Blokčićima protiv žvaka

Žvakaće gume su problem svakog trotoara i pešačke zone širom sveta, osim u Singapuru gde je upotreba žvakaćih guma strogo zabranjena, a bacanje žvake na trotoar / ulicu se plaća 500 dolara.

Žvakaće gume su problem svakog trotoara i pešačke zone širom sveta, osim u Singapuru gde je upotreba žvakaćih guma strogo zabranjena, a bacanje žvake na trotoar / ulicu se plaća 500 dolara.

Britanska vlada godišnje potroši 150 miliona funti na hemikalije kojima se s ulica odstranjuju ostaci žvakaćih guma.

Međutim, daleko najveći problem je životna okolina. Žvakaća guma je jedan od najbrže rastućih ekoloških problema u protekloj deceniji. Službeno je klasifikovana kao otpad koji prlja grad i kao takva u nadležnosti je lokalnih vlasti.

Iako je naučno potvrđena njihova higijenska i zdravstvena uloga, one izazivaju veliko neodobravanje ljudi, baš zbog toga što najčešće završavaju na ulici i ostavljaju ružne bele fleke po celom gradu, a naročito pored fast food prodavnica, gde ljudi, izgleda potpuno nesvesno, ispljunu žvaku da bi se bacili na svoj obrok.

Pre više od 5 godine JKP Čistoća je nabavila mašinu za skidanje žvaka sa ulica Novog sada ali se ispostavilo da ona oštećuje pločnik. Napravljene su nove žvakaće gume koje imaju isti ukus i teksturu kao obične gume, no one se za razliku od ostalih mogu bez problema ukloniti s odeće običnom vodom i sapunom, ali šta ćemo dok one ne uđu u upotrebu i zamene stare?

Da li postoji ikakva efikasna zaštita protiv bacanja žvaka po ulici? Možda je jedini način da ljudi prestanu da bacaju žvake gde god im padne na pamet da čekamo da sve svako od njih dobro ulepi žvakom na nekom sedištu i uništi garderobu.

Pitali smo portparolku Čistoće Milicu Vlaisavljević na koji način oni planiraju da se bore sa žvakama?

"Čistoća je kupila mašinu, koja nažalost ne može da se koristi na behatonu. Nadamo se da će Grad naredne godine obezbediti novac za kupovinu druge mašine koja će moći da se koristi i ne oštećuje behaton. Osim toga, naše preduzeće je na "Novosadskoj jeseni" delilo građanima blokčiće koji mogu da stanu u svaku tašnu, a ideja je da apelujemo na sugrađane da sažvakanu žvaku umotaju u papirić i bace u kantu, a  ne na trotoar", navodi Milica Vlaisavljević.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Vesti

''The big in tiny shoes''

Planirali smo da ova emisija bude posvećena tužnom statusu OGD kod nas i da potražimo odgovor od nekoga u Gradu ko je nadležan za to.

Novi Sad ne prečišćava otpadne vode

Vode su veliki resurs Srbije koji može značajno unaprediti zdravlje naših građana, doprineti razvoju turizma i proizvodnji zdravstveno-bezbedne hrane.

Badnjaci na poklon

Tradicija porodičnog loženja drveta na ognjištu na Badnji dan zabeležena je u raznim delovima Evrope.

Kupujte jelke s busenom

Pokret gorana od 1964. godine vodi intenzivnu kampanju protiv bespravne i nekontrolisane seče jelki koja je u najvećoj meri izražena pred božićne i novogodišnje praznike, zalažući se za kupovinu jelke sa busenom, koja se posle praznika može posaditi.

Eko-dinar

Kada dobiju mesečni račun Informatike, mnogi Novosađani se pitaju šta znači stavka "EKO" i gde odlazi taj novac svakog meseca. Od 2010. godine je ova stavka značajno uvećana u odnosu na prethodne godine, što je još više zabrinulo naše sugrađane.

Šta rade diplomirani ekolozi?

U našoj zemlji postoji veliki broj fakulteta na kojima su otvoreni različiti ali u isto vreme i veoma slični smerovi koji se bave ekologijom i zaštitom životne sredine.

Zašto nema zdrave užine u školama?

  Većina škola uopšte nema uslove da priprema hranu za učenike. Izvestan broj škola ima kantine u kojima spremaju hranu za đake nižih razreda, dok su oni malo stariji prepušteni kioscima brze hrane. Pedijatri kažu da je to osnovni razlog što su nam osnovci sve deblji, a zdravlje im je sve ugroženije.  

Kako transportovati povređenog pacijenta

Ako se neko vaš teško povredio van opštine u čijoj je filijali zdravstveno osiguran, i leži u tamošnjoj bolnici i ako želite da se kao hitan slučaj prebaci u bolnicu u svom gradu, znajte da ćete proći kroz dugotrajan proces razotkrivanja nejasnih procedura i skrivenih tajni našeg zdravstvenog sistema.

Besplatno školovanje?

Ako neki srednjoškolac u Srbiji ima dovoljno znanja, talenta i ambicija da paralelno uči i završava dva nastavna plana i programa odnosno obrazovna profila u nekoj školi, on po novom Zakonu o obrazovanju nije oslobođen plaćanja školarine i plaćanja polaganja ispita.

Koliko su mladi zainteresovani za aktivno uključivanje?

Imajući na umu događaje u protekloj nedelji u kojima smo imali prilike da vidimo kako jedan deo naše omladine na veoma destruktivan način pokazuje da im društvo nije pružilo dovoljno podrške prilikom njihovog dosadašnjeg vaspitno-obrazovnog procesa, moramo istaći da postoje i oni mladi ljudi koji aktivno rade na uključenju u društvo, ali i pokušajima da određenim zakonskom procesima i regulativama pokažu nadležnima koje su to njihove potrebe i problemi.

Živela filantropija!

Svi znamo da je Stražilovo simbol Sremskih Karlovaca a spomenik Branku Radičeviću simbol Stražilova. Ovaj spomenik posećuju svi koji dođu u Karlovce - turisti, planinari i poštovaci kulture i prirode.

Deponije i skladišta u zaštićenim prostorima

U maju 2009. godine Skupština Srbije je usvojila set od 16 zakona iz oblasti životne sredine, među kojima je i Zakon o zaštiti prirode, koji jasno definiše stepene zaštite i koje aktivnosti su zabranjene u svakom od njih.