Biznis i finansije: Proizvođači flaširane vode u Srbiji žale se na visoke naknade
Proizvođači flaširane vode u Srbiji žale se na visoke naknade za pravo eksploatacije prirodnog dobra ida zato nisu konkurentni na regionalnom tržištu, piše mesečnik Biznis i finansije.
Foto: Pixabay
Srbija raspolažemo sa oko 16 milijardi kubnih metara vode različitog kvaliteta i upotrebljivosti, a za snabdevanje stanovništva, industriju i javnu potrošnju koristi se 735 miliona kubika, uglavnom iz podzemnih voda.
Od oko 300 izvora mineralne vode, svega se 20 odsto se eksploatiše. Za flaširanje vode sa domaćih izvorišta registrovane su 24 kompanije, od kojih one u stranom vlasništvu drže dve trećine tržišta.
U Udruženju industrije prirodno mineralnih i izvorskih voda, koje okuplja devet najvećih proizvođača, navode da je u prošloj godini tržištu ukupno isporučeno 943 miliona litara, što je za 1,7 odsto manje u odnosu na 2024. godinu.
Samo iz pogona članica Udruženja plasirano je 887 miliona litara, od čega je 147 miliona prodato van Srbije. To je količina koja prati dugogodišnji izvozni trend od 15 do 20 odsto u ukupnom plasmanu.
Proizvođači, pored ostalih fiskalnih obaveza, podležu i Zakonu o naknadama za korišćenje javnih dobara. Osnovica za obračun te obaveze je litar flaširane prodate vode, a ukoliko se ona koristi za pripremu bezalkoholnih i alkoholnih pića, osnovica je količina vode u proizvodu izraženo u litrima, objašnjavaju u Udruženju.
"Iznos naknade za korišćenje voda utvrđuje ministarstvo u čijoj su nadležnosti poslovi vodoprivrede, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine za teritoriju autonomne pokrajine rešenjem, za kalendarsku godinu. Obveznik je dužan da dostavi podatke o prodatoj količini vode u prethodnoj godini a utvrđena naknada plaća se, kao akontacija, u jednakim mesečnim ratama, do 15. u mesecu za prethodni mesec", rekli su u Udruženju za Biznis i finansije.
Visina naknade za korišćenje vode za potrebe flaširanja za 2026. godinu usaglašena je sa indeksom cena na malo i iznosi 1,3275 dinara, odnosno 0,6186 dinara za litar vode koja se koristi u proizvodnji alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Prema javno objavljenim podacima o plasiranim i prodatim količinama vode na tržištu Srbije i visini propisane naknade za vode, procenjuje se da su kompanije u budžet Srbije prošle godine ulile 1,25 milijardi dinara ili 10,7 miliona evra. Samo tri najveća igrača izdvojila su 7,27 miliona evra na ime naknade za prodatu flaširanu vodu. U tu računicu nisu ušle naknade proizvođača koji u svom asortimanu imaju i bezalkoholna pića i druga pića, a neke nezvanične procene vrte se oko iznosa od 3,7 do 4 miliona evra.
Na tržištu mineralnih voda najbolje je pozicioniran Knjaz Miloš, koji sa istoimenom gaziranom vodom i negaziranim brendom Akva Viva drži 31 odsto ukupne prodaje. U vlasništvu je češke kompanije Mattoni 1873 kojom upravlja italijanska porodica Paskval, a u prošloj godini prodajom više od 288 miliona litara državi je uplatio 3,27 miliona evra. To nije jedina obaveza, jer kompanija proizvodi više vrsta sokova i energetskih pića, pa i po tom osnovu, za prodati litar upotrebljen u tom proizvodu, plaća nadoknadu u državnu kasu.
Druga pozicija po veličini na tržištu vode pripada kompaniji Coca cola HBC Srbija, koja sa izvorskom vodom Rosa i gaziranom Rosa Homolje drži 27 odsto tržišta. Samo po osnovu prodaje ta dva brenda na ime naknade godišnje plaća oko 2,9 miliona evra. Uz to, kompanija u Srbiji ima širok plasman svojih brendova, posebno koka-kole i fante, sa kojima je dominantna u segmentu gaziranih pića i sokova.
Kompanija Mioni u vlasništvu domaćeg Delta investmenta zauzima 10 odsto tržišta vode i sa svojih izvora puni oko 100.000 litara gazirane i negazirane vode, tako da se visina naknade po tom osnovu procenjuje na око 1,1 milion evra.
Značajne iznose izdvajaju i Prolom voda i NIS Jazak, koje se pune iz izvorišta poreklom sa zaštićenih područja, pa je njihova obaveza dopunjena sa još dinar po litru prodate vode.
U Udruženju ističu da već dugi niz godina članice pokreću inicijative za smanjenje naknade za eksploataciju vode jer su previsoko opterećenje, posebno za male proizvođače, imajući u vidu rast troškova ali i činjenicu da se time umanjuju izvozne mogućnosti.
"Visina naknade za korišćenje voda koju plaćaju domaći proizvođači mineralne vode u odnosu na proizvođače iz država regiona, važna je sa stanovišta njihove konkurentske sposobnosti. Naime, proizvođači iz Slovenije i Hrvatske kao članice EU ili iz Bosne i Hercegovine i Makedonije, kao članice CEFTE, imaju slobodan pristup srpskom tržištu. Visina naknade za korišćenje vode u Srbiji u odnosu na naknade koje plaćaju proizvođači mineralne vode iz zemalja u regionu, ugrožava kako sposobnost domaćih proizvođača da se bore na tržištu Srbije, tako i njihove izvozne prilike", navode u Udruženju.
Dodaju da je u Srbiji, preračunato po kubnom metru, naknada za korišćenje vode 11 evra, u Hrvatskoj to iznosi četiri evra za kubik, dok je u Severnoj Makedoniji eksploataciona taksa do skoro bila jedan do dva evra za istu količinu zahvaćene vode.
"Zakon o vodama i Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara u celini, pružio je osnov za utvrđivanje šireg kruga obveznika naknada za korišćenje vodnog dobra. Njegovo sprovođenje trebalo je da omogući sniženje opterećenja koje nose obveznici u delatnosti flaširanja vode i proizvodnji bezalkoholnih pića, bez ugrožavanja obima sredstava neophodnih za finansiranje ove oblasti. Ali, to se ne dešava, već se visina naknade povećava iz godine u godinu, što ugrožava poslovanje u delatnosti flaširanja vode", zaključuju u Udruženju.
Po podacima Privredne komore Srbije u proizvodnji flaširane vode i sokova radi oko 3.000 ljudi, a jedna od prednosti je što su fabrike uglavnom locirane u nerazvijenim područjima, gde je to nekad jedina mogućnost za zapošljavanje.
"Potrošnja mineralnih voda u Srbiji nije značajna, ali je važan podatak da iz godine u godinu raste. Tokom poslednje decenije tri puta je povećana i po stanovniku iznosi 80 do 90 litara godišnje", navode u PKS.
Ali, kako piše Biznis i finansije, statistika za poslednje dve godine pokazuje da je potrošnja flaširane vode u Srbiji dostigla prosek u Evropskoj uniji, oko 120 litara po stanovniku. Ipak, to ne mora da bude signal višeg standarda jer su u prethodne dve godine, posebno prošle, zbog suša i smanjenih dotoka u javnom snabdevanju vodom zabeležene velike nestašice. Zato su u pojedinim periodima na celoj teritoriji ili u delovima gotovo polovine opština u Srbiji bile uvedene restrikcije, što je povećalo promet flaširanih voda.
"Od proizvedene količine flaširane vode, u proseku se jedna petina izveze, uglavnom negazirane vode. Vrednost izvoza u 2024. je iznosila 37,7 miliona evra. Više od trećine ukupno izvezene vode otišlo je u Crnu Goru, slede Severna Makedonija i BiH, ali je bilo izvoza i u Rusiju, Bugarsku, Hrvatsku… Istovremeno, uvezli smo vode u vrednosti od 3,4 miliona evra, najviše iz Slovenije, Hrvatske, Italije i Austrije", navode u PKS.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Vozač koji je kolima udario muškarca od 90 godina u Beogradu osumnjičen za pokušaj ubistva
14.05.2026.•
2
M. S. (41) koji je danas u podne na raskrsnici Bulevara kralja Aleksandra i Profesora Mihaila Đurića automobilom na pešačkom prelazu udario muškarca od 90 godina, sumnjiči za pokušaj ubistva.
VIDEO: Još jedan pokušaj gaženja nakon što je automobil kod Pravnog u Beogradu udario starijeg čoveka
14.05.2026.•
10
Nakon incidenta ispred Pravnog fakulteta, kada je vozač automobila udario starijeg građanina automobilom, a fizički napao studneta, dogodio se novi pokušaj gaženja građana koji su i dalje na raskrsnici.
Vlasnici Euronews-a kupuju N1, Nova S i još desetak medija za 30 miliona evra
14.05.2026.•
10
Kompanija United Group planira da proda svoj medijski biznis luksemburškom fondu "European Future Media Investments", iza kog stoji portugalska investiciona grupa Alpac Capital.
Vučić: Uskoro ću objaviti kako građani da mi prijave bahate funkcionere
14.05.2026.•
22
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će uskoro objaviti kako građani mogu da mu dostave informacije, preko portala i društvenih mreža, o ljudima iz različitih delova vlasti, koji se bahato ponašaju.
Prvostepena presuda: Rudnik Soko u trenutku nesreće radio bez dozvole
14.05.2026.•
3
Privredni sud u Kragujevcu prvostepeno je osudio Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica, njenog bivšeg v.d. direktora Marka Vukovića i sadašnjeg v.d. direktora Sašu Spasića.
Ministarstvo poljoprivrede o hepatitisu A u zamrznutom voću: U toku kontrole
14.05.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da su preduzete sve mere povodom utvrđenog prisustva hepatitisa A u zamrznutom miksu bobičastog voća koje je izvezeno u Nemačku i da su kontrole u toku.
U rudniku "Trepča jug" zarobljeno 18 rudara zbog problema sa strujom
14.05.2026.•
0
U oknima rudnika "Trepča jug" zarobljeno je 18 rudara zbog problema sa električnom energijom, prenosi Koha.
Pendrečenje, šutiranje: Šta je sve pokazao forenzički nalaz žrtava policijskog nasilja na protestu u Valjevu
14.05.2026.•
9
Udaranje kamenom i šutiranje u glavu i genitalije, desetine udaraca pendrekom i pesnicama, prolasci kroz špalir policije i ponižavanje...
Uhapšen zbog sumnje da je u Vladičinom Hanu svog brata od strica ubio motkom
14.05.2026.•
0
S. S. (61) uhapšen je zbog sumnje da je ubio svog brata od strica S. S. (71).
Predsednik Ustavnog suda: Nisam poslušnik, ne sklanjam predmete i ne podnosim izveštaje Vučiću
14.05.2026.•
41
Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov izjavio je da ima problem u komunikaciji sa pojedinim medijima, "čija je agenda i prikazivanje njegove ličnosti kao političkog poslušnika".
Pravo na novac iz Alimentacionog fonda ostvarilo 771 dete
14.05.2026.•
2
Pravo na novac iz Alimentacionog fonda do sada je ostvarilo 771 dete, kazali su u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju, objavio je RTS.
Rektor Đokić rekao da nije lider studenata, ali da ih podržava: Zašto je to izjavio?
14.05.2026.•
23
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić je rekao ono što smo mnogo puta čuli, od početka studentskog pokreta - da taj pokret nema vođu, već počiva na demokratskom donošenju odluka.
Marta Kos sutra u prvoj zvaničnoj poseti Kosovu
14.05.2026.•
9
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos boraviće u petak, 15. maja u prvoj zvaničnoj poseti Kosovu i preneti nepokolebljivu podršku EU evropskoj perspektivi Prištine i potrebu za brzim i odlučnim reformama.
Poslanici Skupštine Srbije i danas o "Petrašinovićevim zakonima"
14.05.2026.•
0
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće danas sednicu o izmeni izbornih zakona, kojima se ispunjavaju neke od preporuka ODIHR-a.
Vulin na paradi u Moskvi bio okićen ruskim ordenjem: Kojim i za šta ih je dobio?
14.05.2026.•
23
Tri ruska ordena "krasila" su revere Aleksandra Vulina na Cvetnom trgu u Moskvi, piše Radio slobodna Evropa.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja + poklon
13.05.2026.•
16
Novi 021.rs kviz u kom vas darujemo je pred vama.
Železnice Srbije: Posle šest dana saniran problem zbog krađe optičkih kablova kod Vrbasa
13.05.2026.•
4
Železnički saobraćaj na brzoj pruzi Novi Sad - Subotica, nakon šest dana, ponovo se odvija projektovanom brzinom do 200 kilometata na sat, saopštili su nadležni.
VIDEO: Tuča navijača pred finale Kupa Srbije
13.05.2026.•
10
Pred utakmicu finala Kupa Srbije, između Vojvodine i Crvene zvezde, izbila je tuča na tribini na kojoj su smešteni navijači beogradskog tima.
Pola miliona tableta bensedina u Novim Banovcima: Vlast i prorežimski mediji ćute o SNS funkcioneru
13.05.2026.•
10
Pola miliona tableta Bensedina pronađeno je u vikendici člana Srpske napredne stranke (SNS), međutim to je u Novim Banovcima malo poznato.
Uprkos subvencijama države železnička preduzeća opet u gubitku više milijardi dinara
13.05.2026.•
8
Sva tri preduzeća Železnice Srbije zabeležila su gubitak od više milijardi dinara za 2025.godinu, bez obzira na finansijske injekcije od države.
Komentari 7
Prle
Ogi
Zoran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar