Zaštićena područja prirode u gradovima: Ko ih (ne) štiti i zašto su važna?
Iako su lokalne samouprave proglasile najveći broj zaštićenih područja u Srbiji, po njihovoj površini i značaju ona nisu "na vrhu liste".
Foto: 021.rs
Reč je, uglavnom, o manjim parkovima i pojedinačnim stablima. Ipak, ovi spomenici prirode su važni za stanovnike lokalnih zajednica, jer predstavljaju retke oaze prirode u urbanizovanim područjima.
Sagovornici 021.rs na ovu temu u specijalu "Eko grad" bili su Marko Tucakov, stručnjak za zaštitu prirode Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Dejan Maksimović iz Ekološkog centra "Stanište".
Marko Tucakov objašnjava za 021.rs da se na administrativnim područjima gradova nalaze neka od najznačajnijih zaštićenih područja, dok su u užim urbanim područjima najčešća zaštićena kategorija spomenici prirode. Kako kaže, reč je o manjim celinama sa izrazitim karakteristikama pejzaža koji ih izdvajaju iz ostatka prostora.
Na pitanje šta štiti zaštićena područja, Tucakov odgovara da ona nisu zaštićena ako taj status važi samo na papiru.
"Moraju postojati konkretne mere zaštite i njihova primena, odnosno mere zabrane sa zaprećenim sankcijama. Naravno, pre nego što se takve mogućnosti ostvare, štiti ih pravovremeni i međusektorski usaglašen proces prostornog planiranja, koji primenjuje čitav niz mera zaštite njihovih elemenata, prirodnih vrednosti i staništa vrsta. Ukoliko se to ispuni, onda možemo da govorimo o dobrom upravljanju. Najčešće u svemu ovom postoje određene rupe", navodi Tucakov i dodaje da stručnjaci zaštitu prirode shvataju na taj način na koji ga predviđa i sam Zakon o zaštiti prirode i planovi upravljanja.
Tucakov ističe da ne bi trebalo da zaboravimo ni da su gradovi, odnosno urbane sredine, staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Postoji tendencija da će tih vrsta biti mnogo više, kako se njihova staništa u prirodi smanjuju ili postaju neodgovarajuća, odnosno kako one postaju prilagodljivije.
"To je tendencija kod mnogih vrsta, posebno krupnih, sisara i ptica i to je praktično odgovor na naš upliv u prirodu. Bivajući svesni toga, moramo se u skladu sa tim i ponašati. Mislim da smo sazreli kao društvo, a posebno se to odnosi na velike gradove, da imamo određene procedure i pravila, čak i planove postupanja sa divljom faunom koja živi u gradovima", ističe Tucakov.
Kako naglašava ovaj stručnjak za zaštitu prirode, svakoj životinji je mesto tamo gde ona odabere.
"Sticajem okolnosti, velikom zaslugom ljudi, veliki broj životinja živi u gradovima. Ja mislim da je to prednost gradova i urbanih sredina koju oni mogu da iskoriste, a možda je zaštita prirode jedan od odgovora na takvu situaciju. Ona bi naravno trebalo da bude jača i temeljitija, da više područja bude obuhvaćeno njome", objašjava.
Kako kaže, kada izađemo iz kuće, mi gradove delimo sa divljim životinjama.
"Znajući to, možda ne bi bilo loše razmisliti o promeni nekih naših ustaljenih praksi, postupaka i razmišljanja o živom svetu u okruženju", ističe Tucakov.
Važno je razmišljati i o tome kako zapravo zaštititi formalno zaštićena područja, u kojima se divlje životinje najčešće nastanjuju.
Prema istraživanju Ekološkog centra "Stanište" veliki broj upravljača zaštićenih područja proglašenih na lokalnom nivou nema ni osnovne dokumente koji su zakonom o zaštiti prirode propisani, odnosno nemaju programe mera zaštite ni izveštaje o sprovedenim merama. Dejan Maksimović, iz centra koji je sproveo ovo istraživanje, za 021.rs kaže da se u Srbiji zaštita otežano sprovodi, čak i na mestima na kojima postoji.
"Upravljači masovno nemaju podršku onih organa vlasti koji su zaštitu proglasili, a što je po zakonu obavezno da se uradi. Onaj organ vlasti koji je proglasio zaštitu dužan je da zaštitu i finansira, međutim to u najvećem broju slučajeva u Srbiji, naročito na lokalnom nivou, izostaje. Upravljači imaju jako slabu finansijsku podršku svojih osnivača i to je jedan od velikih problema sa kojima se suočavaju", objašnjava Maksimović.
Rezultat nesavesnog upravljanja može biti i gubitak svojstava zbog kojih je područje i proglašeno za zaštićeno, dodaje Maksimović.
"To se i dešava. Imamo takav primer i u Vršcu. Postoji jedno zaštićeno područje prirode kod sela Kuštilj, za koje je još 2005. godine Zavod za zaštitu prirode predložio skidanje zaštite, zato što je to područje spomen šumice još 2005. izgubilo one vrednosti zbog kojih je zaštita i proglašena. Ali onda dolazimo do jednog novog paradoksa kada organ vlasti, odnosno Grad Vršac, ne želi već 17 godina da skine zaštitu jer neće da prizna da je to područje izgubljeno", priča Maksimović.
Navodi da je dodatan problem oklevanje kada je reč o proglašenju novih zaštićenih područja.
"Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod urade studiju zaštite i upute organu vlasti na odlučivanje i onda se dešava situacija da organi vlasti godinama oklevaju da donesu odluku o zaštiti što, naravno, negativno utiče na vrednosti zbog kojih se neka zaštita i predlaže", kaže naš sagovornik.
Kako dodaje, trenutno u Srbiji postoji oko 50 područja koja čekaju da ih neki organ vlasti proglasi, a neka od tih područja to čekaju i duži niz godina.
"Jedan od ekstremnijih primera takve prakse jeste gradski park u Vršcu koji ukupno 22 godine čeka na proglašenje zaštite. Prvo je Grad Vršac 10 godina oklevao i izbegavao da donese odluku o zaštiti, a onda, od 2011. pa na ovamo, a onda to isto izbegava da uradi i Autonomna pokrajina", navodi Maksimović.
Kao još jedan primer u Vojvodini koji čeka proglašenje zaštite navodi park u Novom Kneževcu, koji je "na ledu" od 2008. godine.
"Glavni razlog zašto se to dešava je što organi vlasti nemaju dovoljno informacija i svesti. Oni zaštitu prirode uglavnom doživljavaju kao kočnicu razvoja, a ne kao novu mogućnost za razvoj. Jednostavno ne žele da se upuštaju u zaštitu, misleći da će to da smeta nekim njihovim planovima", priča Maksimović i pojašnjava da je problem i u neophodnosti finansiranja zaštićenih područja u koju organi vlasti ne žele da se upuštaju.
Inače, u Srbiji već dugo vremena stagnira procenat zaštićene prirode u odnosu na površinu državne teritorije. Zašto se okleva sa zaštitom prirode i šta to znači, pitamo Dejana Maksimovića.
"Po planovima koje je Srbija sama zacrtala, do 2020. godine bilo je potrebno da Srbija dođe do 12 odsto svoje teritorije koja je pod zaštitom prirode. Međutim, duže od jedne decenije stagniralo se na negde oko šest odsto, da bi tek 2017. godine, i to proglašenjem parka prirode Stara planina koji je najveće po površini zaštićeno područje u Srbiji, taj procenat skočio na oko sedam i po odsto. To je nedovoljno i daleko ispod plana", naglašava Maksimović.
To Srbiju stavlja na 33. mesto od 35 država Evrope po površini državne teritorije pod zaštitom. Iza nas su jedino Bosna i Hercegovina i Rumunija.
"Postoji dosta prostora za zaštitu. Organi vlasti na svim nivoima bi morali da imaju inicijativu, morali bi da imaju svest o značaju zaštite prirode. Takođe, zbog postizanja tih nacionalnih ciljeva koji su 12 odsto teritorije, sada je trenutak kada bi država trebalo da bude sklonija ka proglašenju zaštite, a Zavod za zaštitu prirode, naravno, uvek ima volju i inicijativu za takvim aktivnostima", objašnjava Maksimović.
Uzimajući u obzir sve navedeno u današenjem izdanju emisije "Eko grad", imamo li razloga za optimizam? Ovo pitanje postavljamo stručnjaku Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode. Marko Tucakov priča nam o budućnosti zaštite prirode.
"Najbolje stanje u zaštiti prirode nikada neće moći da bude postignuto, pre svega zbog upliva elemenata, procedura, postupaka i događaja na koje ni samo zakonodavstvo, ni upravljač, ne mogu da utiču. To su, u mnogo slučajeva prirodni ili globalni procesi koje je nemoguće na jednom malom području iskontrolisati", navodi Tucakov.
Ipak, kako kaže, ono što se može učiniti je težnja za ostvarivanjem te vizije.
"Za realizaciju te mogućnosti potrebno je imati jednog predanog upravljača, sa dobrim personalom, sa stručnim osobljem koje, sagledavajući vrednost tog prostora, pristupa zaštiti, a isto tako i pravovremeno, u mnogim područjima i izdašno, finansiranje, budući da je zaštita prirode u današnjem svetu prilično skupa", naglašava naš sagovornik.
Pročitaj još
Kako kaže, postoji dosta inovativnih metoda i postupaka koji mogu da uspore proces propadanja prirode.
"U vezi sa sprovođenjem nekih od njih, imamo dosta iskustva u Vojvodini. Ja bih rekao da je za mnoga staništa, za mnoga područja, praktično revitalizacija staništa, vraćanje u prvobitno stanje narušenih staništa, jedna od mogućnosti koja je u poslednje vreme 'zaštitarski hit'. Dosta je finansirana od strane međunarodnih institucija i evropskih projekata. To je najbolje primenjivo u slučaju vodnih staništa ili vlažnih staništa, gde je gotovo sve tipove ovakvih staništa moguće vratiti u neko stanje pre degradiranosti", objašnjava.
Što se konstantne zaštite ovakvih područja tiče, Tucakov polaže mnogo u uslove zaštite prirode, koji podrazumevaju čitav niz mera i zabrana, koje se odnose na gradnju na i oko određenog područja, kao i bilo kakve promene koje bi bile napravljene na zaštićenom području prirode. Emisiju o zaštićenim područjima u urbanim naseljima možete poslušati i na našem MixCloud nalogu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina
Voda u Zrenjaninu poskupljuje - biće četiri puta skuplja
11.12.2025.•
0
Zrenjaninci će od 1. januara kubik vode iz gradskog vodovoda plaćati 129 dinara bez PDV-a, umesto sadašnjih 29,36 dinara.
Advokatska komora Vojvodine o paljenju automobila tužiteljke iz Subotice: "Opasan presedan"
11.12.2025.•
3
Advokatska komora Vojvodine najoštrije osuđuje napad na imovinu javne tužiteljke Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici Aleksandre Stojisavljević.
Maloletnik uhapšen zbog pet teških krađa u Mačvanskoj Mitrovici: Dobio mesec dana pritvora
11.12.2025.•
0
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je maloletnika zbog teških krađa.
Vrhovno javno tužilaštvo osudilo paljenje automobila tužiteljke u Subotici
10.12.2025.•
6
Vrhovno javno tužilaštvo je osudilo napad na tužiteljku Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, Aleksandru Stoisavljević, kojoj je zapaljen automobil.
Inđija: Jedan vozio 205 km/h, drugi skoro 200, a nema vozačku dozvolu
10.12.2025.•
19
Saobraćajna policija je, danas oko 12.30 časova, presretačem u Inđiji zaustavila dvadesetpetogodišnjeg M.P. koji je "folksvagen arteon" vozio 205 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje brzine 80 km/h.
Iz saobraćaja isključeno 26 vozača u Južnobačkom okrugu
10.12.2025.•
0
U utorak, 9. decembra, u Južnobačkom okrugu, dogodile su se četiri saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teške povrede, a tri su lakše povređene.
Četvorica uhapšena zbog paljenja automobila tužiteljke u Subotici
10.12.2025.•
7
Subotička policija pronašla je četiri osobe koje se sumnjiče da su u toku protekle noći zapalile automobil tužiteljke u Subotici.
Prikuplja se novac za lečenje dvadesetogodišnjeg Nemanje Pešuta
10.12.2025.•
0
Dvadesetogodišnji Nemanja Pešut već šest meseci vodi borbu sa teškim oblikom karcinoma, a sada mu je potrebna vaša pomoć.
Javnoj tužiteljki u Subotici zapaljen automobil, u toku potraga za počiniocem
10.12.2025.•
4
Javnoj tužiteljki Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici Aleksandri Stojsavljević protekle noći zapaljen je automobil.
Od petka duže radno vreme graničnog prelaza Bački Vinogradi
10.12.2025.•
0
Radno vreme graničnog prelaza Bački Vinogradi biće produženo od petka, 12. decembra.
Mnogi stanovnici Zrenjanina i dalje ne veruju da je voda za piće ispravna: Šta pokazuju analize
10.12.2025.•
9
Rašireno nepoverenje građana u institucije možda se najbolje vidi na primeru Zrenjanina, gde mnogi građani i dva meseca nakon što je zvanično objavljeno da je voda bezbedna za piće, kupuju flaširanu vodu.
Ponovno glasanje sutra u Sečnju na jednom biračkom mestu
09.12.2025.•
0
Glasanje na vanrednim lokalnim izborima u Sečnju biće ponovljeno u sredu, 10. decembra na biračkom mestu broj sedam u Osnovnoj školi "Veljko Đuričin", u naselju Jarkovac, u opštini Sečanj.
Južnobački okrug: Iz saobraćaja isključeno 13 vozača, među njima dva pijana
09.12.2025.•
0
U ponedeljak, 8. decembra, u Južnobačkom okrugu, dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri osobe zadobile teške telesne povrede.
Tokom vikenda iz saobraćaja isključeno 119 vozača u Južnobačkom okrugu
08.12.2025.•
0
U periodu od 5. do 7. decembra, u Južnobačkom okrugu, dogodile su se 34 saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teške povrede, a 16 je lakše povređeno.
Uz pretnju nožem oteli automobil meštaninu Vrbasa
08.12.2025.•
1
Bečejska policija uhapsila je S. A. (19) i jednog četrnaestogodišnjaka iz Novog Bečeja zbog razbojništva.
FOTO: Sve moguće šupljine automobila napunio cigaretama - pokušao da ih prošvercuje preko Srpske Crnje
08.12.2025.•
1
Carinski službenici su na graničnom prelazu Srpska Crnja u nedelju, 7. decembra u saradnji sa policijom sprečili pokušaj krijumčarenja 50.000 cigareta skrivenih u svim raspoloživim fabričkim šupljinama jednog automobila.
Sirene za uzbunu oglasiće se u sredu u Bačkoj Palanci
07.12.2025.•
0
Sirene za uzbunu oglasiće se u sredu, 10. decembra, tačno u 12 časova, u sklopu redovne provere ispravnosti sistema za javno uzbunjivanje na teritoriji Južnobačkog okruga.
I sledeće nedelje nove prilike da date krv u Novom Sadu i drugim mestima u Vojvodini
07.12.2025.•
0
Ekipe Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine i sledeće nedelje će prikupljati krv na više lokacija širom Vojvodine.
VIDEO Protest u Šidu: Grupa studenata pešačila od Sremske Mitrovice do Šida
06.12.2025.•
3
Protest "Srem nije nem" danas je održan u Šidu.
U Južnobačkom okrugu iz saobraćaja isključeno 27 vozača, trojica vozili pijani
05.12.2025.•
0
U četvrtak, 4. decembra, u Južnobačkom okrugu, dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teške povrede, a četiri su lakše povređene.
Maja Gojković jača prijateljske odnose Vojvodine sa kineskom Provincijom Guandong
05.12.2025.•
14
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i zamenica guvernera Provincije Guandong Džang Guođi potpisale su Akcioni plan za jačanje međuregionalnih prijateljskih odnosa između dveju pokrajina.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar