Stručnjaci o novom zakonu SAD u kom je istaknuta Srbija: Priprema terena za konkretnije poteze
Predsednik SAD potpisao je Zakon o autorizaciji nacionalne bezbednosti (NDAA), čiji je sastavni deo i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Time je zakon, koji je izglasan u oba doma američkog parlamenta, zvanično stupio na snagu. Stručnjaci kažu da je jasno da će sve to imati značajan efekat i da će predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare, piše Insajder.
U zakonu, u delovima koji se odnose na Zapadni Balkan i Srbiju, kao zabrinjavajuće ocenjene su i optužbe zvaničnika Srbije da mirni demonstranti, opozicione stranke i civilno društvo "pokušavaju da destabilizuju vladu".
U odeljku zakona pod nazivom "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana", Srbija je jedina zemlja regiona u kojoj se stanje eksplicitno analizira.
"Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i njihove neposredne posledice razlog su za duboku zabrinutost za stanje srpske demokratije, između ostalog i zbog konačnog izveštaja Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)", navodi se u tom aktu.
Kontinuitet američke politike i uloga OEBS-a
Ambasadorka u penziji Branka Latinović ocenjuje za Insajder da sama činjenica da je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana izglasan i u Predstavničkom domu i u Senatu govori o ozbiljnosti ovog dokumenta i pokazuje kontinuitet američke spoljne politike kada je u pitanju region Zapadnog Balkana.
"Sjedinjene Američke Države ovim pokazuju da i dalje na Balkan gledaju kao na područje u koje su mnogo uložile, pre svega kroz Dejtonski mirovni sporazum, a zatim i preko snaga KFOR-a na Kosovu i Metohiji, kao i kroz druge mirovne misije i pregovaračke aktivnosti. Prostor bivše Jugoslavije je definitivno područje na kojem Amerika ima spoljnopolitički kontinuitet", kaže Latinović.
U tekstu zakona se podseća da je posmatračka misija ODIHR-a utvrdila da su izborni uslovi 2023. godine bili nepravedni i da su otkriveni "brojni proceduralni nedostaci, uključujući nedoslednu primenu zaštitnih mera tokom glasanja i brojanja glasova, česte slučajeve preopterećenosti biračkih mesta, povrede tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja", a istaknuto je i da glasanje "mora da se ponovi" na određenim biračkim mestima.
Latinović podseća da su inicijatori ovih aktivnosti ODIHR-a bile upravo SAD.
"SAD su bile inicijatori ovih aktivnosti, kao i osnivanja ODIHR-a kao posebne institucije koja se bavi izborima i demokratijom na prostoru OEBS-a, posebno u tada novom i izazovnom području Jugoistočne Evrope. To pokazuje da ne treba očekivati da je OEBS nešto zaboravio ili previdio; naprotiv, postoji jasna konstanta u njihovom delovanju. Nakon ovih događaja jasno je da će ove aktivnosti imati značajan efekat i predstavljati ozbiljan izazov za vladajuće političare", navodi Latinović.
Sankcije, korupcija i poruka Vašingtona
U zakonu se navodi i da vlada SAD neće voditi politiku koja zagovara razmenu teritorija, podelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu kao sredstvo za rešavanje sporova između nacionalnih država u regionu, a Latinović ovaj deo smatra posebno važnim.
"To je refleksija onoga što se dešavalo tokom prvog Trampovog mandata, odnosno razgovora između Prištine i Beograda o mogućoj razmeni teritorija, koji nisu bili prihvaćeni, pre svega od tadašnje nemačke kancelarke Merkel i SAD. Time se potvrđuje princip poštovanja teritorijalnog integriteta država i poručuje da se ne mogu očekivati nove razmene", objašnjava Latinović.
Poseban odeljak zakona odnosi se na sankcije prema zemljama Zapadnog Balkana i propisuje da predsednik SAD uvodi sankcije "svakom stranom licu za koje se utvrdi da je uključeno ili da je pokušalo da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom", najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu.
"Amerika ima poseban sistem sankcija koji je rezultat njene političke, ekonomske i finansijske moći. Vidimo da Trampova administracija u velikoj meri koristi sankcije i carine kao moćna sredstva za ostvarivanje spoljnopolitičkih ciljeva", kaže Latinović.
Prema njenim rečima, to pokazuje da su SAD identifikovale korupciju kao jedan od najvećih problema regiona Zapadnog Balkana.
"Američka administracija će vrlo pažljivo pratiti slučajeve korupcije, ali i šire poslovne aktivnosti. To nije novo u praksi SAD, ali se sada direktno vezuje za region i targetira korupciju kao problem koji se mora suzbiti, budući da politički apeli očigledno nisu bili dovoljni", navodi Latinović.
Dvopartijska saglasnost dodatno pojačava poruku zakona
Mijat Kostić iz organizacije Novi treći put ocenjuje da ugradnja Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u NDAA daje ovom aktu znatno veću političku težinu nego da je donet kao zaseban ili simboličan dokument.
"Iako je NDAA pre svega bezbednosni akt, činjenica da se Srbija izdvaja zbog izbornih nepravilnosti, odnosa vlasti prema protestima i sistemske korupcije znači da Kongres ta pitanja povezuje sa američkim bezbednosnim interesima. Demokratija u Srbiji se time više ne posmatra samo kao vrednosno pitanje, već kao faktor regionalne stabilnosti i otpornosti institucija", kaže Kostić.
On ističe da je Srbija jedina zemlja Zapadnog Balkana kojoj je u zakonu posvećena zasebna i detaljna analiza, što, prema njegovim rečima, ukazuje na to da je Vašington vidi kao ključnu tačku oslonca u regionu, ali i kao prostor snažnog preplitanja zapadnih, ruskih i kineskih interesa.
"Fokus na izborima iz decembra 2023. godine i protestima koji su obeležili 2025. godinu pokazuje da su se SAD po prvi put ozbiljnije zainteresovale za unutrašnja pitanja Srbije. Više nije dovoljno samo geopolitičko distanciranje od Rusije – sada se insistira i na konkretnim demokratskim reformama kako bi Zapadni Balkan bio i vrednosno i geopolitički usklađen", navodi Kostić.
On dodaje da dvopartijska saglasnost oko ovog zakona dodatno pojačava njegovu poruku.
"Zakon deluje istovremeno kao političko upozorenje i kao priprema terena za konkretnije poteze, od ciljanih sankcija do tvrđeg diplomatskog pristupa. Dugoročno, poruka Beogradu je jasna - prostor za balansiranje se sužava, a izbor između ubrzanih demokratskih reformi i restriktivnijeg odnosa SAD postaje sve eksplicitniji", zaključuje Kostić.
Šta piše u zakonu?
U Zakonu o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana navodi se da je "u Srbiji stanje demokratije zabrinjavajuće, a uslovi za održavanje izbora nepravedni".
Od svih zemalja regiona, jedino se Srbija eksplicitno spominje.
U nalazima Kongresa kaže se da "parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i događaji koji su usledili izazivaju duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji". Za ovu ocenu, SAD se pozivaju na konačni izveštaj Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Zemlje Zapadnog Balkana definišu se kao "ključne za mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta".
Kao jedna od pretnji tome, istaknuta je korupcija, "uključujući i među ključnim političkim liderima", kao i "kampanje dezinformacija" za koje se kaže da "potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora".
Za korupciju se kaže da i dalje opterećuje Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona.
Predviđeno je da "predsednik SAD uvede sankcije najkasnije 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog zakona, protiv svakog za koga se utvrdi da je uključen ili je pokušao da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom".
Sankcije su takođe predviđene za osobe iz politike koje ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu.
Sankcije mogu da se uvedu i protiv osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije, kao i zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
Sankcije mogu da uključe blokadu imovine i ukidanje viza.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Patrijarh Porfirije u oktobru putuje u Australiju: Posetiće Melburn, Kanberu i Sidnej
12.08.2026.•
0
Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije posetiće Australiju od od 8. do 19. oktobra, najavila je danas Mitropolija australijsko-novozelandska SPC.
Trivić: Republika Srpska ima predsednika samo na papiru, ne dozvoljavaju mu nigde da se pojavi
12.08.2026.•
0
Predsednica opozicionog Narodnog fronta (NF) Jelena Trivić izjavila je danas u Banjaluci da Republika Srpska (RS) ima predsednika Sinišu Karana "samo na papiru", ali mu vlast ne dozvoljava da se bilo gde pojavi.
Mandić: Blokada nije cilj, prevoznici čekaju rešenje EU do 1. septembra
12.08.2026.•
0
Prevoznici sa Zapadnog Balkana dali su Evropskoj uniji rok do 1. septembra da ponudi konkretno rešenje za problem ograničenog boravka profesionalnih vozača u šengenskom prostoru.
Studenti pozvali građane da im pomognu i prijave se kao kontrolori: "Neke želje se ne ostvaruju same od sebe"
12.08.2026.•
0
Studenti u blokadi su, povodom Međunarodnog dana mladih, pozvali građane da im pomognu tako što će se prijaviti da budu kontrolori, pridružiti se lokalnim studentima i zboru ili razgovarati sa ljudima oko sebe.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - "đavolski" teško, ali tu je poklon
12.08.2026.•
8
Tu je novi 021.rs dnevni kviz u kom smo spremili poklon za vas.
Tri velika požara u Srbiji: Gori više od 2.000 hektara u Deliblatskoj peščari
12.08.2026.•
0
Na teritoriji Srbije trenutno su aktivna 33 požara na otvorenom prostoru, od kojih su najizazovniji požari u Deliblatskoj peščari, na planini Stolovi i u mestu Breznica u opštini Bujanovac.
Kraće zadržavanje automobila na tri granična prelaza
12.08.2026.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) je saopštio da povoljno vreme omogućava nesmetano odvijanje saobraćaja a da automobili čekaju, kraće vreme, na tri granična prelaza.
U stanu u Beogradu nađeno 659 paketića marihuane, uhapšen mladić
12.08.2026.•
0
Devetnaestogodišnji V. L. uhapšen je u Beogradu nakon što je u stanu koji koristi pronađeno oko tri kilograma marihuane.
Vučić posetio pretučenog Srbina sa Kosova u Kliničkom centru Srbije: Povrede su teže nego što smo očekivali
12.08.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je danas u Kliničkom centru Srbije Nenada Raškovića, iz sela Dren kod Zubinog Potoka, koga je navodno pretukla Kosovska policija.
Antonijević o napadu na Prajd karavan: Tužilaštvo mora da preispita, moglo je da bude i privođenja
12.08.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević izjavio je danas, komentarišući napad na skupove Prajd karavana u Zaječaru i Kraljevu, da bi tužilaštvo moralo da preispita taj događaj.
Gepek pun rezanog duvana kod Paraćina
12.08.2026.•
0
Službenici Uprave carina su u saradnji sa policijom 11. avgusta tokom kontrole u okolini Paraćina zaplenili 140 kilograma rezanog duvana bez prateće dokumentacije, saopšteno je danas.
Istraživanje među mladima: Gotovo 90 odsto bi izašlo na izbore, 53 odsto za članstvo u EU
12.08.2026.•
6
Gotovo 90 odsto mladih u Srbiji sa pravom glasa izašlo bi na izbore kada bi oni bili održani naredne nedelje.
Saslušan jedan od osumnjičenih za napad na Stevana Filipovića, za dvojicom se traga
12.08.2026.•
1
Beogradsko Prvo javno tužilaštvo je saopštilo danas da je saslušalo osobu koja je reditelju Stevanu Filipoviću istrgla mobilni telefon, a potom ga razbila o asfalt, a što je zabeleženo i na nadzornim kamerama.
Hoti traži hitnu pomoć Ustavnog suda zbog blokade konstituisanja Skupštine Kosova
12.08.2026.•
0
Poslanik Demokratskog saveza Kosova (DSK) Avdulah Hoti je danas predložio da se od Ustavnog suda hitno traži pomoć za prevazilaženje institucionalne blokade konstituisanja Skupštine Kosova.
Vlada ponudila minimalac od 600 evra za 2027, sindikati traže obećanih 650
12.08.2026.•
5
Predstavnici Vlade Srbije na pregovorima o iznosu minimalne zarade od 2027. na sastanku ostali su pri prvobitnoj ponudi o povećanju od 9,2 odsto, odnosno sa sadašnjih 550 evra na 600 evra.
Zbog rizika od požara povlači se Volvo XC40 sa tržišta Srbije
12.08.2026.•
0
Putničko vozilo marke "volvo" tip "XC40 MY", proizvedeno u periodu od 2020. do 2022. godine, povlači se sa tržišta Srbije zbog rizika od požara.
Pretučeni Nenad Rašković prevezen u Urgentni centar Kliničkog centra Srbije
12.08.2026.•
4
Nenad Rašković iz sela Dren u opštini Zubin Potok koga je kosovska policija brutalno pretukla, prevezen je iz KBC Kosovska Mitrovica u Urgentni centar Kliničkog centra Srbije.
Podignuta optužnica protiv dvojice muškaraca zbog trgovine ljudima: Primoravali devojke na prostituciju
12.08.2026.•
0
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) podiglo je danas optužnicu protiv Ž.Č. (35) zbog sumnje da se bavio trgovinom ljudima, kao i protiv V.I.V. (31) zbog saučesništva.
Vučić 49 puta bio uživo na televiziji za 11 dana: "Kao da je u kampanji"
12.08.2026.•
18
Nevladina organizacija Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Crta) saopštila je da je u 11 dana avgusta predsednik Srbije Aleksandar Vučić 49 puta bio uživo na televiziji.
Komentari 19
Predrag
Particulare matter
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar