Krstić: Sporni donor iz Danske nikada nije bio u sistemu u Srbiji

Vest britanskog javnog servisa BBC da donor sperme iz Danske nosi gensku mutaciju za rak, a ima 197 dece munjevito se proširila Evropom i izazvala paniku kod onih koji su prošli kroz vantelesnu oplodnju.
Krstić: Sporni donor iz Danske nikada nije bio u sistemu u Srbiji
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Njegov materijal korišćen je širom kontinenta, a na mapi danske banke sperme stoji da je poslat i u jednu kliniku u Srbiji. Međutim, u pisanom odgovoru za BBC na srpskom, iz te institucije je potvrđeno da je sperma poslata samo na Kosovo, ali da uzorak nije iskorišćen. 
 
Dragana Krstić iz organizacije "Šansa za roditeljstvo" navela je za Insajder da materijal iz ove banke uopšte nije uvezen u Srbiju jer, kako je rekla, "Srbija nema sa ovom bankom nikakav sporazum o saradnji."
Krstić je istakla da je u Srbiji donacija daleko strože regulisana nego u Danskoj, te da Zakon jasno nalaže da je donorstvo "jedan na jedan" - što znači da jedan donor može da odgovori na samo jedan zahtev za donaciju.
 
"Nije moguće uvesti više puta ili za više parova isti materijal od jednog donora", napominje ona.
Što se tiče danske banke sperme iz teksta koji je objavio BBC, Krstić je kategorična i navodi da Srbija ima ugovore samo sa tri banke sperme - Krios, Pronatal i Ovo.
 
"Materijal iz ove banke nije uvezen uopšte u Srbiju, zato što Srbija nema sa ovom bankom nikakav sporazum o saradnji", kaže ona.
 
Vest o donoru sa genetskom mutacijom uznemirila je i parove u Srbiji. Krstić potvrđuje da je bilo zabrinutih poziva, ali naglašava da je to razumljiva reakcija.
 
"Strahovi su uvek prisutni kada imamo problem sa sterilitetom... nije samo vezano za donaciju, vezano je za svaku proceduru", objašnjava ona.
 
Ipak, kako je rekla, informacije su brzo razjašnjene.
 
"Treba da otklonimo sve dileme i da ta panika ne preovlada, nego da što više stvari objasnimo", dodaje Krstić.
 
Navodi da je postupak u Srbiji zasnovan na anonimnosti donora, što znači da su dostupni samo osnovni podaci.
 
"Kod nas je anonimna donacija, tako da možemo da znamo krvnu grupu, visinu, težinu, boju kose, boju očiju... to je ono što je nama poznato", kaže Krstić.
 
Dodaje da zemlje iz kojih se materijal uvozi rade određene genetske testove, uglavnom za najčešće bolesti koje se javljaju na njihovom području.
Međutim, Krstić upozorava da ni najsavremeniji testovi nisu svemogući.
 
"Ne testira se sve i ne postoji, koliko ja znam, nijedan test koji može da isključi potpuno sve poremećaje na svetu", kaže ona.
 
Dodaje da upravo slučaj iz Danske to i potvrđuje - čak ni sam donor nije znao da nosi retku mutaciju, što pokazuje da je nemoguće testirati baš sve.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija