U Srbiji najteže zaraditi za stan - za novogradnju se radi više od 13 godina

U poslednje tri i po godine stanovi u novogradnji poskupeli su 23 odsto, dok su stanovi u staroj gradnji poskupeli 17,4 odsto.
U Srbiji najteže zaraditi za stan - za novogradnju se radi više od 13 godina
Foto: 021.rs

U prvoj polovini 2021. godine promet na tržištu nekretnina iznosio je 2,9 milijardi evra koliko i u celoj 2017. godini, pokazuje Komparativna analiza kretanja cena nekretnina u Srbiji i svetu objavljena u Kvartalnom monitoru, prenosi Danas.

Prosečna cena u prvoj polovini 2021. godine iznosila je 1.057 evra (rast od 5,7 odsto u odnosu na 2020. godinu). Sa druge strane prema podacima Republičkog geodetskog zavoda prosečna cena stanova novogradnje u Srbiji u prvoj polovini 2021. godine iznosila je 1.455 evra, što predstavlja rast od devet odsto u odnosu na prosečnu cenu novogradnje u 2020. godini.

Iako stanovi prilično poskuplju, njihove cene rastu u skladu sa prosečnom platom. Realan rast zarada od 2018. godine do trećeg kvartala 2020. godine iznosio je 20,5 odsto. 
 
"Još bitnije je kretanje zarada u evrima, usled činjenice da se cene stanova formiraju u evrima i najčešće tako i plaćaju. Njihov rast je u ovom periodu iznosio je 30,1 odsto", navodi se u ovoj analizi koju je uradio Aleksandar Radivojević.
 
Kao jedan od pokazatelja da li postoji balon na tržištu nekretnina koristi se koeficijent koji predstavlja odnos cena nekretnina i dohotka. On prikazuje broj godina koje građanin jedne zemlje sa prosečnom platom mora da provede u radu kako bi kupio novoizgrađenu stambenu jedinicu od 60 kvadrata.
 
Za kupovinu takvog stana u staroj gradnji u 2021. godini bilo je potrebno 9,7 godina, dok je za novogradnju bilo potrebno čak 13,3 godina. Ovo je čak i smanjenje koeficijenta u odnosu na prethodne godine. 
 
Ipak broj godina potrebnih da se kupi nekretnina u Srbiji značajno je veći nego u zemljama regiona. Najmanji broj godina potreban je u Bosni i Hercegovini - devet. U Hrvatskoj je potrebno 9,5 godina, u Severnoj Makedoniji 9,9 i na kraju u Crnoj Gori 11. U Srbiji je u 2020. broj potrebnih godina bio za čak 33 odsto veći od proseka ovih zemalja, odnosno za 19 odsto veći nego u Crnoj Gori, prvoj sledećoj na listi.
 
Oko polovine prometa nekretninama u Srbiji odvija se u Beogradu. Pored toga u Beogradu je i mnogo teže doći do svog stana nego u ostatku Srbije. Naime, vrednost koeficijenta za Beograd u prvoj polovini 2021. godine iznosio je 15,8, što je za 19 odsto više nego u celoj Srbiji.
 
Ovaj koeficijent stavlja u odnos broj celih plata potrebnih za kupovinu stana. Da bi ovaj pokazatelj bio nešto realniji prosečna neto zarada mora biti umanjena za iznos praga rizika od siromaštva koji je u 2020. godini iznosio 22.000 dinara. Broj godina potrebnih za kupovinu stana novogradnje od 60 kvadrata sa platom umanjenom za iznos potreban za preživljavanje raste na 21,6 godina.
 
Ipak, tokom prethodnih godina jedan drugi grad pretekao je Beograd po ovom koeficijentu. U Vrnjačkoj Banji je prošle godine bilo potrebno čak 25,4 godine da bi se kupio stan.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Pavle

    05.01.2022 15:22
    Enormni sociološki uticaj st.
    Navikli smo, 4 decenije je bilo više nego dovoljno, da većina u gradovima ima stan. Stari, felerični ako nisu održavani, a ipak daleko od neupotrebljivosti. Stanovi građeni u Jugoslaviji koji su došli u posed naroda.
    Nema drugog načina da neko shvati koliku vrednost ima nego da je izgubi. Pa da bude svestan vrednosti stana kao što su podstanari svakodnevno.
    To se i te kako odražava na današnjicu. Da nema dedinih ili nasleđenih stanova, ne bi bilo ni "večitih studenata", niti bi bile tipične vesti "velike plate, neće niko da radi".

    PS
    Istorijska nepoznanica je šta bi bilo da je Srbija bila samostalna. Evo, sad je kao samostalna, pa se može naslutiti koliko bi tada prosperirala samostalno.
  • rale

    05.01.2022 14:41
    Ali zato je važno da država pravi po gradovima stanove za verne glasače po javnim preduzećima koji ne talasaju i dobijaju stanove preko veze za tri puta nižu cenu od tržišne.
  • misko

    05.01.2022 14:17
    I Dunav je dodjos
    @
    Omerović
    Jeftinija opcija je povratak u selo odakle je većina "novosađana" domilela u grad.
    Primili smo vas rasirenih ruku, a sada smo mi postali VISAK u nasem Novom Sadu. PS nemojte samo molim vas rostiljati na balkonu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.