FOTO, VIDEO: Bunkeri stari 80 godina skriveni kod Novog naselja, danas se koriste kao šupe
Neposredno uz staru Ranžirnu stanicu, u Ulici Železnička kolonija, nalazi se desetak vojnih bunkera starih osamdesetak godina, koje stanari koriste kao šupe.
Foto: 021.rs
Bunkeri, koji su preživeli decenije, redak su trag nekadašnjeg velikog broja bunkera koji su se nalazili u Novom Sadu, ali i u celoj bivšoj Jugoslaviji, neposrednog pred početak Drugog svetskog rata i posle njega.
Ipak, ovi bunkeri svoju dugovečnost duguju tome što deo oko Ranžirne stanice nije urbanizovan u velikoj meri. Međutim, to je neminovna budućnost, pa je u planu i izmeštanje železnice, izgradnja novih zgrada, te bi ovi bunkeri mogli da završe u šutu.
Prema podacima iz katastra, bunkeri se nalaze na zemljištu koje je u vlasništvu Republike Srbije, dok pravo korišćenja ima državno preduzeće "Infrastruktura železnice Srbije". Međutim, oni nisu zabeleženi na popisu nekretnina, kao ni većina drugih prizemnih objekata i garaža koji postoje na ovom prostoru, a koje su uglavnom izgradili stanovnici Železničke kolonije.
S obzirom na to da država zemljište oko Ranžirne stanice polako predaje Gradu Novom Sadu, radi razvoja Bulevara Evrope, jasno je i da će pitanje (očuvanja) ovih bunkera uskoro doći na red.
Danas je nešto teže prepoznati bunkere na prvi pogled, jer su zarasli u travu ili su uz njih dozidani drugi privremeni objekti, pa sada služe kao šupe. Nije ni poznat podatak koliko ih tačno ima, jer se neki nalaze u dvorištima ljudi ili su zaklonjeni drugim objektima.
Ljudi koji žive u ovom delu grada rekli su novinaru 021.rs da znaju da su to stari vojni bunkeri, te da ih komšije već godinama koriste kao šupe. Ono što im nije poznato, a o čemu se i ne priča baš, jeste ko u stvari ima vlasništvo nad tim vojnim objektima.
Jedna od stanarki rekla je za 021.rs da većina prolaznika zapravo i ne vidi bunkere, jer su zaklonjeni, dodajući da se ljudi uglavnom iznenade kada čuju da se na ovoj lokaciji oni nalaze. Po rečima drugog stanara, Novosađani nisu upoznati sa tim da su u Železničkoj koloniji bunkeri, jer retko ko tuda prolazi. Po njegovim rečima, uz desetak bunkera u ulici, još jedan ili dva se nalaze u šumarku u sklopu Ranžirne stanice.
Novosađanin Nenad Šeguljev, koji se bavi istraživanjem vojne arhitekture na području Novog Sada, kaže za 021.rs da se o bunkerima kod Ranžirne stanice ne zna mnogo i da se nagađa da li ih je gradila Kraljevina Jugoslavija ili okupatorske snage. Poznato je da je Ranžirna stanica sa okolinom bombardovana u ratu, posebno tokom savezničke kampanje 1944. godine, tako da su ih verovatno koristile straže, ali i radnici kako bi našli skrovište.
Njegovo mišljenje je da je i ove bunkere u sadašnjoj Železničkoj koloniji sagradila Kraljevina Jugoslavije, jer su oni sagradili većinu bunkera na području grada, a posle su ih koristile i druge vojske. Podseća i da je hiljade bunkera sagrađeno na granicama i linijama odbrane ka Mađarskoj, Italiji...
"O ovim bunkerima kod Ranžirne stanice u suštini ne znamo ništa, ni ko ih je ili kada gradio, da li pred Drugi svetski rat, tokom ili nakon njega. Velika verovatnoća je da su građeni već pred rat kada se Kraljevina pripremala za odbranu. Železnički čvorovi i slični strateški objekti uvek su bili meta bombardera tokom rata. Po strukturi ovih objekata i njihovom poređenju sa istim i sličnim objektima na ovakvim mestima sa sigurnošću možemo reći da su to pre svega skloništa za radnike na Železnici", priča Šeguljev.
Direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Siniša Jokić za 021.rs kaže da bunkeri koji se nalaze van Ranžirne stanice i koje koriste stanovnici Železničke kolonije nisu zaštićeni, jer se nalaze van zone zaštite stanice. On dodaje i da, prema saznanjima istraživača koji su radili na predmetu Ranžirne stanice, u sklopu tog kompleksa ne postoje bunkeri. Jokić navodi i da su pod zaštitom oni bunkeri koji se nalaze u sklopu zaštićenih celina.
"Bunkeri iz Drugog svetskog rata nisu raritet na području Srbije, samo na području Vojvodine ih imamo više od stotinu. Oni nemaju neku posebnu istorijsku i arhitektonsku vrednost da bi svi bili stavljeni pod zaštitu. Bunkeri koji se nalaze u sklopu zaštićenih celina uživaju zaštitu, što znači da su ovi vojni objekti iz različitih perioda zaštićeni u određenom broju. S obzirom na to da se radi o tipskim objektima, istoričari smatraju da je to dovoljno", navodi Jokić.
U Novom Sadu je od ranije pod zaštitom 10 bunkera u sklopu Petrovaradinske tvrđave, te još pet u okviru Kameničkog parka. O ovim bunkerima, koji se uglavnom nalaze sa sremske strane grada, 021.rs je pisao ranije.
Bunkere na području Novog Sada prva je počela da gradi Austrougarska, ali oni koji su ostali sačuvani su iz perioda Drugog svetska rata. Gradila ih je Kraljevina Jugoslavija, ali su ih koristile i okupacione snage Nemačke i Mađarske, kao i vojnici kvislinške tvorevine Nezavisne Države Hrvatske.
Jugoslovenska narodna armija je koristila postojeće bunkere, a nekoliko ih je izgrađeno u trenucima pretnje invazije SSSR-a, nakon rezolucije Informbiroa. Većina je uništena tokom širenja grada, jer nisu imali nikakav vojni značaj.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče
VIDEO: Prepoznajete li ovaj grad - šta se radilo u Novom Sadu proleća 1939. godine?
18.04.2024.•
25
Pre 85 godina Novi Sad je bio znatno drugačiji grad. Najpre, u njemu je živelo gotovo sedam puta manje ljudi.
Bombardovanje 1999. godine - čega se sećaju Novosađani: Esmeralda, trčanje po čvarke, žurke...
24.03.2024.•
30
Povom 25. godišnjice od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, portal 021.rs vam donosi priče Novosađana o 78 dana 1999. godine.
Kako su Novosađani naučili NATO "red vožnje"
24.03.2024.•
7
Imao sam 11 godina. Tog dana se išlo prepodne u školu, popodne smo uobičajeno išli napolje da se igramo ubeđujući one koje su roditelji sprečili, da neće biti nikakvog bombardovanja...
VIDEO: Sećanje na "Žutu kuću" živi - trag Novog Sada kojeg sve manje ima
20.03.2024.•
23
Na lokaciji na kojoj se nekada nalazila kultna novosadska "Žuta kuća" gradska vlast planira izgradnju crkve posvećenoj stradalima u južnoj Bačkoj tokom Drugog svetskog rata.
FOTO: Znate li da u Veterniku postoji bosanska brvnara koja je spomenik kulture?
26.02.2024.•
16
Prava Bosanska brvnara sa etnografskom zbirkom predmeta starih i 200 godina može se pronaći u Veterniku.
Student nije zapalio žito
05.02.2024.•
5
Na fasadi kasarne u Ulici vojvode Bojovića jedna spomen ploča čuva priču o studentima koji su zapalili pšenicu. I to su platili životom.
FOTO, VIDEO Novosadski lekar čuva grad u starim mapama: Ovo je njegova priča
01.02.2024.•
3
Novosađanin Dušan Jovanović, lekar gastroenterohepatolog i onkolog, tokom februara imaće izloženu prvu izložbu starih mapa i grafika Novog Sada i Petrovaradina iz njegove velike kolekcije.
Spomenik rodoljubima zaboravljen u šiblju pored pruge u Petrovaradinu
22.01.2024.•
11
Novi Sad ima dosta spomenika, ali neki su usled istorijskih događaja pali u zaborav. Jedan od njih je i spomenik rodoljubima, koji se nalazi daleko od pogleda, pored pruge u Petrovaradinu.
Kad je pošta stigla u Novi Sad...
12.01.2024.•
11
U Velikoj sali Glavne pošte u Novom Sadu krajem prošle godine otvorena je izložba o nastanku i razvoju pošte u gradu.
FOTO: Petrovaradinska tvrđava čuva sećanje na stradale za oslobođenje i stvaranje Jugoslavije
08.01.2024.•
3
Ove godine se obeležava 110 godina od početka Prvog svetskog rata, a među tužnim godišnjicama je i streljanje rodoljuba na području Petrovaradina septembra 1914. godine.
FOTO: Priča o lokomotivi koju svi znate - decenijama dočekuje putnike u Novom Sadu
25.12.2023.•
3
Ispred Železničke stanice već 35 godina Novosađane i druge putnike pozdravlja parna lokomotiva stara gotovo čitav vek.
Novi Sad čuva uspomenu na prvog partizanskog pilota
11.12.2023.•
6
Novi Sad je nekada imao fabriku aviona, aerodrom i školu za pilote. Malo toga podseća na ovaj deo istorije grada, a to uključuje i spomen-ploču posvećenu prvom partizanskom pilotu Franji Kluzu.
Kolači od prijateljstva: Novosadska slatka druženja
28.11.2023.•
9
Prvi kolač u koji sam se zaljubio - a da nisu bili makoši ili krofne - dela majstorskih ruku mojih baka Katice i Marije, bio je profiterol.
"Armija" - najstrašnije mučilište Novosađana
27.11.2023.•
15
Na najstrašnije mučilište Novosađana u istoriji grada "Armiju" podseća tabla na zgradi gde se nalazilo ovo zloglasno mesto.
Iz centra na "brdo" 2: Biti na nogama
14.11.2023.•
2
Krajem aprila 1979. u Velikoj Britaniji su održani izbori - pokazalo se istorijski - na kojima su Konzervativci potukli do tada vladajuće Laburiste.
Neprimetna ploča na Gradskoj kući čuva priču o borbi novosadskih radnika
13.11.2023.•
2
Na Gradskoj kući stoji spomen ploča koja je skoro potpuno zaboravljena i skrajnuta gotovo tri decenije, iako se nalazi pred očima svih prolaznika.
Pogrebni nemiri u Novom Sadu: Kako su se Srbi borili da celivaju mrtvace
10.11.2023.•
22
Pre 246 godina u Novom Sadu su zabeleženi pogrebni nemiri jer su tadašnje carske vlasti pokušale da suzbiju pojavu nošenja otvorenog sanduka sa mrtvacem kroz naselja, kao i celivanje mrtvaca.
Iz centra na "brdo"
07.11.2023.•
3
Na "brdo" - kako smo u šali zvali zdanje Televizije Novi Sad smeštenu na Mišeluku na obroncima Fruške, došao sam iz centra grada.
Tri prsta iz Novog Sada
31.10.2023.•
2
Na različite načine Srbi i građani ove zemlje demonstriraju patriotizam i poštovanje prema nacionalnim simbolima.
Pisac prve moderne srpske drame rođen je u Novom Sadu - crkva je htela da spali rukopis
23.10.2023.•
7
Istorijska drama "Smrt Uroša V." koju je napisao Stefan Stefanović, igra se na pozorišnim scenama skoro dva veka, a malo je nedostajalo da nikada ne bude izvedena.
Novosadsko ugostiteljstvo: Početak kraja "doba nevinosti"
17.10.2023.•
0
Zahvaljujući maminom poslu - nekoliko godina je bila direktor Hotelskog preduzeća "Vojvodina" - kao sasvim mali dečak sam naučio značenje pojmove kao što su hotel, restoran, letnja bašta, pivnica...
Komentari 12
Dragan
Sremac novosadski
Zika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar