu nekretnina"
Cene stanova u Srbiji porasle su u drugom tromesečju ove godine za 5,78 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u poređenju sa prvim tromesečjem rast je iznosio 1,36 odsto, saopštio je Republički geodetski zavod.
Foto: 021.rs
Podaci RGZ kažu da su cene stanova u starogradnji porasle 5,89 odsto, dok su u novogradnji 5,57 odsto više.
Prema rečima agenta za nekretnine Milića Đokovića, glavni uzrok rasta cena je manjak ponude, odnosno sve manji broj izdatih građevinskih dozvola za stanogradnju.
"Rast cena posledica je manjka stanova i manjka građevinskih dozvola. I to će da bude problem. Nažalost, o tome se malo priča - jako je mali broj izdatih građevinskih dozvola za stanogradnju. Ima ih za manje objekte, kuće i slično, ali za stambene zgrade sve manje, jer su se investitori povukli. To znači da će za godinu, godinu i po dana biti još manje nekretnina, a kada bude manja ponuda, cene će opet ići gore, odnosno u beskonačnost", kaže Đoković za Insajder.
On dodaje da, iako se često govori o "balonu na tržištu nekretnina", Srbija još nije blizu njegovog pucanja.
"Mislim da balon ne može da se duva do beskonačnosti, ali ovaj naš je jako rastegljiv. Naše dno ima duplo dno, tako da još nismo pred pucanjem. Još to nije efekat balona", objašnjava Đoković.
Prema njegovim rečima, tržište je i dalje izuzetno aktivno.
"Velika je frekvencija prometa - imamo oko 120.000 kupoprodaja godišnje, što je za ovu malu državu dosta. Ima i dosta zamene imovine. Stranci čine između 10 i 15 odsto kupaca, što znači oko 10 do 15 hiljada prometa godišnje. Za zemlju kao što je Srbija, to je ogroman broj, i ako dođemo do 20-25 hiljada prometa, to će biti ozbiljna cifra", naveo je Đoković.
Navodi i kako je u poslednjoj deceniji vrednost nekretnina višestruko porasla.
"Pasivan prihod za 12 poslednjih godina je tri puta veći. Znači, u tih 12 godina vrednost stanova je otprilike utrostručena", kaže Đoković.
Govoreći o regionalnim razlikama, Đoković navodi da se rast cena beleži u gotovo svim gradovima, dok je izuzetak jedino Zlatibor.
"Generalno je svuda opšti trend rasta, čak i u manjim sredinama. Krediti za mlade podigli su cene nekretnina i u mestima gde se to ranije nije očekivalo. Jedino stagnira Zlatibor - ne zato što cene padaju, već što jednostavno nema prometa. Sada je na delu odmeravanje snaga, ko će prvi da popusti", objašnjava on.
Kada je reč o kućama, Đoković ističe da je vreme njihove masovne kupovine, koje je naročito bilo karakteristično tokom pandemije, prošlo.
"Prošlo je to vreme korona-partija, kako mi nekretninari kažemo. Sada je manja potražnja za kućama, a viša za placevima. Ljudi kupuju zemljište pa sami grade. Same gotove kuće oko Beograda i dalje se kupuju, ali manje. Kod kuća ima dva radovanja - jednom se raduješ kad je kupiš, drugi put kad je prodaš", rekao je Đoković.
Na pitanje da li su kuće i dalje dobra investicija, kaže da je najbolja nekretnina, ipak, nešto drugo.
"Narod kupi, pa shvati da to nije baš najisplativije - zarobiš 50–60 hiljada evra, odeš nekoliko puta godišnje, a za te pare možeš sto puta da ideš na sto različitih mesta. Najbolja nekretnina je zlatna Viza kartica", zaključuje Đoković.
Rast cena stanova u Srbiji, posebno u Beogradu, ne pokazuje znakove usporavanja, a ekonomistkinja Radojka Nikolić navodi da za to postoji više razloga - od povećane kreditne sposobnosti građana i rasta plata, do ulaganja dijaspore i sve izraženijeg socijalnog raslojavanja.
Ističe da, prema podacima Narodne banke Srbije, ukupna zaduženost građana po osnovu stambenih kredita iznosi oko šest milijardi evra, dok je sličan iznos evidentiran i kroz gotovinske kredite.
"To se nije skoro dogodilo - da postoji jednak iznos stambenih i gotovinskih kredita. To znači da građani imaju veću kreditnu sposobnost i redovno otplaćuju svoje obaveze. Kod nas je procenat nenaplativih kredita veoma nizak", navodi Nikolić.
Kako dodaje, gotovinski krediti se često koriste za rekonstrukciju i obnovu stanova, a ne isključivo za potrošnju, što pokazuje da je deo građana u mogućnosti da investira u stvari trajnije vrednosti.
Drugi važan faktor rasta cena nekretnina je, prema njenim rečima, socijalno raslojavanje.
"Imamo sloj građana koji je sve bogatiji, i one koji jedva plaćaju kirije. Kad god postoji socijalno raslojavanje, rastu i cene nekretnina. Oni koji zarađuju više ulažu novac u stanove, jer se ulaganje u nekretnine kod nas smatra najisplativijim oblikom štednje", objašnjava Nikolić.
Sve je više ljudi koji stanove kupuju ne da bi u njima živeli, već da bi ih izdavali.
"Javlja se sve više rentijera i ovolika kupovina stanova to potvrđuje", ističe ona.
Prema njenim rečima, značajnu ulogu na tržištu nekretnina ima IT sektor, u kom radi oko 120.000 ljudi.
"U jednoj od najvećih banaka su mi rekli da u Beogradu mesečno odobravaju tri do četiri stambena kredita po službeniku, i da su u 90 odsto slučajeva klijenti iz IT sektora koji imaju veoma visoka primanja", kaže Nikolić.
Uz IT stručnjake, važan faktor je, prema njenim rečima, i dijaspora, koja u velikom broju kupuje stanove u Srbiji, najčešće za keš. Kako dodaje, procenjuje se da u Srbiji, zbirno ima oko 200.000 ljudi - domaćih IT stručnjaka i pripadnika dijaspore - koji imaju dovoljno finansijske moći za kupovinu stanova.
"Mi smo malo tržište. Ako imate 200.000 ljudi koji su finansijski potentni, naravno da će rasti potražnja, a samim tim i cene. Iako se mnogo gradi, stanova i dalje nema dovoljno", objašnjava Nikolić.
Navodi kako rast cena nekretnina nije "veštački stvoren", već da je on rezultat stvarne potražnje.
"Postoji sloj ljudi koji ima novac i želi da ga uloži u siguran oblik imovine. I dok god postoji ta potražnja, cene stanova će nastaviti da rastu", zaključuje Nikolić.
Situacija sa rastom cena stanova, ipak, nije karakteristična samo za Srbiju. Prema podacima Eurostata, u drugom tromesečju 2025. godine cene stambenih nepokretnosti u Evropskoj uniji porasle su za 5,4 odsto međugodišnje. Najveći rast zabeležen je u Portugalu (17,23 odsto), Bugarskoj (15,51 odsto) i Mađarskoj (15,12 odsto), dok je u Finskoj zabeležen pad od 1,33 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Novo hapšenje zbog nestanka muškarca na Senjaku: Pronađeni pasoši i 10.000 evra
15.05.2026.•
0
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu (VJT) uhapšen je D.S. (51), zbog sumnje da je pomogao S.V. i M.S. osumnjičenima za nestanak A.N. tako što ih je iz restorana na Senjaku odvezao do Jakova.
Kosovo planira izgradnju nove fabrike municije: Odobrena eksproprijacija zemljišta u Đakovu
15.05.2026.•
1
Kosovska vlada odobrila je odluku kojom je završen postupak eksproprijacije nepokretne imovine u Đakovici za potrebe izgradnje industrijske zone odbrambene namene, odnosno izgradnje fabrike municije na Kosovu.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - za one što znaju sve
15.05.2026.•
21
Još jedan 021.rs dnevni kviz je tu.
Nacionalna radna grupa: Presuda protiv Slavko Ćuruvija fondacije opasan pritisak
15.05.2026.•
0
Nacionalna radna grupa za borbu protiv SLAPP tužbi zabrinuta je zbog presude Drugog osnovnog suda kojom je Slavko Ćuruvija fondacija obavezana da bivšim pripadnicima Državne bezbednosti isplati više od milion dinara.
Tužilaštvo predložilo da se Veselinu Miliću odredi pritvor
15.05.2026.•
8
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) je nakon saslušanja načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića predložilo da mu se odredi pritvor, kako ne bi uticao na svedoke ili ponovio krivično delo.
Termoelektrane imale 79 neplaniranih ispada: Koliko je stabilan energetski sistem Srbije?
15.05.2026.•
8
Prema podacima Evropske mreže operatora prenosnih sistema za električnu energiju (ENTSO-E), u srpskim termoelektranama od početka godine zabeleženo je čak 79 neplaniranih ispada.
Politika postala vlasnik NIN-a, Luka Mičeta novi glavni i odgovorni urednik
15.05.2026.•
6
Društvo za novinsko-izdavačku delatnost NIN d.o.o. prenosi vlasništvo nad svojim celokupnim izdavačkim portfoliom i pravima nad brendom NIN na kompaniju "Politika novine i magazini d.o.o", saopšteno je danas.
Kreni-Promeni: Hapšenje Milića otvara pitanje političke odgovornosti vrha sistema bezbednosti
15.05.2026.•
7
Pokret Kreni-Promeni ocenio je danas da hapšenje dosadašnjeg šefa beogradske policije Veselina Milića, otvara pitanje političke odgovornosti za ljude koji su godinama bili na vrhu bezbednosnog sistema.
Novi zakon u Hrvatskoj trebalo bi da olakša posao vozačima iz Srbije i BiH
15.05.2026.•
1
U hrvatskom Saboru danas su usvojene izmene Zakon o strancima kojim se otvara mogućnost uvođenja posebnih viza za profesionalne vozače iz zemalja regiona.
Vučić zbog zdravstvenog stanja otkazao učešće na Biznis samitu, menjaće ga Vučević
15.05.2026.•
83
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić otkazao je danas zbog zdravstvenih razloga učešće na Biznis Samitu 2026, koji je u Beogradu organizovao Juronjuz Srbija.
Pored autoputa kod Šimanovaca nađeno telo muškarca zbog čijeg nestanka je uhapšen Milić
15.05.2026.•
18
Telo Aleksandra Nešovića Baje, zbog čijeg nestanka je ranije danas uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić, nađeno je pored autoputa kod Šimanovaca, preneo je Danas.
Analitičari o protestu 23. maja: Demonstracija snage ili početak kampanje?
15.05.2026.•
10
Nakon najvećeg skupa u istoriji Srbije 15. marta 2025, te onog 28. juna, studenti u blokadi pozivaju građane da se opet u što većem broju okupe 23. maja na Trgu Slavija u Beogradu.
Šta menjaju novi izborni zakoni i da li će se to videti već na sledećim izborima?
15.05.2026.•
0
Skupština Srbije raspravlja o izmenama izbornih zakona koje vlast predstavlja kao sprovođenje preporuka ODIHR-a, dok opozicija tvrdi da je reč o izmenama koje neće doneti suštinske promene.
Bivši inspektor UKP o hapšenju Veselina Milića: Naprednjaci potpuno kriminalizovali MUP
15.05.2026.•
33
Bivši inspektor UKP Milan Dumanović izjavio je da je hapšenje načelnika beogradske policije Veselina Milića zbog pomaganja ubici još jedna potvrda da je Srbija potpuno kriminalizovana država.
Dva dečaka u Čačku teško povređena kada su se na električnom trotinetu sudarili sa automobilom
15.05.2026.•
5
Dva dečaka iz Čačka zadobila su teške telesne povrede kada su se vozeći električni trotinet sudarili sa putničkim automobilom u čačanskom naselju "Avenija lipa".
MUP kratko saopštio: Veselin Milić nije više načelnik beogradske policije
15.05.2026.•
13
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da pukovnik policije Veselin Milić više nije načelnik Policijske uprave za grad Beograd.
Ko je Veselin Milić: Bivši savetnik Vučića za borbu protiv korupcije i kriminala
15.05.2026.•
36
Načelnik Policijske uprave za Beograd Veselin Milić, koji je danas uhapšen nakon što je dao izjavu zbog nestanka Aleksandra Nešovića, prvi put je postavljen na mesto šefa beogradske policije 2013. godine.
Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić
15.05.2026.•
40
Služba za suzbijanje kriminaliteta i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP uhapsile su načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića i odredila mu zadržavanje do 48 sati.
Nova prepucavanja na relaciji Srbija - Crna Gora, a sve počelo Vučićevom izjavom o "glamuroznoj proslavi"
15.05.2026.•
44
Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore i Srbije razmenila su saopštenja povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i izjava predsednika Aleksandra Vučića.
Nedeljkov: Živimo u nasilnoj političkoj kulturi nekažnjivosti, izbori su jedino rešenje
15.05.2026.•
1
Politički trenutak je natopljen nasiljem, prisutna je kultura nekažnjivosti, a to dovodi do toga da se ljudi osećaju slobodnim da počine krivično delo, izjavio je programski direktor organizacije CRTA Raša Nedeljkov.
Đurđević Stamenkovski o Vučićevom portalu za prijavu bahatih funkcionera: To će biti prekretnica
15.05.2026.•
15
Ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski ocenila je da je "portal za prijavu bahatih funkcionera", koji najavio Aleksandar Vučić, "način da se vrati poverenje građana u institucije".
Komentari 22
Gojko
Profa
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar