Stručnjaci o novom zakonu SAD u kom je istaknuta Srbija: Priprema terena za konkretnije poteze
Predsednik SAD potpisao je Zakon o autorizaciji nacionalne bezbednosti (NDAA), čiji je sastavni deo i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Time je zakon, koji je izglasan u oba doma američkog parlamenta, zvanično stupio na snagu. Stručnjaci kažu da je jasno da će sve to imati značajan efekat i da će predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare, piše Insajder.
U zakonu, u delovima koji se odnose na Zapadni Balkan i Srbiju, kao zabrinjavajuće ocenjene su i optužbe zvaničnika Srbije da mirni demonstranti, opozicione stranke i civilno društvo "pokušavaju da destabilizuju vladu".
U odeljku zakona pod nazivom "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana", Srbija je jedina zemlja regiona u kojoj se stanje eksplicitno analizira.
"Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i njihove neposredne posledice razlog su za duboku zabrinutost za stanje srpske demokratije, između ostalog i zbog konačnog izveštaja Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)", navodi se u tom aktu.
Kontinuitet američke politike i uloga OEBS-a
Ambasadorka u penziji Branka Latinović ocenjuje za Insajder da sama činjenica da je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana izglasan i u Predstavničkom domu i u Senatu govori o ozbiljnosti ovog dokumenta i pokazuje kontinuitet američke spoljne politike kada je u pitanju region Zapadnog Balkana.
"Sjedinjene Američke Države ovim pokazuju da i dalje na Balkan gledaju kao na područje u koje su mnogo uložile, pre svega kroz Dejtonski mirovni sporazum, a zatim i preko snaga KFOR-a na Kosovu i Metohiji, kao i kroz druge mirovne misije i pregovaračke aktivnosti. Prostor bivše Jugoslavije je definitivno područje na kojem Amerika ima spoljnopolitički kontinuitet", kaže Latinović.
U tekstu zakona se podseća da je posmatračka misija ODIHR-a utvrdila da su izborni uslovi 2023. godine bili nepravedni i da su otkriveni "brojni proceduralni nedostaci, uključujući nedoslednu primenu zaštitnih mera tokom glasanja i brojanja glasova, česte slučajeve preopterećenosti biračkih mesta, povrede tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja", a istaknuto je i da glasanje "mora da se ponovi" na određenim biračkim mestima.
Latinović podseća da su inicijatori ovih aktivnosti ODIHR-a bile upravo SAD.
"SAD su bile inicijatori ovih aktivnosti, kao i osnivanja ODIHR-a kao posebne institucije koja se bavi izborima i demokratijom na prostoru OEBS-a, posebno u tada novom i izazovnom području Jugoistočne Evrope. To pokazuje da ne treba očekivati da je OEBS nešto zaboravio ili previdio; naprotiv, postoji jasna konstanta u njihovom delovanju. Nakon ovih događaja jasno je da će ove aktivnosti imati značajan efekat i predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare", navodi Latinović.
Sankcije, korupcija i poruka Vašingtona
U zakonu se navodi i da vlada SAD neće voditi politiku koja zagovara razmenu teritorija, podelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu kao sredstvo za rešavanje sporova između nacionalnih država u regionu, a Latinović ovaj deo smatra posebno važnim.
"To je refleksija onoga što se dešavalo tokom prvog Trampovog mandata, odnosno razgovora između Prištine i Beograda o mogućoj razmeni teritorija, koji nisu bili prihvaćeni, pre svega od tadašnje nemačke kancelarke Merkel i SAD. Time se potvrđuje princip poštovanja teritorijalnog integriteta država i poručuje da se ne mogu očekivati nove razmene", objašnjava Latinović.
Poseban odeljak zakona odnosi se na sankcije prema zemljama Zapadnog Balkana i propisuje da predsednik SAD uvodi sankcije "svakom stranom licu za koje se utvrdi da je uključeno ili da je pokušalo da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom", najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu.
"Amerika ima poseban sistem sankcija koji je rezultat njene političke, ekonomske i finansijske moći. Vidimo da Trampova administracija u velikoj meri koristi sankcije i carine kao moćna sredstva za ostvarivanje spoljnopolitičkih ciljeva", kaže Latinović.
Prema njenim rečima, to pokazuje da su SAD identifikovale korupciju kao jedan od najvećih problema regiona Zapadnog Balkana.
"Američka administracija će vrlo pažljivo pratiti slučajeve korupcije, ali i šire poslovne aktivnosti. To nije novo u praksi SAD, ali se sada direktno vezuje za region i targetira korupciju kao problem koji se mora suzbiti, budući da politički apeli očigledno nisu bili dovoljni", navodi Latinović.
Dvopartijska saglasnost dodatno pojačava poruku zakona
Mijat Kostić iz organizacije Novi treći put ocenjuje da ugradnja Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u NDAA daje ovom aktu znatno veću političku težinu nego da je donet kao zaseban ili simboličan dokument.
"Iako je NDAA pre svega bezbednosni akt, činjenica da se Srbija izdvaja zbog izbornih nepravilnosti, odnosa vlasti prema protestima i sistemske korupcije znači da Kongres ta pitanja povezuje sa američkim bezbednosnim interesima. Demokratija u Srbiji se time više ne posmatra samo kao vrednosno pitanje, već kao faktor regionalne stabilnosti i otpornosti institucija", kaže Kostić.
On ističe da je Srbija jedina zemlja Zapadnog Balkana kojoj je u zakonu posvećena zasebna i detaljna analiza, što, prema njegovim rečima, ukazuje na to da je Vašington vidi kao ključnu tačku oslonca u regionu, ali i kao prostor snažnog preplitanja zapadnih, ruskih i kineskih interesa.
"Fokus na izborima iz decembra 2023. godine i protestima koji su obeležili 2025. godinu pokazuje da su se SAD po prvi put ozbiljnije zainteresovale za unutrašnja pitanja Srbije. Više nije dovoljno samo geopolitičko distanciranje od Rusije – sada se insistira i na konkretnim demokratskim reformama kako bi Zapadni Balkan bio i vrednosno i geopolitički usklađen", navodi Kostić.
On dodaje da dvopartijska saglasnost oko ovog zakona dodatno pojačava njegovu poruku.
"Zakon deluje istovremeno kao političko upozorenje i kao priprema terena za konkretnije poteze, od ciljanih sankcija do tvrđeg diplomatskog pristupa. Dugoročno, poruka Beogradu je jasna - prostor za balansiranje se sužava, a izbor između ubrzanih demokratskih reformi i restriktivnijeg odnosa SAD postaje sve eksplicitniji", zaključuje Kostić.
Šta piše u zakonu?
U Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana navodi se da je "u Srbiji stanje demokratije zabrinjavajuće, a uslovi za održavanje izbora nepravedni".
Od svih zemalja regiona, jedino se Srbija eksplicitno spominje.
U nalazima Kongresa kaže se da "parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i događaji koji su usledili izazivaju duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji". Za ovu ocenu, SAD se pozivaju na konačni izveštaj Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Zemlje Zapadnog Balkana definišu se kao "ključne za mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta".
Kao jedna od pretnji tome, istaknuta je korupcija, "uključujući i među ključnim političkim liderima", kao i "kampanje dezinformacija" za koje se kaže da "potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora".
Za korupciju se kaže da i dalje opterećuje Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona.
Predviđeno je da "predsednik SAD uvede sankcije najkasnije 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog zakona, protiv svakog za koga se utvrdi da je uključen ili je pokušao da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom".
Sankcije su takođe predviđene za osobe iz politike koje ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu.
Sankcije mogu da se uvedu i protiv osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije, kao i zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
Sankcije mogu da uključe blokadu imovine i ukidanje viza.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Gašić: Stvoreni uslovi da uvedemo vojni rok od 75 dana - vojska je učiteljica života
24.03.2026.•
18
Ministar odbrane Bratisav Gašić izjavio je da su stvoreni uslovi za ponovno uvođenje vojnog roka koji će trajati 75 dana.
Ruski hakeri napali srpsko Ministarstvo odbrane - koje ćuti o tome
24.03.2026.•
18
Tragovi ruske hakerske grupe "Fancy Bear" koju američke i britanske državne institucije povezuju sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU, nađeni su u Ministarstvu odbrane Srbije, Vojnoj akademiji i VMA.
Uhapšen inspektor za zaštitu životne sredine u Nišu
24.03.2026.•
0
Niška policija uhapsila je D. M. (59), inspektora za zaštitu životne sredine Niša, zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službene isprave.
Uredba kojom su ograničene cene naftnih derivata ipak umesto još pet meseci produžena do 23. juna
24.03.2026.•
3
Uredba o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95, produžena je do 23. juna.
"Audi" naleteo na dečaka na pešačkom prelazu u Nišu, a potom udario u drugo vozilo
24.03.2026.•
0
Četrnaestogodišnji dečak povređen je danas u 7.30 časova dok je prelazio pešački prelaz na Bulevaru svetog Pantelejmona u Nišu, kada je na njega naleteo automobil.
EU ponovo upozorila Srbiju da se uzdrži od sastanaka na visokom nivou s ruskim zvaničnicima
24.03.2026.•
3
Zvaničnici EU poručili su vlastima u Beogradu povodom posete ruskog ministra pod sankcijama da je Brisel redovno "kristalno jasan" kada su u pitanju veze sa Rusijom.
Ponovo upozorenje vozačima da ne otvaraju SMS poruke o navodnim prekršajima
24.03.2026.•
1
"Putevi Srbije" ponovo su upozorili građane da ne otvaraju SMS poruke o navodnim saobraćajnim prekršajima.
Građani Srbije izuzetno podeljeni prema EU - tome doprinose oprečne poruke i postupci vlasti
24.03.2026.•
5
Podeljeni stavovi građana Srbije sve više oblikuju sliku o evropskim integracijama - dok deo podržava članstvo u EU, postoji značajan broj onih koji su protiv ili neodlučni.
ANEM-u pristupilo još devet novih članica
24.03.2026.•
1
Upravni odbor Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) na poslednjoj sednici doneo je odluku o prijemu još devet novih članica, odnosno medija.
NSZ raspisala 11 javnih poziva za učešće u merama aktivne politike zapošljavanja
24.03.2026.•
0
Nacionalna služba za zapošljavanje raspisala je 11 javnih poziva, preko kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenima, u mere aktivne politike zapošljavanja biti uključeno više od 15.000 osoba.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - idemo, na znanje
24.03.2026.•
9
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Zapis Tare: Tri generacije porodice Spasojević u misiji očuvanja zdravlja
24.03.2026.•
0
U svetu gde industrija često zaboravlja na čoveka, u podnožju planine Tare već tri decenije ispisuje se drugačija priča.
Korać: Zahtevi za lustracijom pokazuju da se Srbija vratila u devedesete
24.03.2026.•
14
Bivši potpredsednik Vlade Srbije Žarko Korać rekao je da zahtevi za lustracijom pokazuju šta ljudi misle, a to je "da se Srbija potpuno vratila u period devedesetih".
Klinički centar Srbije ponovo kažnjen jer neće da vrati dr Dugalića na posao - a penali će biti sve veći
24.03.2026.•
4
Klinički centar Srbije mora da plati još jednu, drugu po redu kaznu Prvom osnovnom sudu u Beogradu jer i dalje odbija da postupi po njegovoj odluci i vrati hirurga prof. dr Vladimira Dugalića na posao.
Telekom uopšteno odgovorio Povereniku o krađi podataka korisnika: Vrlo verovatno sledi inspekcijski nadzor
24.03.2026.•
0
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović izjavio je da će od Telekoma Srbija biti zatražene dodatne informacije u vezi sa mogućom povredom podataka o ličnosti korisnika.
Danas se obeležava 27 godina od početka NATO bombardovanja SR Jugoslavije
24.03.2026.•
6
Danas se navršava 27 godina od početka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) u kojoj je za 11 nedelja, prema nezvaničnim procenama, poginulo oko 2.500 civila i oko 1.000 vojnika i policajaca.
CRTA: Kampanja za izbore u nekoliko reči - pokloni, asfalt, pritisci i targetiranje
24.03.2026.•
2
Predstavnica posmatračke misije CRTA Jovana Đurbabić ocenila je da se kampanja za lokalne izbore u 10 opština može opisati u nekoliko reči - "pokloni, asfalt, pritisci i targetiranja".
Direktor Intituta "Vinča": Nuklearna elektrana je nasušna potreba, Srbiji potrebne bar dve
24.03.2026.•
32
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je da bi naša zemlja do 2040. godine mogla da dobije prvu nuklearnu elektranu, što bi osiguralo energetski suverenitet i čistiji vazduh.
Cena dizela za poljoprivrednike povećana sa 179 na 181 dinar
24.03.2026.•
0
Vlada Srbije izmenila je Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte i podigla cenu dizela za poljoprivrednike za dva dinara, sa 179 na 181 dinar.
Nenadić o tome da li je nezakonito da SNS plaća ljudima da dođu na njen miting
24.03.2026.•
7
Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić izjavio je da plaćanje za odlazak na nečiji skup nije protivzakonito.
Đurđević Stamenkovski: Planirano 5,5 milijardi dinara za mere aktivne politike zapošljavanja
23.03.2026.•
4
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je danas da je za mere aktivne politike zapošljavanja u Srbji u ovoj godini planirano izdvajanje od 5,5 milijardi dinara
Komentari 19
Predrag
Particulare matter
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar