Preduzeća javna, a trošak privatnika

Godisnji trošak poreskih obveznika na javna i preduzeća u restrukturiranju je milijardu evra, trostruko više od 330 miliona rasta BDP; još je pogubnije što su ovi privredni subjekti izvor nelikvidnosti, dužnici teško naplativih kredita koji kreiraju nezdrav poslovni ambijent, pa banke izbegavaju da finansiraju i dobre preduzetnike.

Analitičari danske Sakso banke, poznate po kontinuiranim analizama globalne makroekonomije, odvojili su nešto prostora i za Srbiju. Mada ističu da Srbija ima izgleda da u roku od pet do deset godina uočljivo ojača privredu, saglasni su sa ocenom Vlade Gligorova da će oporavak biti spor i ispod očekivanja.

Razlog vide u nesigurnom i koruptivnom političko- poslovnom ambijentu, pa banke, ni u vreme kada imaju višak novca na računima, nisu voljne kreditirati ni pozitivno ocenjene razvojne programe dobrih preduzetnika, već  aktivnost svode na finansiranje države kupovinom njenih dužničkih hartija od vrednosti.

Rušenje privrednog sistema

Uz opasku da je i nerazvijena saobraćajna infrastruktura prepreka kreditiranju privrede, Danci osnovni razlog vide u prevelikom javnom sektoru, posebno u izuzetno neracionalnom ponašanju javnih i preduzeća u restrukturiranju. "Hobotnica" je raširila pipke u sve sektore privrede i  društva da deluje kao kancer, narušavajući ne samo principe poslovanja, već i sam privredni sistem.

Koliko su ova preduzeća privilegovana precizira Fiskalni savet u izveštaju na skoro sto strana, posebno apostrofirajući EPS, sa 36.000 zaposlenih ubedljivo najveću kompaniju u Srbiji, koja godinama posluje sa gubitkom, a opterećena je i sa milijardu evra duga prema bankama. Mada je 1. januara 2015. godine cena struje primetno uvećana i već dve godine je osetno iznad cene na regionalnom berzanskom tržištu struje, dugovi se uvećavaju. Zaposleni nisu sproveli obavezu umanjenja zarada za 10 %, već su neto plate narasle za 7,5 odsto, na preko 80.000 dinara u proseku.

Još je gore što nije bilo ni pokušaja da se umanji  višak od 12.000 radnika, nego iz firme pristaju da ove godine broj uposlenih umanje za 1.000, koliko, zapravo, odlazi u penziju. Pre četiri godine postavljeni direktor Obradović je minimalnim organizacionim promenama u kolektivu stekao brojne neprijatelje, pa je pitanje da li je njegova nedavna smena izraz nezadovoljstva (ne)sprovedenim reformama ili ugađanje zaposlenima decenijama naviklim na ogromne privilegije.

Srbijagas je u dugu 1,2 milijarde evra; posledica je tolerisanja ne plaćanja isporučenog gasa, prakse izražene među preduzećima u restrukturiranju poput Petrohemije, Azotare, Srpske fabrike stakla, RTB Bor, Zelezare, ... Oko 770 javnih i 250 preduzeća u restrukturiranju putem subvencija i garancija za kredite godišnje košta preko 1,1 milijarde evra, što je, primera, radi 3,2 odsto BDP. A mi smo protekle godine ostvarili jedva 1,2 odsto rasta. Minimalan porast zarada od Nove godine za dva do četiri, te penzija za 1,25 odsto nije velik, ali je i poruka glasačima, a gro ih je vezano za javni sektor, da Vlada, bar pred izbore, odustaje od ranije najavljane redukcije javnih preduzeća i javnog sektora u celini.

Ubijanje malih

Dodatna nevolja je što javni sektor duguje 1,15 milijardi evra dobavljačima pretežno iz privatnog sektora, dok su dugovanja preduzeća u restrukturiranju duplo veća! Upravo ovih 2,4 milijarde evra potraživanja su izvor nelikvidnosti, razlog što brojna manja preduzeća posluju sve teže, prelaze u sivu ekonomiju ili se gase i padaju u stečaj. Ovakav privredni ambijent banke procenjuju nekorektnim po privatni segment privrede, posebno po sitne i preduzetnike srednjeg nivoa, te izbegavaju da kreditiraju čak i pozitivno ocenjene razvojne programe preduzeća koja svuda u razvijenom svetu zapošljavaju gro, i do 90 odsto, svih zaposlenih.

Mada je regulacija javnog sektora bilo jedno od četiri Vučićeva obećanja i pre četiri i pre dve godine, nije učinjen ni pomak. Odustalo se od privatizacije Telekoma, nije uvedena konkurencija u proizvodnji električne energije, uglja ili u lokalnim gradskom saobraćaju, iznošenju smeća, uređenju zelenila... Bilo je pokušaja da se stvari zamagle objavljivanjem kako je privatizovano ili otišlo u stečaj, time i sa grbače budžeta, oko 300 nekadašnjih društvenih preduzeća. Pokazalo se da su u pitanju firmice, pretežno sa desetak zaposlenih, ukupno je obuhvaćeno 22.000 radnika, od kojih je 3.300 nastavilo da radi u uspešno privatizovanim, dok je 18.500 uzelo otpremninu ili socijalni program.

Galenika leči SPS

Ostali su najteži slučajevi, kancer srpske privrede. Vlada je već izjavila da u naredne dve godne neće dirati RTB Bor i Resavicu, sa ukupno 8.500 zaposlenih, a svakog poreski obveznici subvencionišu sa 14.000 evra godišnje! Za neke firme, poput Azotare i MSK, još niko, ni Fiskalni savet, nije ni ponudio rešenje, neizvesno je sa Petrohemjom, koja je osmišljena i razvijena u simbiozi sa NIS-om, a kasnije je, još u vreme socijalizma, izdvojena.

Kolilko je država loš vlasnik najbolje ilustruje primer Galenike: pre sedam godina država je htela da proda farmacetsko preduzeće i procenilo je vrednost na 200 miliona evra. Odustala je od prodaje usled nailaska globalne krize, nova vlast je postavila nov menadžerski tim. Rezultati su pogubni, firma je danas u dugu oko 200 miliona evra, a dobar deo duga transferisan je u finansiranje stranke iz koje je postavljen direktor i većina Upravnog odbora.

Banke slučaj zemunske tvornice ne sagledavaju samo kao primer lošeg upravljanja firmom, već i kao pokazatelj koruptivnosti javnog sektora, pomoću koga se javni novac transferiše u stranačke i privatne džepove strankama bliskih ljudi. Otuda ocena o prožetosti čitavog društva koruptivnim mehanizmima i otuda nevoljnost da se u ovoj državi finansira bilo šta osim države, koja je po definiciji najpouzdaniji dužnik, a u Srbiji upravlja i sa oko 60 odsto ukupne imovine.

Izigravanje zakona

Kao neočekivanu nepogodnost analitičari uočavaju nesposobnost i nevoljnost ministarke za upravu Kori Udovički: izbegava da precizira ukupan broj zaposlenih, posebno procenu viška, mada je Fiskalni savet procenio da je samo u upravi najmanje 25.000 takvih. Novi Zakon o platama u javnom sektoru pokazao se kao ćorak. Prvo su javna preduzeća izborila pravo da se ne odnosi na njih, potom je odlučeno da se regulativa, čiji je cilj da uredi visinu zarada u celom segmentu tretira kao  okvirni zakon koj se direktno ne primenjuje, vec će se za svaki segment javnog sektora, administraciju, školstvo, zdravstvo, socijalu.., doneti poseban zakon! Praktično, reč je o izigravanju namere.

Da su stvari sa javnim sektorom dramatične a vlast nevoljna da ih rešava moglo se, ako ne ranije, naslutiti pre dve godine, kada je prethodni ministar za finansije Lazar Krstić podneo ostavku i karijeru nastavio u prestižnoj svetskoj finansijskoj instituciji. Mada je odavde medijski ispraćen kao mladi japi,neozbiljan lik, Krstić je u dva poteza skicirao težinu srpskih problema, a kako Vučić nije prihvatio njegov predlog razrešenja, zahvalio se na poziciji i vratio svom putu.

Šta je predočio mlađani eksministar: saopštio je da u Srbiji 783.000 od ukupno 1,714.000 zaposlenih prima platu iz budžeta, potom je predložio smanjivanje broja uposlenih u javnom sektoru za 160.000, dok bi se svim preostalima zarade umanjile za 20 odsto, koliko bi se snizila i primanja penzionerima. Od svega, Vučić je prihvatio umanjenje penzija i to 25 odsto samo za iznose iznad 25.000 dinara. Ova selektivna mera jeste doprinela da se umanji fiskan deficit, ali suština problema nije ni dotaknuta.

Autor: Živan Lazić

  • Ema

    22.03.2016 13:47
    Ponovo izvanredna analiza nase realnosti i ukazivanje na zarista slabosti. Zivan uvek stvari sagledava iz vise euglova, barata iskljuccivo relevantnim ccinjenicama i gleda dalje od drugih. Dragoceni su nam ovakvi prilozi u medijima.
  • /

    22.03.2016 13:32
    /
    zapitajte se koja sluzba je projektovala ovo.
    90-ih su mestani masovno napustali jp. danas kada udjete u neko jp kao da ste u nekoj od exju republika
    sami sebe jedete a evo vec 20g i je.ete
  • Gradžanin

    22.03.2016 11:59
    Ovaj text je za bilborde da narod vidi šta mu se dešava. Valjda će se neko odvažiti da to sve uguši u....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.